Kriza koja se vrti oko druge najveće francuske banke Societe Generalea, povezana sa jednom od najvećih prijevara u povjesti pritisnula je europske burzovne indekse. Tako je londonski Ftse indeks oslabio za 1,89 posto, na 5.758 boda. Frankfurtski DAX indeks igubio je 1,53 posto, spustivši se na 6.712 boda. Bankarske dionice, predvođene Societe Generaleom čije su dionice potonule čak 7 posto nakon što im je Citigroup snizio investicijski rejting, u prosjeku su oslabile za 1,8 posto. Vrijednost dionica Anglo Americana i Rio Tinta oslabile su za 5,3 posto odnosno 3,8 posto i time se svrstale na listu najvećih gubitnika. Zbog pada cijena sirove nafte na svjetskom tržištu i naftne kompanije bilježe pad cijena. Dionice Royal Dutch Shella pale su za 2,4 posto, Totala za 2,6 posto a Repsola za 2,3 posto.
Pad tokijske burze
Gubitci na azijskim tržištima izazvali su slabljenje indeksa na europskim tržištima, pri čemu je samo japansko tržište zabilježilo pad indeksa od 4 posto, a ono u Hong Kongu za čak 6 posto. Izvješće Goldman Sachsa poručuje da je tržište ušlo u "bear market" fazu. Ostaje sada pitanje hoće li agresivne mjere koje poduzimaju Fed i američka vlada biti dostatne da američko gospodarstvo zaštite od zapadanja u recesiju. Strah od suočavanja ekonomskog svijeta sa recesijom američkog gospodarstva je opravdan zbog toga što je a najvjerovatnije već ušao u recesiju dok druge zemlje nisu daleko od nje. Globalni rast se usporio na stopu od tri posto što je tempo kojeg ekonomisti smatraju recesijskim pogotovo ako se usporedi sa globalnim rastom iz 2007. kada je stopa iznosila 4,7 posto. Gospodarstva razvijenih zemalja kao što su Japan, Velika Britanija, Španjolska i Singapur su veoma osjetljiva na promjene u američkom gospodarstvu, a te zemlje čine 12 posto ukupne svjetske ekonomije. Prognoze za prvu polovinu 2008. godine također nisu optimistične jer se misli kako će stopa rasta najvjerovatnije biti niža od one iz 2001. i 2002. tijekom zadnjeg silaznog gospodarskog ciklusa. Razvoj krize stavlja pritisak na središnje banke Japana, Velike Britanije i eurozone da slijede potez Feda koji je srezao kamatne stope. Konačna odluka će biti obznanjena nakon završetka dvodnevnog sastanka, a biti će u skladu sa trgovinskim indikatorima.
Sve skuplji krediti
'Zaraza' iz SAD-a se širi po svijetu raznim kanalima. Prema MMF-u, američko gospodarstvo zauzima 21 posto svjetske ekonomije i na taj način manja potrošnja Amerikanaca utječe na smanjenu potražnju za uvoznim robama i uslugama. Kriza drugorazrednih hipotekarnih kredita poskupila je kredite diljem svijeta i tako natjerala mnoge banke u Aziji i Europi na otpisivanje milijardi dolara. One su kolateralne žrtve. Japanski ekonomist Tetsufumi Yamakawa koji radi u Goldmanu izjavio je da ako se Japanska ekonomija već ne nalazi u recesiji, onda će u nju zasigurno ući još u ovom kvartalu. Međutim, japanska ekonomija je samo dijelom u opasnosti.
Velik pad tržišta nekretnina
Kriza sa drugorazrednim hipotekarnim kreditima najviše je pogodila tržište Velike Britanije gdje je kreditna kriza ušla u četvrti mjesec. Zajmovi za kupnju kuća su na najnižoj razini unatrag dvije godine, a prema prognozama neće se povećavati niti u narednih nekoliko mjeseci. Istu sudbinu dijeli i maloprodaja kao i ugostiteljstvo. Neki britanski maloprodajni lanci pozvali su banke da snize kamate kako bi se pomoglo potrošačima u vraćanju duga koji otprilike iznosi 2.76 tisuća milijardi dolara (trilion). Bloombergovi analitičari smatraju kako će BoE srezati kamate na 5.25 posto. Španjolska je također, zarazu iz Amerike najprije primjetila na tržištu nekretnina. I druge europske zemlje poput Njemačke osjećaju znakove recesije i ECB se suočava sa pritiskom napuštanja antiinflacijske politike da bi se mogle smanjiti kamate.