Kako bi izbjegla stagnaciju te imala stabilan i kvalitetniji rast BDP-a od 2,5 do tri posto, Hrvatska mora u idućih pet ili više godina mobilizirati do 100 milijardi eura investicija u energetiku, dekarbonizaciju, istraživanja, razvoj i inovacije, digitalnu infrastrukturu, moderni promet i kvalitetni hotelski smještaj, poručuju iz HUP-a.

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) također apostrofiraju potrebu jačanja sudjelovanja radne snage u uvjetima pada populacije za više od 100.000 ljudi do 2030., osobito među mladima, čija je zaposlenost gotovo deset postotnih bodova niža od prosjeka EU-a.

Kažu da je dobra vijest kako Hrvatska u narednom razdoblju može računati na rast BDP-a iznad prosjeka EU-a i regije srednje i istočne Europe, a prevladava i konsenzus kako će ulaganja rasti brže u odnosu na opću stopu rasta BDP-a.

Kako bi se pozitivne prognoze i ostvarile, HUP je objavio sedam preporuka za rast produktivnosti.

Poručuju da treba "baciti sve karte" na privatne investicije u istraživanje i razvoj, energetski sektor te modernu industriju, uz jačanje instrumenata poticanja investicija. Zatim, zagovaraju izjednačavanje poreznog tereta rada i rente te rezanje parafiskalnih nameta.

Tu je i provođenje aktivne politike tržišta rada uz reformu obrazovnog sustava, zatim izbjegavanje ulaska u proceduru Prekomjernog deficita, pa jačanje digitalne infrastrukture i ubrzanje zelene tranzicije, nastavak integracije u globalne lance vrijednosti te naposljetku, širenje raspona instrumenata financiranja.

"Hrvatska u narednoj dekadi ima priliku pretvoriti sadašnju prednost najbrže rastuće ekonomije Europske unije u dugoročno održiv model rasta temeljen na produktivnosti, inovacijama, izvozu i privatnim investicijama. Ključ uspjeha bit će dosljedna provedba reformi koje jačaju konkurentnost i otvaraju prostor snažnijim privatnim ulaganjima", poručili su u ponedjeljak iz HUP-a u publikaciji Fokus tjedna, koju potpisuje glavni ekonomist udruge Hrvoje Stojić.

Rast počiva na sve snažnijem doprinosu javnog sektora

Kako je istaknuto u publikaciji, hrvatski gospodarski rast počiva na sve snažnijem doprinosu javnog sektora, dok privatni sektor zaostaje u dobiti, ulaganjima i produktivnosti.

Prema HUP-ovom izračunu, doprinos javnog sektora rastu BDP-a povećao se u razdoblju od 2023. do 2025. na 2,6 postotnih bodova, ili otprilike tri četvrtine rasta BDP-a, u odnosu na jedan postotni bod u razdoblju od 2019. do 2022. godine.

Poslodavci ističu da je hrvatska produktivnost na svega dvije trećine prosjeka EU-a, rad je šest puta više oporezovan od kratkoročne rente, a cijene energenata su 18 posto više nego u EU, što ruši profitabilnost i konkurentnost poduzeća.

Uz to, visoki udio zaposlenih u javnom sektoru i plaće koje su 32 posto više od onih u privatnom sektoru smanjuju dostupnost radne snage i dižu trošak poslovanja, kažu iz HUP-a. Pritom iznose podatak da, ako se zaposlenima u državnom sektoru dodaju i oni koji rade u državnim tvrtkama, u javnom sektoru radi oko pola milijuna ljudi ili oko trećine od ukupnog broja zaposlenih.

"U uvjetima manjka zaposlenih prelazak dijela zaposlenih u privatni sektor važan je za njegov rast, a kontrola mase plaća u javnom sektoru je nužna za održive javne financije jer usporava rast BDP-a", poručuju iz HUP-a.

Superiorniji realni rast produktivnosti u Hrvatskoj u odnosu na prosjek EU-a tijekom pet godina - 11,1 posto prema 1,7 posto, ističu iz HUP-a, potvrđuje napore domaćeg realnog sektora, no višestruko veći realni rast ukupnih primanja od 35 posto pod velikim utjecajem državnih intervencija kroz masu plaća iz proračuna i "minimalaca", u odnosu na realni pad od 1,5 posto na razini EU-a je cjelokupno gledano neodrživ koncept za održivi rast ekonomije.

Velike tvrtke u Hrvatskoj ne ostvaruju bitno višu produktivnost od malih

"Tako velik raskorak između rasta troška rada i produktivnosti rezultirao je smanjenjem kapaciteta za ulaganja te zaostajanjem u konkurentnosti", upozoravaju.

Za održiv rast, smatraju poslodavci, nužne su dublje porezne i strukturne reforme, uključujući smanjenje poreznog klina za oko deset postotnih bodova, promjene politika cijena energenata i jačanje investicijskog kapaciteta poduzeća.

Kažu i da slab inovacijski ekosustav te udio "high-tech" izvoza od samo osam posto prema 18 posto u Uniji pokazuju da ekonomija ima slabiji kapacitet skaliranja, što potvrđuje i činjenica da "velike" tvrtke u Hrvatskoj ne ostvaruju bitno višu produktivnost od malih, iako su u EU velike do 70 posto produktivnije.

"To je ponajveći izazov za sljedeću dekadu jer bez rasta ‘velikih′ ne vidimo brži rast produktivnosti kao ni pomak u ekonomskoj kompleksnosti koja razlikuje države višeg dohotka od onih u ‘zamci srednjeg dohotka′", poručuju poslodavci.

Iz HUP-a ističu i da je očuvanje fiskalne stabilnosti i izbjegavanje Procedure prekomjernog deficita nužno za nastavak niskog troška financiranja i isplativost privatnih investicija.

Bez kontrole javnih rashoda, osobito mase plaća, te usmjerenja proračuna na razvojne izdatke, prostor za rast će se sužavati upravo u vrijeme kada će Hrvatska sve više ovisiti o vlastitoj produktivnosti i inovacijama.

"Ekonomski rast do 2035. ovisit će o tome hoće li privatni sektor preuzeti ulogu nositelja razvoja i hoće li reformski zamah pretvoriti trenutnu prednost u dugoročno održiv model rasta", poručuju iz HUP-a.