Ove godine bruto domaći proizvod (BDP) mogao bi realno porasti za tri posto, a u 2026. godini za 2,8 posto, dok bi inflacija, mjerena nacionalnim indeksom, nakon ovogodišnjih 3,7 posto u idućoj godini mogla usporiti na 3,1 posto, najnovije su procjene Hrvatske narodne banke (HNB) objavljene u ponedjeljak na godišnjem brifingu za novinare.

Time je HNB blago naniže revidirao procjene rasta hrvatskog gospodarstva, a naviše inflacije u ovoj i idućoj godini.

Naime, zadnje procjene o kretanju BDP-a HNB je iznio sredinom rujna, kada je za 2025. prognozirao gospodarski rast od 3,2 posto, a 2,9 posto u 2026. godini.

Prema toj ranijoj prognozi, rast inflacije mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u ovoj godini procijenjen je na 4,2 posto, a 2,8 posto u idućoj godini. Prosječna godišnja stopa inflacije mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC) u rujnu je, pak, procijenjena na 3,6 posto u 2025. i 2,6 posto u 2026. godini.

Prema novoj prognozi, inflacija će prema HICP-u porasti u 2025. za 4,4 posto, a u idućoj za 3,4 posto.

Rast realnog BDP-a mogao bi ostati razmjerno snažan

Kako piše u sažetku HNB-ovih makroekonomskih projekcija, rast realnog BDP-a u Hrvatskoj mogao bi ostati razmjerno snažan, ali očekuje se postupno usporavanje njegove dinamike. Domaća potražnja i dalje bi mogla biti glavni generator rasta, no očekuje se usporavanje rasta realnih dohodaka te manje poticajna fiskalna politika, pa bi se i doprinos osobne potrošnje i državne potrošnje te investicija mogao smanjiti u odnosu na visoke razine u protekle dvije godine.

Pritom, očekivana stopa rasta BDP-a od tri posto u 2025. je nešto niža u odnosu na rujansku projekciju, a kako je izjavio guverner HNB-a Boris Vujčić, to je prvenstveno zbog "nižeg ostvarenja osobne potrošnje i izvoza usluga u trećem kvartalu". U četvrtom kvartalu, dodao je, očekuje se da će stopa rasta BDP-a ponovo ubrzati.

Kada je riječ o inflaciji mjerenoj nacionalnim indeksom, navode iz HNB-a, ubrzavanje u 2025. na 3,7 posto, nakon tri posto u 2024., odražava brži rast cijena energije i hrane. Pritom, inflacija cijena energije i u 2026. bit će pod utjecajem rasta administrativno reguliranih cijena plina, električne i toplinske energije, ali rast cijena hrane i temeljna inflacija mogli bi se usporiti djelujući na usporavanje ukupne inflacije.

Rizici povezani s ostvarenjem projekcije inflacije i dalje su uravnoteženi. Inflacija bi mogla biti niža od predviđene ako gospodarski rast bude slabiji od očekivanog, zbog jačanja trgovinskih napetosti i s tim povezanim slabljenjem inozemne potražnje. S druge strane, inflacija bi mogla premašiti očekivanja u slučaju snažnijeg rasta plaća od trenutačno predviđenog, osobito u uvjetima robusnog i zategnutog tržišta rada. "Takav razvoj događaja mogao bi rezultirati jačim i dugotrajnijim pritiscima na rast cijena, pogotovo u sektoru usluga, gdje troškovi rada čine znatan dio ukupnih troškova", napisali su, između ostalog, iz HNB-a.

Nove projekcije Europske središnje banke (ESB) za rast BDP-a u eurozoni za ovu i iduću godinu revidirane su na više za po 0,2 postotna boda, pa bi tako u 2025. rast trebao iznositi 1,4 posto, a u 2026. 1,2 posto. Inflacija bi trebala biti na ciljanoj razini od oko dva posto, pa se tako za ovu godinu prognozira rast od 2,1 posto, a u 2026. godine 1,9 posto.

Usporavanje inflacije kao posljedica "smanjivanja napetosti" na tržištu rada

Govoreći o očekivanom usporavanju stope inflacije u Hrvatskoj, s 3,7 posto u 2025. na 3,1 posto u 2026. i na 2,3 posto u 2027. godini, guverner Vujčić je izjavio da će to prvenstveno biti posljedica smanjivanja napetosti na tržištu rada, s obzirom da se u zadnje tri godine otvaralo od 40 do 50 pa i više tisuća novih radnih mjesta godišnje, uz vrlo visok rast nominalnih plaća.

Naime, nominalni rast plaća u 2023. i 2024. je bio 15 posto, ove godine bi trebao iznositi gotovo deset posto, dok bi taj rast u 2026. trebao usporiti na šest posto. Kada je riječ o rastu zaposlenosti, nakon 2,6 posto u ovoj, u idućoj bi stopa trebala usporiti na 1,8 posto, a u 2027. na 1,4 posto.

Iako doduše sporiji, očekivani nastavak rasta realnih plaća i kreiranja novih radnih mjesta, kao i ostanak stope nezaposlenosti na povijesno niskim razinama, za građane znači da mogu očekivati da će u 2026. godini živjeti bolje, poručio je Vujčić.

Na pitanje novinarke treba li brinuti poskupljenje potrošačke košarice za 15 posto, Vujčić je rekao da inflacija uvijek brine i nitko je ne voli, no da je zbog toga i važna uloga monetarne politike u njenom smanjivanju.

"Turistički sektor mora biti oprezan"

Vujčić je govorio i o posljedicama vrlo visoke stope inflacije u sektoru turističkih usluga, koji je imao, i još ima, najviši doprinos rastu inflacije u Hrvatskoj, a što se prvenstveno odnosi na usluge hotelskog smještaja i ugostiteljske usluge.

One su, upozorio je, dovele do realnog pada potrošnje inozemnih turista, koji je već dugo vremena izražen. Ove godine, uz vrlo dobru predsezonu i posezonu, u glavnom dijelu sezone je došlo do pada broja noćenja, uz praktički stagnaciju rasta prihoda u turizmu što znači, upozorio je Vujčić, da udio prihoda iz turizma u BDP-u pada, a očekuje se da će se taj pad nastaviti.

"Turistički sektor mora biti oprezan u ovoj situaciji što radi s cijenama, zato jer ima znatno rast cijena od svih konkurentskih zemalja, što naravno dovodi do gubitka konkurentnosti, a kad počnete gubiti goste obično ih je teško kasnije brzo vratiti", upozorio je Vujčić.

Vujčić je izjavio i da su tzv. makroprudencijalne mjere, kojima su postroženi uvjeti kreditiranja, a uvedene su od srpnja, polučile očekivani učinak, pri čemu je došlo do snažnijeg usporavanja rasta nenamjenskih gotovinskih kredita. Za ocjenu učinka na stambeno kreditiranje treba pričekati, jer prema riječima guvernera, puno kredita koji su odobreni prije 1. srpnja ove godine bilo je isplaćivano u iduća tri mjeseca.