Australski izvoz zlata preteći će vrijednošću isporuka ukapljeni plin u ovoj fiskalnoj godini i zauzeti drugo mjesto na ljestvici izvora prihoda od isporuka sirovina, pokazuju vladine prognoze, tik iza željezne rude, zahvaljujući snažnoj potražnji u uvjetima geopolitičke nestabilnosti.

Australski kontinent iznimno je bogat nalazištima željezne rude, ali i bakra, ugljena, aluminija, litija i prirodnog plina.

Uz te sirovine, Australija ima i iznimno bogata nalazišta zlata i zauzima treće mjesto na ljestvici najvećih svjetskih proizvođača, iza Kine i Rusije.

Prošle godine iz australskih rudnika izvađene su 284 tone zlata, odnosno preko deset milijuna unci, a u uvjetima sve viših cijena i snažnije potražnje plemeniti metal igra i sve važniju ulogu u okviru australskog gospodarstva.

Cijene zlata porasle su u proteklim mjesecima najsnažnije od 70-ih godina prošlog stoljeća ponajprije zahvaljujući valu potražnje investitora, koji se u gospodarski i politički nesigurnim vremenima okreću ulaganju u zlato, iako im ono ne donosi ni kamate ni dividende.

Izvor su potražnje i središnje banke koje zlatom pune rezerve.

Uz val američkih carina, uzlazni trend cijena zlata vremenski se poklopio i s početkom ciklusa sniženja kamatnih stopa u SAD-u i s pojačanim strahovanjima ulagača zbog trendova u američkom proračunu i u kretanju inflacije u SAD-u, napominje australsko ministarstvo industrije i resursa.

Veći obujam izvoza zlata po višim cijenama trebao bi tako australskom proračunu u tekućoj financijskoj godini koja završava u lipnju 2026. godine donijeti 60 milijardi australskih dolara (otprilike 40 milijardi američkih dolara), procjenjuju u australskom ministarstvu, za 12 milijardi više nego u financijskoj 2024/2025.

Ostvare li se te prognoze, izvoz zlata nadmašit će vrijednost izvoza LNG‑a, koja bi se u ovoj financijskoj godini mogla zbog nižih cijena smanjiti za otprilike 17 posto, na 54 milijarde australskih dolara. U 2026. mogla bi kliznuti na 48 milijardi australskih dolara, predviđaju u ministarstvu.

Željezna ruda trebala bi zadržati prvo mjesto na ljestvici australskih izvora prihoda od izvoza sirovina, uz procijenjeni pad vrijednosti isporuka za 3,9 milijardi australskih dolara u ovoj godini, na 113 milijardi australskih dolara.

Tona željezne rude stajat će u tekućoj fiskalnoj godini u prosjeku 87 dolara, izračunali su u ministarstvu, podigavši lipanjsku procjenu za 10 posto, budući da Kina smanjuje prekomjerne kapacitete.

Prihod od izvoza litija trebao bi pak porasti sa 4,8 milijardi australskih dolara u 2024/2025. na više od 6,1 milijardu u 2026/2027., oslonjen na skromno i postupno povećanje proizvodnje i cijena litijevog hidroksida.

Prema prognozama ministarstva, ukupni australski prihod od izvoza sirovina i energenata smanjit će se u aktualnoj fiskalnoj godini za 5,0 posto, na 369 milijardi australskih dolara, i na 354 milijarde u 2026/2027.

Sektor ruda i energenata čini dvije trećine australskog izvoza robe, s udjelom u australskom BDP-u od 11,4 posto, stoji u izvješću.