a europsku ulagačku industriju početkom studenog započinje nova era jer na snagu stupaju nova pravila koja donose korjenite promjene tom sektoru okončavajući monopolistički položaj burzi te tražeći od brokera da svojim klijentima ponude najniže moguće cijene za obavljene usluge trgovanja. Banke, brokerske kuće i burze utrošile su milijune eura ne bi li se pripremile za najveće promjene europskih pravila za trgovinu vrijednosnim papirima u posljednjih 14 godina, poznatije kao EU direktive o tržištima financijskih instrumenata (MiFID). Paket mjera za reformu europske industrije investicijskih usluga ima za cilj povećati konkurenciju u tome sektoru, ali također i ojačati zaštitu ulagača uz ponuđeni im veći izbor usluga. Prema novim pravilima, zemlje više neće moći zahtijevati da se trgovanja vrijednosnicama upućuje na burze, što će omogućiti ostalim platformama za trgovinu ili velikim investicijskim bankama veći prostor za konkuriranje. U očekivanju uvođenja novih pravila i snažnije konkurencije, europski sektor burzi posljednjih je godina zahvatio val spajanja, dok su neke investicijske banke izgradile konkurentske platforme i povećale svoje kapacitete za trgovinu vrijednosnim papirima za svoj račun. Paket mjera također od brokera traži da osiguraju da ulagačima za izvršenje njihovih naloga bude naplaćena najniža moguća cijena, a kompanije će također morati poduzeti dodatne aktivnosti kako bi izbjegle sukobe interesa. Također, cilj je novih pravila potaknuti veću prekograničnu trgovinu u Europi na način da se investicijskim tvrtkama olakša da posluju izvan granica matičnih zemalja. EK priželjkuje da će tim paketom mjera biti polučen revolucionarni učinak, ništa manji od "velikog praska" financijske deregulacije u Londonu iz 1986., koja je rezultirala snažnim rastom obujma trgovine i zajamčila mu poziciju vodećeg financijskog središta.
“Trošak kapitala trebao bi se s vremenom smanjiti, a to će imati najveće koristi za europsko gospodarstvo”, kazao je europski povjerenik za unutarnje tržište Charlie McCreevy. “Zadnje ali ne i manje važno jest dobitak za ulagače u smislu većeg izbora i snažnije zaštite”, dodao je. Iako se očekuje da će nova pravila drastično promijeniti europsku ulagačku industriju, pripreme su opterećene sporošću zemalja u uvođenju novih pravila u nacionalna zakonodavstva. “Očekujemo da će 23 zemlje članice biti prilično spremne u idućih nekoliko tjedana”, kazao je David Wright, direktor za financijska tržišta u upravi za unutarnje tržište pri EK, svrstavši Španjolsku, Mađarsku, Češku i Poljsku u najsporiju skupinu. “Što se tiče tajminga, nadamo se da će te četiri zemlje kao i sve one koje nešto zaostaju biti spremne ubrzati”, kazao je, te dodao da će se ti slučajevi vjerojatno moći riješiti bez poduzimanja pravnih akcija. EK očekuje da će 92 posto svog trgovanja na reguliranim tržištima u Europi biti pokriveno novim pravila prilikom njihova stupanja na snagu. Osim 27 zemalja članica EU, pravila se još odnose na Island, Lihtenštajn i Norvešku.
Istočna Europa - tržište u velikom rastu
Iako čak 47 posto proizvodnih kompanija planira u sljedećih pet godina značajnije investicije u istočnoj Europi, goleme poslovne mogućnosti u toj regiji donekle zasjenjuju znatni rizici, poput korupcije i komplicirane zakonske regulative, pokazala je najnovija studija konzultantske tvrtke Deloitte. Čak 80 posto kompanija namjerava u toj regiji pokrenuti prodajne operacije, a sve to pokazuje da istočna Europa više nije samo izvor jeftine radne snage već i ozbiljno tržište u rastu, ističu autori studije. Iako 41 posto proizvodnih kompanija obuhvaćenih istraživanjem već djeluje na području istočne Europe, gotovo polovina ih planira značajno širenje poslova tijekom sljedećih pet godina. Što se tiče investicija, najviše proizvodnih tvrtki prisutnih u regiji planira veća ulaganja prvenstveno u prodaju i distribuciju (81 posto), zatim proizvodnju (43 posto), a u porastu su i ulaganja u istraživanje i razvoj (28 posto).