Na dugo iščekivanoj sjednici Feda donesena je očekivana odluka o podizanju referentne kamatne stope za 0,25%. Prvi je to rast referentne kamatne stope još od 2018. godine, a najavljen je i nastavak podizanja istom dinamikom na svih šest preostalih ovogodišnjih sastanaka, dok su prognoze temeljne stope inflacije revidirane na više za ovu godinu. Fed sada očekuje da će medijan temeljne stope inflacije do kraja godine dosegnuti 4,1% (u odnosu na 2,7% iz prosinca 2021.). Gospodarski rast trebao bi u ovoj godini usporiti na 2,8% (revidirano s 4% u prosincu 2021.). Na investitore je ohrabrujuće djelovala retorika čelnika Fed-a J. Powella o dobrim izgledima američkog gospodarstva u uvjetima monetarnog stezanja. Fed je najavio i smanjivanje svoje bilance koja se tijekom razdoblja pandemije značajno povećala kroz kupnje vrijednosnica na tržištu. Već na sastanku u svibnju moguće je očekivati detalje plana smanjivanja bilance Fed-a.

Investitorska javnost s velikom je neizvjesnošću čekala sastanak čelnika ECB-a obzirom na geopolitičku situaciju u Europi. Sjednica nije donijela promjene kod ključnih kamatnih stopa, ali je u uvjetima prijeteće stagflacije, retorika Upravnog vijeća ostavila fleksibilnost oko budućih mjera monetarne politike. Ipak, pomalo negativno je dočekana vijest o nastavku planiranog smanjenja APP programa koji će iznositi 40 milijardi eura u travnju, 30 milijardi eura u svibnju i 20 milijardi eura u lipnju. Završetak neto kupnje očekuje se u trećem tromjesečju što ukazuje da je glavni fokus i dalje na rastućoj inflaciji. Neko vrijeme nakon završetka neto kupnje obveznica u okviru APP-a (prema posljednjoj retorici, ne nedugo nakon toga), uslijedit će podizanje kamatnih stopa. Buduća povećanja stopa trebala bi biti postupna.

Situacija u Ukrajini se ne smiruje, a zapadne zemlje nastavljaju pritiskati Rusiju nametnutim sankcijama. Tako će SAD zabraniti uvoz i isporuku ruskog plina i nafte, te ulaganja u ruski energetski sektor, a Ujedinjeno Kraljevstvo će prekinuti uvoz nafte iz Rusije tijekom 2022. godine. Američki predsjednik J. Biden naglasio je nužnost ovih poteza usprkos dodatnog cjenovnog pritiska i troškova za potrošače. EU je najavila namjeru da smanji uvoz plina iz Rusije za dvije trećine tijekom sljedećih 12 mjeseci na temelju različitih mjera. Rusija je na sve brojnije sankcije odgovorila zahtjevom da se sva plaćanja izvoza energenata odvija u rubljama i tako stvori umjetna potražnja za domaćom valutom.

Agencija za procjenu kreditnog rejtinga S&P potvrdila je investicijski rejting Hrvatske BBB-. U S&P-u očekuju realni rast gospodarstva za 2,5% u ovoj godini na krilima oporavka turističkog sektora i rasta investicija. Uz naglašene negativne rizike zbog rata u Ukrajini, zadržavanje stabilnih izgleda odražava očekivanja da će gospodarski rast ostati stabilan tijekom iduće dvije godine unatoč inflatornim preprekama i makroekonomskim posljedicama geopolitičkih sukoba. U S&P-u očekuju da će Hrvatska ispuniti ciljani datum za ulazak u euro područje 1. siječnja 2023. te u slučaju pozitivne formalne ocjene njezine usklađenosti s ERM-II u lipnju/početkom srpnja, vrlo je izgledno poboljšanje izgleda (u pozitivne) ili čak povećanje rejtinga. Istodobno, fiskalnu konsolidaciju također ističu kao važan pokretač poboljšanja rejtinga.

Dionička tržišta - Stabilizacija na dioničkim tržištima

Nakon korekcije u veljači uzrokovane ruskom agresijom na Ukrajinu, tijekom ožujka došlo je do relativne stabilizacije na financijskim tržištima. U fokusu je osim geopolitičkih zbivanja i dalje rastuća inflacija, te retorika glavnih centralnih banaka. Fed je sukladno očekivanjima krenuo s monetarnim stezanjem, no retorika glavnog čelnika J. Powella kako je američko gospodarstvo spremno za podizanje kamatnih stopa ohrabrila je investitore. Tako su glavni američki indeksi na mjesečnoj razini rasli po sljedećim stopama: NASDAQ Composite (2,32%), Dow Jones (3,41%), S&P 500 (3,58%). Istovremeno glavni europski indeksi po snažnim su utjecajem zbivanja na istoku Europe, te je fokus uglavnom na distribuciji energenata i sankcijama nametnutim Rusiji. Tako su vodeći europski indeksi ostvarili sljedeće rezultate: njemački DAX (-0,32%), francuski CAC40 (0,02%), te britanski FTSE100 (0,77%).

Nakon snažnog pada tijekom veljače uzrokovane negativnim sentimentom zbog ratnih zbivanja i izloženosti nekih hrvatskih kompanija istočnim tržištima, dobri kvartalni rezultati korporativnog sektora i najava dobre turističke sezone utjecali su na rast glavnog tržišnog indeksa CROBEX, a promjena na mjesečnoj razini iznosi 4,94%.

Obveznička tržišta - Smanjenje volatilnosti na obvezničkim tržištima

Obveznička tržišta i prethodni je mjesec nastavila karakterizirati volatilnost, ali je ona bila vidno slabija nego mjesec ranije i to prvenstveno onih dana kada je ostvaren napredak u pregovorima između Rusije i Ukrajine. Negativan sentiment uzrokovan visokom inflacijom odnosno smanjenjem programa otkupa obveznica i podizanja referentnih stopa od strane centralnih banaka je i dalje postojan, posebice zato što najnoviji podaci o inflaciji ukazuju na daljnji rast cijena i u Europi i u SAD-u i to ostaje osnovni pokretač kretanja cijena.

Jako je vidljiva svakodnevna promjena sentimenta iz dana u dan ovisno o vijestima te očekujemo da će tržište ostati volatilno i vođeno vijestima, u navedenim okolnostima naglih promjena banke nisu voljne zauzimati pozicije tako da sav promet koji se vidi dolazi od ostalih tržišnih sudionika.

Novčano tržište - Devizne intervencije HNB-a

Tijekom ožujka uz povišenu volatilnost američki je dolar snažno aprecirao u odnosu na euro, te je tečaj zaključen na razini od 1,11 dolara za euro. Tečaj EUR/HRK blago je porastao, te je mjesec zaključen na razini od 7,57 kuna za euro.

Tijekom mjeseca vladala je povećana potražnja za devizama sa strane korporativnog i bankarskog sektora i primorala je HNB na dvije devizne intervencije. Prvo je intervenirala prodajom 171 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,56 kuna za 1 euro, dok je na drugoj aukciji prodano 144 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,57 za euro.

Ministarstvo financija u ožujku na aukciji izdalo 370 milijuna kuna trezorskih zapisa uz povećanje prinosa s 0,01% na 0,05%. Tržišne kamatne stope na domaćem novčanom tržištu zadržale su se posljedično slaboj potražnji za kunama te visokom višku likvidnosti u sustavu od gotovo 80 milijardi kuna.

Izvor: ZB Invest / Hrportfolio.hr