Europa - stanje i očekivanja
Nakon višemjesečne borbe sa visokim zaduženjem i budžetskim deficitom članice euro-zone uspjele su zadržati povjerenje investitora, kao i cjelovitost, čije se pitanje provlačilo kroz 2011.

Možemo izdvojiti nekoliko pozitivnih podataka iz prethodnih dana:
1. Italija je uspjela donijeti novi proračun koji uključuje mjere štednje i nastavila zaduživanje po nižim stopama te tako otvorila put ostalim zemljama sa sličnim problemom. Slika 1. pokazuje kretanje deficita u ukupnom BDP-u, dok slika 2. prikazuje trošak duga na talijanske 10 godišnje obveznice, tj. njegovo smanjenje kao pozitivnu reakciju na mjere štednje.

Slika 1.


Slika 2.


2. ECB je u zadnja tri mjeseca dva puta intervenirala snižavanjem kamatne stope te plasiranjem više od 400 milijardi eura poslovnim bankama putem repo ugovora.
3. Snižavanje kreditnog rejtinga nije značajno utjecalo na promjene valutnih odnosa i cijena obveznica što upućuje da su investitori očekivali snižavanje boniteta.

Sa druge strane postoje i razlozi za brigu:
1. Europa je i dalje pokazala nespremnost za brzu i učinkovitu intervenciju u rješavanju krize koja proizlazi iz fiskalne nehomogenosti zemalja članica.
2. Rezanje fiskalnog deficita u uvjetima očekivane ponovne recesije u euro-zoni dovodi do daljnje kontrakcije gospodarstva.
3. Nakon oporavka koji je započeo u ožujku 2009. Europi ponovno slijedi opasnost od pada u novu recesiju. Slika prikazuje smanjivanje rasta  BDP-a u posljednja tri kvartala 2011.



SAD - neograničeni rast duga
Pitanje koje zapravo muči većinu razvijenih zemalja jest kako riješiti problem neograničenog rasta zaduživanja. Svakako je najbolje rješenje da rast BDP-a nadmaši rast duga, što u ovakvim gospodarskim uvjetima nije izvedivo. U SAD-u i Velikoj Britaniji problemu se pristupa monetizacijom duga i razduživanjem, što Europa slabije prati, a to je izgledno vodi prema novoj recesiji.

Iako se uslijed niskih kamatnih stopa SAD nalazi u zamci likvidnosti (kada jeftin novac ne povećava potražnju za njim) a odnos duga i BDP-a mogao bi preći i 100% analitičari ne očekuju pad SAD-a u recesiju. Posrtanje vodećeg svjetskog gospodarstva nije nikome u interesu, a to je dokazala čak i samovoljna Kina koja je u zadnjih 18 mjeseci aprecirala domaću valutu prema američkom dolaru za gotovo 8% čime je američke proizvode učinila konkurentnijim.

Kretanje kineskog juana prema USD-u od ljeta 2010. do 19.01.2012


Hrvatska - u iščekivanju proračuna
Dok rejting agencije nastavljaju snižavati bonitete zemalja članica EU čime indirektno mogu utjecati i na trošak po kojem će se zemlja zaduživati, za Hrvatsku još nema novih podataka. Naime još uvijek se čeka da Sabor donese proračun koji bi trebao dati naznake u kojem će se smjeru zemlja kretati.

Iako mnogi s pravom postavljaju pitanje o utjecaju rejting agencija, njihove odluke zasigurno će ostaviti traga na budući trošak hrvatskog duga. Ne poduzme li vlada jasne fiskalne mjere, posebno na području smanjenja rashodovne strane državnog proračuna, možemo očekivati snižavanje boniteta.

Tržišta kapitala - iz oscilacije u rast
Tržišta kapitala nakon dužih oscilacija zabilježila su gotovo jednomjesečni rast. Investitori koji su krajem godine odlučili zauzeti pozicije ili ostavili postojeće ostvarili su prinos. O kraju godine "kruže legende" kako je to vrijeme kada strani i institucionalni investitori zatvaraju svoje pozicije kako bi realizirali gubitak te time smanjili porez na kapitalnu dobit, dok veliki završavaju svoju utakmicu za većim prinosom i koncentriraju se na novu tekuću godinu.

Cijena dionica na zagrebačkoj burzi nisu pratile svjetske trendove, a osim niske likvidnosti obilježile su je i najniži prinosi u usporedbi sa ostalim indeksima. Ovakvo stanje može se ipak pokazati i kao atraktivna prilika u slučaju da postupci nove Vlade unesu optimizam među ulagače.

Usporedba kretanja cijena američkog indeksa S&P500 i hrvatskog Crobex10 od studenog 2011. do 19.01.2012


VB Fondovi
Ostvare li se očekivanja mogući su pozitivni pomaci i na dioničkom fondu VB Crobex10. Rast je već ostvario dionički fonda VB High Equity u skladu sa međunarodnim burzovnim kretnjama. Struktura ulaganja u fond VB Smart na vrijeme je smanjila udio portfelja na novčanom tržištu i povećala ga ulaganjem u tržište kapitala. Zbog toga je i ovaj fond pratio rast svjetskih indeksa zahvaljujući prestrukturiranju imovine iz konzervativne u rizičniju.

Novčani fond - VB Cash
Posljednjih mjesec dana novčano tržište je obilježio pad međubankarskih stopa za kraća dospijeća (do 2 mjeseca). Razlozi jesu u tome što banke smatraju da će u kraćem roku moći osigurati dovoljno likvidnosti za osiguranje obvezne pričuve kod HNB-a. Niske stope su i dobar znak da postoji povjerenje među sudionicima novčanog tržišta, posebno nakon stečaja Credo banke i izjave HNB o monitoringu još četiri manje banke. U tom kontekstu ulaganja portfelja usmjerena su na investicije sa dužim trajanjem ali i višim prinosom.

Izvor: VB Invest

DISCLAIMER: Za sve detaljnije informacije obavezno pročitati Prospekt i Statut fonda. Buduća vrijednost i prinos investicijskih fondova  se ne mogu predvidjeti. Predstavljeni podaci su namijenjeni isključivo za informativne svrhe. Tekst i prikaz prinosa je namijenjen samo u svrhu informiranja i nikako nije preporuka za kupnju ili prodaju udjela u investicijskom fondu. Informacija nije zamjena za profesionalni savjet za financijske instrumente opisane u ovom tekstu i posebno ne služi kao zamjena za sveobuhvatne informacije o riziku. U tekstu sadržane informacije su istražene s velikom pažnjom. VB Invest d.o.o. ne preuzima nikakvu odgovornost za ispravnost, potpunost, pravodobnost i točnost. Za tiskarske greške ne odgovaramo.