Tržište elektroničkih komunikacija u 2025. godini nastavilo je rasti, kao i aktivnosti i rezultati tri najveća telekoma koji rast očekuju i u 2026., uz nastavak investicija u nove tehnologije, digitalizaciju i zapošljavanje.

Porast poslovanja na tržištu elektroničkih komunikacija potvrđuju podaci Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) za prva tri kvartala 2025. godine objavljeni na webu agencije sredinom prosinca, prema kojima je na tom tržištu ostvaren ukupni prihod iznad 1,39 milijardi eura ili za 4,6 posto veći nego u istom razdoblju 2024. godine.

Prihodi od usluga putem mobilnih mreža rasli su za 4,2 posto, a od fiksnih za 5,4 posto, čemu su pridonijela veća ulaganja u materijalnu imovinu i fiksne i mobilne mreže.

Posebno velika ulaganja bila su u VHCN mreže (mreže velikog kapaciteta koji omogućuje ultrabrzi širokopojasni pristup internetu i/ili gigabitnu povezivost, i čiji razvoj znači i postupno gašenje "starih bakrenih mreža"), u koje je u 2025. do kraja rujna uloženo više od 90 milijuna eura. Broj priključaka putem tih mreža prešao je 592,1 tisuću. To čini 50,2 posto od svih oko 1,17 milijuna priključaka širokopojasnog pristupa putem nepokretnih mreža.

Nastavljena je i migracija korisnika na svjetlovodne/optičke mreže, a ukupan broj priključaka koji se ostvaruju putem tih mreža porastao je na gotovo 440 tisuća.

Rastu i brzine pristupa pa je nakon tri kvartala 2025. godine udjel priključaka s brzinama iznad 100 Mbit/s, bez obzira na tehnologiju, iznosio 52,8 posto, a udio priključaka s brzinama iznad 300 Mbit/s oko 39,2 posto.

Nastavljen je pad broja korisnika fiksne usluge u fiksnoj mreži, kao i pad prometa i prihoda od 16 posto u odnosu na 2024., za razliku od iste usluge u mobilnoj mreži kojoj su prihodi blago porasli za dva posto, a broj korisnika za 6,1 posto, na više od 5,25 milijuna.

U segmentu naplatne televizije broj priključaka u 2025. blago je porastao na više od 937,8 tisuća, kao i ukupni prihodi u odnosu na treće tromjesečje 2024., za šest posto, na 38,6 milijuna eura.

Iz HAKOM-a ističu i da se u EU-ovom izvješće o stanju digitalnog desetljeća za 2025., koje je zamijenilo bivši indeks Desi, potvrđuje napredak Hrvatske u razvoju optičkih i 5G mreža, pa i u ruralnim prostorima u usporedbi s pojedinim državama članicama i sa stopama rasta iznad EU-ova prosjeka.

Predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen poručuje da su za razvoj tržišta i ostvarivanje ciljeva digitalnog desetljeća na putu prema gigabitnoj budućnosti važne investicije koje treba poticati, ali i otkloniti ograničenja u prostornim planovima i s dozvolama.

Sva tri telekoma i u 2025. su na cijene primijenili indeksnu klauzulu tj. usklađivanje cijena s prosječnom godišnjom stopom inflacije iz prethodne godine, koja je za 2024. godinu iznosila tri posto.

Telekomi očekuju nastavak rasta i investicija

Predsjednici uprava Hrvatskog telekoma (HT), A1 Hrvatska i Telemach Hrvatska, u osvrtu na 2025. i najavama za 2026. slažu se da se investicije u razvoj i mrežnu pokrivenost moraju nastaviti.

Predsjednica uprave HT-a Nataša Rapaić podsjeća da je HT u prvih devet mjeseci 2025. ostvario rast poslovanja (prihoda, neto dobiti i dr.), u odnosu na 2024., uz investicije koje su porasle 13 posto, na 181,7 milijuna eura. Očekuje da će cijelu 2025. završiti s "daleko najvećim ulaganjima na tržištu", većim od 240 milijuna eura.

"U proteklih pet godina, u optičku i mobilnu infrastrukturu diljem Hrvatske i u urbanim i ruralnim sredinama uložili smo više od 1,2 milijarde eura te kontinuirano investiramo gotovo četvrtinu naših prihoda", kaže Rapaić.

Za 2026. najavljuje iskorake u primjeni AI-ja, u područjima kao što su specijalizirana rješenja za poslovni i javni sektor.

I za A1 Hrvatska, 2025. bila je godina snažnog investiranja, kaže predsjednik uprave A1 Hrvatska (i A1 Slovenija) Dejan Turk.

Tvrtka je nastavila s modernizacijom 5G mreže i razvojem gigabitne fiksne infrastrukture kao podloge za napredne digitalne usluge, pri čemu Turk napominje da hrvatsko tržište pokazuje pomak prema cjelovitim ICT uslugama, a korisnici sve više traže integrirana rješenja koja kombiniraju sigurnost, automatizaciju, inteligenciju i skalabilnost.

"Zadovoljni smo s 2025. jer kontinuirano ulažemo u procese i korisničko iskustvo. Poslujemo u okruženju koje podržava investicije, ali i zahtijeva veliku prilagodljivosti jer troškovi energije, rada i sadržaja rastu, a promjene u regulaciji plaća stvaraju dodatne pritiske u dobavljačkom lancu koji nisu uvijek povezani s rastom produktivnosti. Takve okolnosti traže da budemo još učinkovitiji i promišljeniji u upravljanju resursima te ulaganja usmjeravamo tamo gdje stvaraju najveći dugoročni učinak", kaže Turk.

Planove za 2026. A1 usmjerava na daljnje jačanje ponude, a stabilan, predvidiv i razvojno usmjeren regulatorni okvir presudan je za nastavak ulaganja i tehnološki napredak, kaže Turk.

Odluke regulatora prema njegovom mišljenju trebaju biti usklađene s prioritetima tržišta, a administrativne procesi, osobito izdavanje dozvola za izgradnju mreža, treba ubrzati.

"Za Telemach Hrvatska 2025. bila je godina potvrde dugoročne strategije ulaganja u kvalitetne temelje - mrežu, ljude i korisničko iskustvo, što je prepoznato i kroz međunarodna priznanja za kvalitetu usluga i kroz kontinuirani rast broja mobilnih korisnika, a dosegnuta je i brojka od 300 tisuća kućanstava kojima nudimo optičku mrežu", kaže predsjednik uprave Telemach Hrvatska Adrian Ježina.

"U 2026. nastavljamo s promišljenim ulaganjima u infrastrukturu, zaposlenike, korisničko iskustvo i primjenu AI-ja s očekivanim daljnjim rastom rezidencijalnih i poslovnih korisnika. Očekujemo i da ćemo i četvrtu godinu za redom biti telekom s najvećim priljevom mobilnih korisnika, a posebnu pažnju posvećujemo daljnjem unapređenju naše fiksne i mobilne mreže kako bi zadržala kvalitetu i pouzdanost", najavljuje Ježina.

Među izazovima u 2026. izdvaja one koji su bili i u 2025., od nedostatka radne snage, preko rasta plaća iznad produktivnosti do snažnog oslonca na javne, a ne privatne investicije.

"Za telekome je najvažnije daljnje jačanje infrastrukture kao temelja digitalne transformacije jer digitalizacija i u 2026. ostaje jedna od ključnih tema gospodarskog rasta i šireg društvenog napretka. Predviđanja govore i o zaokretu smjera operatora s prodaje brzine na prodaju pogodnosti, što znači da će fokus već poprilično konkurentnog tržišta biti na atraktivnosti ponuda", ističe Ježina.