Prethodni mjesec obilježen je naporima u suzbijanju koronavirusa Covid-19 kako sa zdravstvene strane u vidu provođenja mjera samoizolacije i izbjegavanja društvenih kontakata tako i s ekonomske strane u vidu iznimnog angažmana monetarnih i fiskalnih autoriteta s ciljem ublažavanja negativnih efekata na ekonomije. Uslijed neizvjesnosti oko funkcioniranja ekonomija financijska tržišta, prije svega dionička, ali i ostala su tijekom mjeseca bilježila šokove i korekcije u cijenama.

Centralne banke diljem svijeta priskočile su u pomoć gospodarstvu te financijskim tržištima plasiranjem dodatne likvidnosti kako bi osigurali neometano funkcioniranje sustava, spuštanjem referentnih kamatnjaka, otkupom vrijednosnih papira. Doprinos u mjerama pomoći pri kreditiranju gospodarstvu te pomoći nezaposlenima došao je o strane vlada pri čemu odobrene mjere nerijetko dosežu razinu od 10% do čak 20% BDP-a, a vjerujemo da će dodatnih paketa biti i u budućnosti. Navedeno je utjecalo na oporavak cijena obveznica koje kupuje ECB, prije svega država periferije i jezgre eurozone, ali i obveznica regije te obveznica Republike Hrvatske.

Hrvatska je postala dijelom globalne statistike 25. veljače evidencijom prvog slučaja koronavirusa. Naporima stožera za civilnu zaštitu tijekom ožujka broj oboljelih održavao se pod kontrolom, a stabilizacijske mjere provodila je i Hrvatska narodna banka. HNB je djelovala na tržištu kroz dva kanala; povećanjem likvidnosti kroz otkupe državnih obveznica te repo aukcijama u kojima su banke dobile 3,8 milijardi kuna na rok od 5 godina. Također je djelovala na održavanje stabilnosti tečaja te ograničenje deprecijacije kune prodajom eura u pet navrata u ukupnom iznosu 2,2 milijarde eura.

Korekcija koja je nastupila na tržištu u ožujku odrazila se i na performans InterCapital Bonda koji je u proteklom mjesecu zabilježio pad prinosa te je prinos od početka godine -5,23%. U navedenim okolnostima odlučili smo se za strategiju smanjenja rizika u fondu na način da smo prodavali dijelove portfelja koji bilježe veće oscilacije u cijeni; obveznice država periferije eurozone te regije, kao i duljih obveznica Republike Hrvatske te smo se orijentirali na kupnju kraćih obveznica koje nude stabilnije prinose. Nakon navedenih transakcija investiranost fonda je 83,5% NAV-a od čega je glavnina portfelja investirana u obveznice Republike Hrvatske izdane na lokalnom tržištu. Ove obveznice do sada nisu bilježile nagle korekcije u cijenama, a s obzirom na prirodu lokalnog tržišta vjerujemo da će u skoroj budućnosti imati sličan obrazac kretanja cijena.

Padovi cijena financijske imovine koji je sada zabilježen uspoređuje s onima u vrijeme najvećih financijskih kriza u povijesti međutim za razliku od ranijih padova ovi su se dogodili u iznimno kratkom vremenu. Nastavno na navedeno, u narednom periodu orijentirano smo na investicije koje su uslijed neravnoteža na tržištu u ovim okolnostima dugoročno podcijenjene pri čemu će naglasak prilikom investiranja i dalje biti na diverzifikaciji portfelja te likvidnosti pozicija.

InterCapital Income Plus - mješoviti fond

Prethodni mjesec obilježen je naporima u suzbijanju koronavirusa Covid-19 kako sa zdravstvene strane u vidu provođenja mjera samoizolacije i izbjegavanja društvenih kontakata tako i s ekonomske strane u vidu iznimnog angažmana monetarnih i fiskalnih autoriteta. Novonastala stvarnost vrlo se brzo reflektirala i na tržištima, kako dioničkim tako i ostalima, pri čemu su dionice u proteklom mjesecu bilježile rekordnu volatilnost, a američki indeks S&P 500 i njemački DAX oslabili su za 12% odnosno 16%.

Centralne banke diljem svijeta priskočile su u pomoć gospodarstvu te financijskim tržištima plasiranjem dodatne likvidnosti kako bi osigurali neometano funkcioniranje sustava, spuštanjem referentnih kamatnjaka, otkupom vrijednosnih papira. Doprinos u mjerama pomoći pri kreditiranju gospodarstvu te pomoći nezaposlenima došao je o strane vlada pri čemu odobrene mjere nerijetko dosežu razinu od 10% do čak 20% BDP-a, a vjerujemo da će dodatnih paketa biti i u budućnosti. Navedeno je utjecalo na oporavak cijena obveznica koje kupuje ECB, prije svega država periferije i jezgre eurozone, ali i obveznica regije te obveznica Republike Hrvatske.

Naravno, ni regija nije imuna na ovakvo okruženje, budući da se virus proširio u sve zemlje i doveo do implementacije mjera socijalne distance. Hrvatska je postala dio globalne statistike 25. veljače evidencijom prvog slučaja. Naporima stožera za civilnu zaštitu tijekom ožujka broj oboljelih održavao se pod kontrolom, a stabilizacijske mjere provodila je i Hrvatska narodna banka. HNB je djelovala na tržištu kroz dva kanala; povećanjem likvidnosti kroz otkupe državnih obveznica te repo aukcijama u kojima su banke dobile 3,8 milijardi kuna na rok od 5 godina. Također je djelovala na održavanje stabilnosti tečaja te ograničenje deprecijacije kune prodajom eura u pet navrata u ukupnom iznosu 2,2 milijarde eura.

InterCapital Income Plus u proteklom mjesecu zabilježio je pad prinosa te je prinos od početka godine -7,02%. U navedenim okolnostima odlučili smo se za strategiju smanjenja rizika u fondu na način da smo prodavali dijelove portfelja koji bilježe veće oscilacije u cijeni; dio dioničkog dijela portfelja, obveznice država periferije eurozone te regije, kao i duljih obveznica Republike Hrvatske. Orijentirali smo se na obveznice kraće duracije koje nude stabilnije prinose kao i obveznice najkvalitetnijih izdavatelja Njemačke i SAD-a koje u vremenima nestabilnosti bilježe dobre performanse. Dio portfelja investirana je u obveznice Republike Hrvatske u kunama koje do sada nisu bilježile velike korekcije u cijenama, a s obzirom na prirodu lokalnog tržišta vjerujemo da će tako biti i u budućnosti. Kako bismo smanjili profil rizika fonda dionička izloženost je zadržana na oko 10% NAV-a, a implementirane su i opcijske strategije s ciljem djelomične zaštite ulaganja.

Korekcije u vrijednostima financijske imovine uspoređuju se s padovima cijena zabilježenim u vrijeme najvećih financijskih kriza u povijesti, međutim ovaj put bilježe se rekordi u postizanju niskih levela u iznimno kratkom vremenskom periodu. Ovako nagli pomaci stvaraju i jedinstvene prilike. Nastavno na navedeno, u narednom periodu orijentirano smo na investicije koje su uslijed neravnoteža na tržištu u ovim okolnostima dugoročno podcijenjene, a imaju financijski odnosno likvidnosni kapacitet prebroditi krizu. U fokusu su investicije u obveznice kao i valute država koje nose najadekvatniji prinos uz preuzeti rizik pri čemu će naglasak prilikom investiranja i dalje biti na diverzifikaciji portfelja te likvidnosti pozicija.

InterCapital SEE Equity - dionički fond

Ožujak, a i gotovo cijelo prvo tromjesečje, nisu bili lagani za najveći broj investitora. Iako je niz pokazatelja od početka godine sugerirao da se nalazimo u kasnoj fazi ekonomskog ciklusa, nitko nije mogao predvidjeti potpuno zaustavljanje velikih dijelova gospodarstava zemalja diljem svijeta zahvaćenih epidemijom virusa COVID-19. Nažalost, rasprava oko toga da li nas u 2020. čeka početak recesije vrlo je brzo prerasla u koliko će recesija biti duboka i koliko će trajati, odnosno da li su pred nama dugotrajnije posljedice ili pak brzi oporavak u obliku slova V. Novonastala stvarnost vrlo se brzo reflektirala i na tržištima, pri čemu su dionice u proteklom mjesecu bilježile rekordnu volatilnost. Ovakav šok za gospodarstva zaista je bez presedana, stoga je zahtijevao i dosad neviđenu reakciju fiskalnih i monetarnih vlasti. Ovo nas vraća i na ranije postavljeno pitanje, a odgovor je da će dubina i dužina recesije ovisiti o tome koliko dugo će trajati zdravstvena kriza i u kojoj mjeri će spomenute reakcije Vlada uspjeti premostiti privremeno zaustavljanje poslovanja velikoj broja prije svega malih i srednjih poduzetnika.

Naravno, ni regija nije imuna na ovakvo okruženje, budući da se virus proširio u sve zemlje i doveo do implementacije mjera socijalne distance. Vlade su pokušale replicirati reakciju razvijenih gospodarstava, no jačina ovisi o fiskalnom kapacitetu, ali i strukturi gospodarstva. Male i otvorene ekonomije, kao i zemlje koje se snažno oslanjaju na uslužne djelatnosti poput turizma jače su pogođene. U slučaju dugotrajnijih mjera karantene Hrvatska će vjerojatno biti najsnažnije pogođena zemlja regije, no i ostale zemlje će zasigurno osjetiti značajno usporavanje. S druge strane, ako ipak dosad nametnute mjere urode plodom i širenje virusa se primiri, usvojene fiskalne mjere mogle bi osigurati dovoljno likvidnosti kako bi se premostio kratkotrajni šok i nastavilo poslovanje. Iako trenutna slika ne izgleda sjajno, važno je u svakoj od zemalja diferencirati kompanije u otpornijim sektorima te one sa snažnim bilancama koje iz svake krize mogu izaći kao relativni pobjednici. Upravo na takve kompanije se fokusiramo u procesu analize i odabira sastavnica portfelja.

InterCapital SEE Equity je pratio negativan razvoj regionalnih tržišta te ostvario mjesečni gubitak od 19,24%. Od početka godine pak je Fond oslabio 24,46%, čemu su najveći vagani doprinos dale dionice u Hrvatskoj, Sloveniji i Rumunjskoj. Profil rizika Fonda je u proteklom razdoblju smanjen dodatnim usmjeravanjem portfelja defanzivnijim sektorima i držanjem dioničke izloženosti ispod 80%. Dok se ne pojave indikacije da se svijet bliži vrhuncu epidemije i dalje planiramo zadržati navedenu konzervativnu strukturu portfelja. Pri tome ćemo pomno pratiti razvoj događanja i pokušati vrlo brzo reagirati na strani kupnje kada se za to stvore uvjeti. Osim toga, u ovako neizvjesnim vremenima ističemo važnost kvalitetne diversifikacije i fleksibilnog pristupa taktičkom pozicioniranju portfelja. Naravno, konačna će izvedba u velikoj mjeri ovisiti o globalnim kretanjima, ali vjerujemo da bi nam dosadašnji fokus na fundamentalno atraktivne kompanije unutar ciljane sektorske i geografske alokacije trebao i u budućnosti donijeti održiv i konkurentan rezultat uz razumnu volatilnost.

InterCapital Short Term Bond - kratkoročni obveznički fond

Hrvatska je postala dio globalne statistike 25. veljače evidencijom prvog slučaja. Naporima stožera za civilnu zaštitu tijekom ožujka broj oboljelih održavao se pod kontrolom, a stabilizacijske mjere provodila je i Hrvatska narodna banka (HNB). HNB je djelovala na tržištu kroz dva kanala; povećanjem likvidnosti kroz otkupe državnih obveznica te repo aukcijama u kojima su banke dobile 3,8 milijardi kuna na rok od 5 godina. Osim navedene strukturne repo aukcije u kojima su banke posudile sredstva na rok od pet godina, banke i dalje kao izbor likvidnosti imaju mogućnost posuditi kune na tjednim operacijama centrale banke.

U vrijeme povećanog rizika zabilježena je povećana potražnja za eurom što je dovelo do deprecijacije lokalnih valuta regije, a deprecijaciju je bilježila i kuna. Centralna banka je također djelovala i na održavanje stabilnosti tečaja kune naspram eura prodajom eura na tržištu u pet navrata u ukupnom iznosu 2,2 milijarde eura.

Prethodni mjesec obilježen je naporima u suzbijanju koronavirusa Covid-19 kako sa zdravstvene strane u vidu provođenja mjera samoizolacije i izbjegavanja društvenih kontakata tako i s ekonomske strane u vidu iznimnog angažmana monetarnih i fiskalnih autoriteta s ciljem ublažavanja negativnih efekata na ekonomije. Uslijed neizvjesnosti oko funkcioniranja ekonomija financijska tržišta, prije svega dionička, ali i ostala su tijekom mjeseca bilježila šokove i korekcije u cijenama. Navedeno se nije značajno odrazilo na cijene trezorskih zapisa Ministarstva financija Republike Hrvatske koje su na aukcijama tijekom ožujka nastavile s izdanjima jednogodišnjih kunskih trezorskih zapisa po nepromijenjenoj stopi od 0,06%.

InterCapital Short Term Bond pod-fond je u ožujku bilježio stabilan rast prinosa te je ostvareni prinosa od početka godine 0,052%. Uzevši u obzir situaciju u kojoj se nalazimo tijekom ožujka smo s ciljem osiguranja dodatne likvidnosti prodavali dio obveznica iz portfelja. S obzirom na strukturu imovine, u narednom periodu očekujemo nastavak rasta prinosa u skladu kratke duracije pod-fonda koji u vrijeme nestabilnosti na tržištima nudi stabilnost i likvidnost.

InterCapital Global Equity - dionički fond

Ožujak, a i gotovo cijelo prvo tromjesečje, nisu bili lagani za najveći broj investitora. Iako je niz pokazatelja od početka godine sugerirao da se nalazimo u kasnoj fazi ekonomskog ciklusa, nitko nije mogao predvidjeti potpuno zaustavljanje velikih dijelova gospodarstava zemalja diljem svijeta zahvaćenih epidemijom virusa COVID-19. Nažalost, rasprava oko toga da li nas u 2020. čeka početak recesije vrlo je brzo prerasla u koliko će recesija biti duboka i koliko će trajati, odnosno da li su pred nama dugotrajnije posljedice ili pak brzi oporavak u obliku slova V. Novonastala stvarnost vrlo se brzo reflektirala i na tržištima, pri čemu su dionice u proteklom mjesecu bilježile rekordnu volatilnost, a američki indeks S&P 500 i njemački DAX oslabili su za 12% odnosno 16%. Ovakav šok za gospodarstva zaista je bez presedana, stoga je zahtijevao i dosad neviđenu reakciju fiskalnih i monetarnih vlasti. Većina Vlada reagirala je brzo i snažno sa sličnim mjerama, a ukupni paketi nerijetko dosežu razinu od oko 10% BDP-a. Najdalje je otišla Njemačka, koja zapravo i ima najveći fiskalni kapacitet, što je vrlo bitno za cijelu EU. Središnje banke su također pokazale spremnost na svaki dostupan oblik pomoći, no alati koji su im na raspolaganju ograničenog su utjecaja u ovakvim okolnostima, izuzev vrlo bitnih mjera usmjerenih osiguravanju funkcioniranja financijskih tržišta, kako za potrebe likvidnosti privatnog sektora tako i državnog financiranja fiskalnog stimulansa. Ovo nas vraća i na ranije postavljeno pitanje, a odgovor je da će dubina i dužina recesije ovisiti o tome koliko dugo će trajati zdravstvena kriza i u kojoj mjeri će spomenute reakcije Vlada uspjeti premostiti privremeno zaustavljanje poslovanja velikoj broja prije svega malih i srednjih poduzetnika.

U ovakvom okruženju, globalna su tržišta mjerena MSCI All Country World indeksom u ožujku u eurima pala 13,4%, a od početka godine 19,6%. Fond je protekli mjesec oslabio za 7,62%, dok je od početka godine izgubio 14,55%. Portfelj je u proteklom razdoblju usmjeren značajno ka defanzivnim odnosno manje volatilnim sektorima, dok je dionička izloženost smanjena na razinu ispod 80%. Ovakav zaokret smatramo primjerenim novonastalim okolnostima i očekivanju pada gospodarske aktivnosti, a samim time i zarada kompanija. Paralelno nastavljamo i sa strategijom aktivnog upravljanja valutnom izloženošću, primarno valutnim parom EUR/USD.

Dok se ne pojave indikacije da se svijet, a ponajviše SAD, bliži vrhuncu epidemije i dalje planiramo zadržati navedenu konzervativnu strukturu portfelja u vidu sektorske alokacije i dioničke izloženosti. Pri tome ćemo pomno pratiti razvoj događanja i pokušati vrlo brzo reagirati na strani kupnje kada se za to stvore uvjeti. Osim toga, u ovako neizvjesnim vremenima ističemo važnost kvalitetne diversifikacije i fleksibilnog pristupa taktičkom pozicioniranju portfelja. Naravno, konačna će izvedba u velikoj mjeri ovisiti o globalnim kretanjima, ali vjerujemo da bi nam dosadašnji fokus na fundamentalno atraktivne kompanije unutar ciljane sektorske i geografske alokacije trebao i u budućnosti donijeti održiv i konkurentan rezultat uz razumnu volatilnost.

InterCapital Balanced - mješoviti fond

Iako smo slutili da se rast polako bliži kraju, nitko nije mogao očekivati da će ga prouzročiti pojava izrazito zaraznog virusa. Čak i kad je došlo do bržeg prijenosa u Kini smatralo se kako se radi o lokalnom fenomenu koji će poštedjeti ostatak svijeta. Međutim, s obzirom na umreženost i povezanost današnjeg svijeta virus se vrlo brzo proširio na ostatak svijeta uzrokujući momentalan i naprasan prekid svake gospodarske aktivnosti. Najgore pogođene zemlje po broju žrtava su Italija i Španjolska koje su pojavu koronavirusa dočekale poprilično nespremno. Najveći broj zaraženih broji SAD-a u kojemu se tek očekuje eksplozija broja smrtnih slučajeva, a prema predviđanjima brojka se penje iznad 100.000. Zdravstveni sustavi gotovo svake države svijeta nema dovoljne kapacitete za borbu s virusom, a najveće slabosti vidimo u sustavima SAD-a i UK-a koji su prekasno detektirali širenje virusa što je dovelo do zakašnjele reakcije. Pojava virusa sama po sebi imala je i razorne ekonomske posljedice jer, izuzev u par država svijeta, gotovo svugdje je uvedeno stanje zabrane rada kako bi se spriječilo širenje. Svakodnevno pristižu revizije gospodarskog rasta za tekuću godinu koje u većini slučajeva prognoziraju dvoznamenkasti pad gospodarske aktivnosti. Zbog ovakvih projekcija na scenu su stupile centralne banke s dosad neviđenim paketom ekspanzivnih mjera za spas gospodarstava i očuvanja što većeg broja poduzeća te posredno radnih mjesta. Tu prije svega prednjači američka centralna banka FED-a koja je po hitnom postupku, nenajavljeno smanjila referentnu kamatnu stopu najprije za 50 baznih, a potom i za cijeli postotni bod do nulte razine. Jednako tako, FED se obvezao kupovati neograničene količine dužničkih vrijednosnih papira do daljnjeg kako trošak zaduživanja ne bi naglo porastao u vrijeme kad je najvećem broju poduzeća i stanovništva potrebno zaduživanje. Sličnu potporu održavanja kamatnih stopa na niskim razinama omogućila je i Europska Centralna Banka. ECB je uslijed snažnog rasta prinosa na državne obveznice periferije eurozone reagirao osnivanjem novog programa otkupa dužničkih vrijednosnih papira, po uzoru na već postojeći QE, kojim se obvezao osigurati sustavu novih 750 milijardi EUR likvidnosti. Novost PEPP programa (Pandemic Emergency Purchase Programme) je sudjelovanje Grčke unatoč nezadovoljavanju kriterija investicijskog kreditnog rejtinga, smanjena je donja granica roka dospijeća vrijednosnica koje ECB kupuje s godinu dana na 70 dana. Novi program će se održavati do kraja 2020. godine uz koji se paralelno nastavlja odvijati APP program (Asset Purchase Programme). Monetarnom djelovanju pridružile su se i vlade pružajući fiskalnu potporu. Izdvajamo paket od dva bilijuna USD koji je vlada SAD-a namijenila prije svega spašavanju malih i srednjih poduzeća te očuvanju radnih mjesta. Dio tog paketa sadrži i direktne isplate novca stanovništvu te motiviranje da se taj novac troši kako bi se održala gospodarska aktivnost.

Činjenica je kako je pojava koronavirusa dovela do dosad neviđenog prekida gospodarske aktivnosti i kako će se posljedice osjetiti, ali valja napomenuti kako će virus proći i gospodarska aktivnost će se ponovo pokrenuti. Sad je samo bitno da se premosti teško razdoblje u što ne sumnjam s obzirom na konačno usklađeno monetarno i fiskalno djelovanje. U usporedbi s posljednjom velikom krizom, poduzeća i građani u značajno boljoj situaciji zbog manje zaduženosti. Očekujemo kako bi trenutna kriza trebala biti dublja od prethodne, međutim dosta kraća dok bi oporavak trebao biti snažniji i brži. Također, smatramo kako je najgori period iza nas.

InterCapital Balanced fond je u ožujku zabilježio značajan pad prinosa uslijed rekordno lošeg mjeseca na dioničkim tržištima diljem svijeta. Ostvaren je pad od 6,48% uslijed nezapamćenog scenarija i korekcija prouzrokovane širenjem koronavirusa. Tijekom mjeseca smo smanjivali investiranost kako bi utjecaj pa tržišta imao što manji utjecaj na smanjenje vrijednosti imovine u fondu. Investiranost je smanjena s razine 91,46% NAV-a s kraja veljače do razine 83,42% posljednjeg dana ožujka. Uslijed snažne korekcije u kojoj je najpoznatiji svjetski dionički indeks - američki S&P500 izgubio čak 12,51% svoje vrijednosti posljednjih mjesec dana, očekujemo poboljšanje zbog sinkroniziranog djelovanja monetarnih i fiskalnih vlasti radi suzbijanja epidemije te pristizanjem dosezanjem vrhunca broja oboljelih i smrtnih slučajeva što bi nagovijestilo približavanje kraju i povratku gospodarske aktivnosti. Obveznički dio portfelja je investiran u najkvalitetniju imovinu koja bi trebala pružiti potporu i rast u periodima velike neizvjesnosti.

InterCapital Global Bond - obveznički fond

Iako smo slutili da se rast polako bliži kraju, nitko nije mogao očekivati da će ga prouzročiti pojava izrazito zaraznog virusa. Čak i kad je došlo do bržeg prijenosa u Kini smatralo se kako se radi o lokalnom fenomenu koji će poštedjeti ostatak svijeta. Međutim, s obzirom na umreženost i povezanost današnjeg svijeta virus se vrlo brzo proširio na ostatak svijeta uzrokujući momentalan i naprasan prekid svake gospodarske aktivnosti. Najgore pogođene zemlje po broju žrtava su Italija i Španjolska koje su pojavu koronavirusa dočekale poprilično nespremno. Najveći broj zaraženih broji SAD-a u kojemu se tek očekuje eksplozija broja smrtnih slučajeva, a prema predviđanjima brojka se penje iznad 100.000. Zdravstveni sustavi gotovo svake države svijeta nema dovoljne kapacitete za borbu s virusom, a najveće slabosti vidimo u sustavima SAD-a i UK-a koji su prekasno detektirali širenje virusa što je dovelo do zakašnjele reakcije. Pojava virusa sama po sebi imala je i razorne ekonomske posljedice jer ,izuzev u par država svijeta, gotovo svugdje je uvedeno stanje zabrane rada kako bi se spriječilo širenje. Svakodnevno pristižu revizije gospodarskog rasta za tekuću godinu koje u većini slučajeva prognoziraju dvoznamenkasti pad gospodarske aktivnosti. Zbog ovakvih projekcija na scenu su stupile centralne banke s dosad neviđenim paketom ekspanzivnih mjera za spas gospodarstava i očuvanja što većeg broja poduzeća te posredno radnih mjesta. Tu prije svega prednjači američka centralna banka FED-a koja je po hitnom postupku, nenajavljeno smanjila referentnu kamatnu stopu najprije za 50 baznih, a potom i za cijeli postotni bod do nulte razine. Jednako tako, FED se obvezao kupovati neograničene količine dužničkih vrijednosnih papira do daljnjeg kako trošak zaduživanja ne bi naglo porastao u vrijeme kad je najvećem broju poduzeća i stanovništva potrebno zaduživanje. Sličnu potporu održavanja kamatnih stopa na niskim razinama omogućila je i Europska Centralna Banka. ECB je uslijed snažnog rasta prinosa na državne obveznice periferije eurozone reagirao osnivanjem novog programa otkupa dužničkih vrijednosnih papira, po uzoru na već postojeći QE, kojim se obvezao osigurati sustavu novih 750 milijardi EUR likvidnosti. Novost PEPP programa (Pandemic Emergency Purchase Programme) je sudjelovanje Grčke unatoč nezadovoljavanju kriterija investicijskog kreditnog rejtinga, smanjena je donja granica roka dospijeća vrijednosnica koje ECB kupuje s godinu dana na 70 dana. Novi program će se održavati do kraja 2020. godine uz koji se paralelno nastavlja odvijati APP program (Asset Purchase Programme). Monetarnom djelovanju pridružile su se i vlade pružajući fiskalnu potporu. Izdvajamo paket od dva bilijuna USD koji je vlada SAD-a namijenila prije svega spašavanju malih i srednjih poduzeća te očuvanju radnih mjesta. Dio tog paketa sadrži i direktne isplate novca stanovništvu te motiviranje da se taj novac troši kako bi se održala gospodarska aktivnost.

Činjenica je kako je pojava koronavirusa dovela do dosad neviđenog prekida gospodarske aktivnosti i kako će se posljedice osjetiti, ali valja napomenuti kako će virus proći i gospodarska aktivnost će se ponovo pokrenuti. Sad je samo bitno da se premosti teško razdoblje u što ne sumnjam s obzirom na konačno usklađeno monetarno i fiskalno djelovanje. U usporedbi s posljednjom velikom krizom, poduzeća i građani u značajno boljoj situaciji zbog manje zaduženosti. Očekujemo kako bi trenutna kriza trebala biti dublja od prethodne, međutim dosta kraća dok bi oporavak trebao biti snažniji i brži. Također, smatramo kako je najgori period iza nas.

InterCapital Global Bond je zbog svega gore navedenog nije ostao imun na korekciju na financijskim tržištima te je zabilježen pad od 2,80% u ožujku. Uslijed pogoršanja situacije težili smo smanjenu izloženosti državama s visokim udjelom duga u BDP-u, a tu prije svega mislimo na države periferije eurozone. Ostali smo investirani u države najvišeg kreditnog rejtinga i najvećeg stupnja likvidnosti, a to su države jezgre eurozone koje bi u normalnim tržišnim uvjetima trebali povećavati vrijednost u vrijeme neizvjesnosti što i očekujemo u budućnosti. Značajan dio portfelja smo investirali u japanski jen koji se smatra sigurnom valutom kako bi dodatno osnažili kvalitetan dio portfelja. Duracija portfelja je smanjena s razine 6,79 na razinu 5,79 te je trenutna investiranost portfelja na razini 84% NAV-a. U narednom periodu očekujemo smanjenje neizvjesnosti jer smatramo da je najgore prošlo te vraćanje normalnih tržišnih uvjeta u kojima bi kvalitetna imovina trebala imati svojstvo sigurne luke.

InterCapital Dollar Bond - obveznički fond

Prethodni mjesec obilježen je naporima u suzbijanju koronavirusa Covid-19 kako sa zdravstvene strane u vidu provođenja mjera samoizolacije i izbjegavanja društvenih kontakata tako i s ekonomske strane u vidu iznimnog angažmana monetarnih i fiskalnih autoriteta s ciljem ublažavanja negativnih efekata na ekonomije. Uslijed neizvjesnosti oko funkcioniranja ekonomija financijska tržišta, prije svega dionička, ali i ostala su tijekom mjeseca bilježila šokove i korekcije u cijenama.

Centralne banke diljem svijeta priskočile su u pomoć gospodarstvu te financijskim tržištima plasiranjem dodatne likvidnosti kako bi osigurali neometano funkcioniranje sustava, spuštanjem referentnih kamatnjaka te otkupom vrijednosnih papira. Američki Sustav federalnih rezervi (Fed) na izvanrednom sastanku spustio je kamatnu stopu na 0% i najavila dodatnih 700 milijardi dolara otkupa državnih i hipotekarnih obveznica. Također su uvedene i dodatne mjere poticanja gospodarstva u iznosu od 300 milijardi USD novog financiranja kojima će se omogućiti neometanu kreditnu aktivnost poslodavcima, zaposlenicima te kompanijama. Uz to je američki senat izglasala paket pomoći u iznosu od do sada rekordnih 2,2 bilijuna USD. Države Europske unije, ali i globalno pokrenule su povijesno najveće pakete pomoći gospodarstvima na razini 15-20% BDP-a.

Naravno, ni regija nije imuna na ovakvo okruženje, budući da se virus proširio u sve zemlje i doveo do implementacije mjera socijalne distance. Hrvatska je postala dio globalne statistike 25. veljače evidencijom prvog slučaja. Naporima stožera za civilnu zaštitu tijekom ožujka broj oboljelih održavao se pod kontrolom, a stabilizacijske mjere provodila je i Hrvatska narodna banka. HNB je djelovala na tržištu kroz dva kanala; povećanjem likvidnosti kroz otkupe državnih obveznica te repo aukcijama u kojima su banke dobile 3,8 milijardi kuna na rok od 5 godina. Također je djelovala na održavanje stabilnosti tečaja te ograničenje deprecijacije kune prodajom eura u pet navrata u ukupnom iznosu 2,2 milijarde eura.

Uslijed svih događanja InterCapital Dollar Bond je u proteklom mjesecu zabilježio pad prinosa te je prinos od početka godine -0,93%. U navedenim okolnostima odlučili smo se za strategiju smanjenja rizika u fondu na način da smo kroz mjesec smanjivali investiranost fonda te održavali kratku duraciju. S obzirom na duraciju fonda koja na kraju ožujka iznosi 1,53 te korekcije na tržištu koje su zabilježene u ožujku, u narednom periodu očekujemo stabilizaciju prinosa. Fokus će investiranja je na kratkim dolarskim obveznicama koje se uslijed navedenih događanja na tržištu pokazuju kao podcijenjene investicije.

Svi fondovi društva InterCapital Asset Management