Iako se prijedlogom državnog proračuna u 2026. predviđa manjak konsolidirane opće države ispod granice od tri posto BDP-a, on će biti na samoj granici razine dopuštene EU propisima, pa bi i vrlo malen negativni šok u 2026. mogao rezultirati manjkom iznad te razine, upozorava Povjerenstvo za fiskalnu politiku, koje među ostalim napominje da je potrebno ograničiti rast tekuće potrošnje.

Povjerenstvo za fiskalnu politiku u srijedu je razmotrilo nacrt proračunskog plana za 2026. godinu, koji je Vlada 30. listopada poslala u saborsku proceduru, te prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske, koji je poslan u Sabor prošloga tjedna, priopćeno je iz tog neovisnog stručnog tijela čija je glavna uloga praćenje i ocjenjivanje primjene fiskalnih pravila te analiziranje javnih financija.

Podsjetimo, Vladinim prijedlogom državnog proračuna za 2026. godinu predviđa se ostvariti ukupne prihode državnog proračuna od 35,7 milijardi eura, dok bi rashodi trebali dosegnuti 39,8 milijardi eura, pri čemu bi deficit konsolidirane opće države trebao iznositi 2,9 posto, isto kao i u 2025. godini, a udjel javnog duga u BDP-u pasti na 56 posto.

U dokumenu koje je usvojilo, povjerenstvo navodi da je hrvatsko gospodarstvo u razdoblju od 2022. do 2025. obilježeno snažnim gospodarskim rastom, koji je pratio paralelan rast proračunskih prihoda, ali i značajni rast rashoda te manjka proračuna opće države, što je rezultiralo pogoršanjem fiskalne pozicije.

Ekspanzivna i prociklička fiskalna politika dodatno je pojačavala ekonomski ciklus, povećavajući rizik većih proračunskih manjkova i smanjujući raspoloživi fiskalni prostor,napominju. Unatoč tome, zahvaljujući povoljnim gospodarskim kretanjima, manjak opće države te udio javnog duga u BDP-u ostali su ispod referentnih vrijednosti iz EU Pakta o stabilnosti i rastu, odnosno ispod tri posto i 60 posto BDP-a, čime je, ocjenjuju, hrvatska fiskalna slika u usporedbi s državama članicama EU-a ostala relativno povoljna.

Nakon nekoliko godina ubrzanog gospodarskog rasta, u nadolazećem razdoblju očekuje se usporavanje rasta realnog BDP-a, ponajprije zbog sporijeg rasta osobne potrošnje i investicija. Kako navode, na perspektive gospodarskog rasta negativno utječu globalni čimbenici, poput uvođenja carina i geopolitičke napetosti, ali i domaći poput pada međunarodne konkuretnosti uslijed snažnog rasta jediničnih troškova rada, postupnog smanjenja transfera iz fondova EU nakon isteka tekuće financijske perspektive EU-a (Mehanizma za oporavak i otpornost), negativnog fiskalnog impulsa u odnosu na prethodne godine te nedostatka radne snage.

Daljnji rast rashoda nije održiv

Povjerenstvo u svojoj ocjeni nacrta proračunskog plana te prijedloga državnog proračuna za 2026. godinu, s projekcijama za sljedeće dvije godine, ističe izazove i rizike povezane s projiciranim veličinama, pri čemu konstatira da oba proračunska dokumenta upućuju na nastavak ekspanzivne i prociklične fiskalne politike.

Iako se u 2026. predviđa zaustavljanje negativnih fiskalnih trendova i zadržavanje manjka konsolidirane opće države ispod gornje granice od tri posto BDP-a, proračunske projekcije od 2026. do 2028. pokazuju da će se manjak zadržati na samoj granici dopuštene razine definirane Paktom. Stoga povjerenstvo upozorava da bi i vrlo malen negativni šok u 2026. mogao rezultirati manjkom opće države iznad referentne razine.

Ističe i da je fiskalna ekspanzija, odnosno rast rashoda, bila iznimno snažna te da njihovo daljnje povećanje u idućem razdoblju nije održivo. Smatraju da je potrebno je ograničiti rast tekuće potrošnje, budući da njezina povećana razina u pravilu poprima trajni karakter. Svako odstupanje od fiskalne discipline, osobito na rashodovnoj strani, može RH dovesti u rizik pokretanja postupka prekomjernog manjka, upozoravaju.

Očekivano usporavanje gospodarske aktivnosti, zajedno s mogućim slabijim ostvarenjem poreznih prihoda, osobito od poreza na dodanu vrijednost, dodatno povećava rizik nepovoljnijih fiskalnih odstupanja, pa bi, u svjetlu trenutačnih projekcija, bilo poželjno provesti snažniju fiskalnu konsolidaciju od predviđene.

Upozoreno na izostanak strukturnih reformi

Oslabljeni gospodarski izgledi, umjerena dinamika rasta prihoda te zadana visoka razina javne potrošnje dodatno umanjuju raspoloživi fiskalni prostor. Povjerenstvo naglašava i da kumulativan rast neto rashoda za 2024., 2025. i 2026. godinu, isključujući rashode za obranu, premašuje obvezujuću fiskalnu putanju koju je Vlada preuzela u Nacionalnom srednjoročnom fiskalnostrukturnom planu za razdoblje 2025.-2028. (NSFSP) čime se povećava rizik za održivost javnih financija.

Nadalje, valja istaknuti i aktivaciju nacionalne klauzule o odstupanju (za povećane troškove obrane) koja privremeno dopušta odstupanje od zacrtanog rasta neto rashoda kako ih je utvrdilo Vijeće pri potvrđivanju NSFSP-a. Budući da je klauzula vremenski ograničena, nakon isteka razdoblja primjene država će morati osigurati povratak unutar okvira pravila te pojasniti način financiranja eventualnog trajnog povećanja obrambene potrošnje.

Kao i u svojim ranijim ocjenama, Povjerenstvo ukazuje na nužnost provedbe strukturnih reformi i jačanja produktivnosti javnog sektora. U kontektsu snažnog rasta pojedinih vrsta rashoda, poput rashoda za obranu i demografskih mjera, izostanak strukturnih reformi - osobito onih usmjerenih na optimizaciju i učinkovitije upravljanje javnim rashodima - dodatno produbljuje izazove dugoročne održivost javnih financija RH. Rast troškova rada u javnom sektoru mora biti dugoročno održiv i usklađen s rastom produktivnosti rada u gospodarstvu kao cjelini, navode u svom stajalištu.

Povjerenstvo napominje da poštivanje ciljeva i obveza iz NSFSP-a nije tek formalnost, nego preduvjet za očuvanje povjerenja u dugoročnu održivost javnih financija te da fiskalna politika treba djelovati odgovorno, promišljeno i u funkciji postizanja dugoročnih razvojnih ciljeva te biti izvor stabilnosti, a ne rizika za budući gospodarski razvoj zemlje.