Otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom su krajem studenog prošle godine u domaće državne obveznice imali uloženo trostruko manje nego što je to bio slučaj godinu prije.

Naime, krajem jedanaestog mjeseca OIF-ovi s javnom ponudom imali su uloženo ukupno 195,3 milijuna kuna u domaće državne obveznice, što je 2,1 posto ukupne imovine u fondovima, stoji u najnovijem izvješću Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Godinu prije čak je 6,36 posto imovine OIF-ova s javnom ponudom bilo uloženo u državne obveznice što je tada iznosilo 1,6 milijardi kuna. Jedan od glavnih razloga takve situacije je pojačan obujam isplate udjela u 2008. godini s čime su bili suočeni rizičniji fondovi većine fondovske industrije kao što su dionički i mješoviti fondovi, poručuju u Erste Investu koji u svom portfelju ima osam otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom. “Sredstva za isplatu lakše je osigurati prodajom likvidnije imovine kao što su državne obveznice, pa je tako njihov udio u portfeljima znatno smanjen”, ističu u tom društvu. Dodaju kako je drugi važan moment koji je pridonio smanjivanju udjela OIF-ova s javnom ponudom kombinacija visokih kamatnih stopa na međubankarskom tržištu i pojačane averzije prema riziku, što ne pogoduje obveznicama emerging-market zemalja u koje spada i Hrvatska. U situaciji kada se globalna ekonomija suočava s prijetnjom recesije, investitori zahtijevaju sve veći prinos na državna izdanja zemalja u razvoju koje percipiraju kao ranjivije, pa tako spread raste, a cijena postojećih izdanja pada. S druge strane sredstva se mogu plasirati na međubankarskom tržištu po vrlo atraktivnim stopama, pa nije ni čudo što je došlo do određene supstitucije”, kažu u Erste Investu. Koliko je trgovanje državnim obveznicama zabilježilo značajno smanjenje, vidljivo je iz godišnjeg pregleda trgovine Zagrebačke burze. Naime, u prošloj godini zabilježeno je 12,1 milijardu kuna prometa obveznicama Ministarstva financija, dok je godinu prije ukupan promet tim obveznicama iznosio čak 42,6 milijardi kuna. Isto tako loši uvjeti na domaćem tržištu kapitala, izuzetno visoka korekcija dionica i dioničkog indeksa CROBEX-a te povlačenje ulagača znatno su smanjili imovinu investicijskih fondova, što je vidljivo u Hanfinu izvješću. Naime, neto imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom u spomenutom razdoblju prošle godine iznosila je 9,6 milijardi kuna, dok je u istom razdoblju godinu prije ta imovina iznosila 25,4 milijarde kuna.




“Na smanjenu aktivnost na obvezničkom tržištu utjecalo je nekoliko faktora. Među njima su vrlo slaba likvidnost u vremenima kada je fokus investitora bio na povećanju likvidnosti portfelja te znatno povećanje premije rizika u odnosu na referentne inozemne obveznice. Nadalje, pogoršani uvjeti na domaćem novčanom tržištu kao i neaktivnost države u zaduživanju emisijom obveznica zasigurno su utjecali na smanjenje aktivnosti na tržištu obveznica”, izjavio je za Poslovni dnevnik fond menadžer Fima Global Investa Tomislav Kolac. No potrebno je naglasiti da je u istom razdoblju zabilježeno povećanje ulaganja u strane državne obveznice. Točnije rečeno, ukupno ulaganje OIF-ova s javnom ponudom u strane državne obveznice iznosilo je 433,1 milijun kuna, što je udio od 4,65 posto od ukupne imovine. U istom razdoblju godine prije ulaganja u strane državne obveznice iznosila su nešto manje od 214 milijuna kuna, što je bio udio od niskih 0,86 posto ukupne imovine. “Takav porast ulaganja u strane državne obveznice, najviše u njemačke državne obveznice – tzv. Bund, najbolje možemo objasniti averzijom prema riziku. Menadžer koji se odluči plasirati svoja sredstva u takvo izdanje dobiva gotovo neograničenu likvidnost i valutnu zaštitu. Prinos u tom slučaju nije velik, no u ovakvim razdobljima prve dvije karakteristike takvog ulaganja znatno dobiju na atraktivnosti nauštrb manjeg prinosa”, kažu u Erste Investu. U 2009. godini očekujemo sličnu situaciju na domaćem tržištu obveznica jer će biti potrebno refinancirati postojeći dug po pogoršanim uvjetima i u uvjetima smanjene dostupnosti kapitala. U takvim uvjetima u strukturiranju portfelja i dalje će ključnu ulogu imati likvidnost. Kako su na inozemnim tržištima kamatne stope na povijesno najnižim razinama, bez previše prostora za daljnji pad neće biti puno prostora za daljnji rast cijena obveznica, kaže Kolac. “U situaciji kad većina institucionalnih investitora očekuje da će recesija potrajati još barem dva tromjesečja, a eventualan oporavak započeti tek krajem godine, ne vidimo okidač koji bi kratkoročno povukao hrvatsko tržište, a zajedno s njim i domaće fondove prema gore. Međutim, nakon pada od gotovo 70 posto u protekloj godini, mislimo da potencijala za profitabilno ulaganje i te kako ima, samo što mora proći određeno vrijeme da se povjerenje vrati, likvidnost obnovi, a tržište ponovno profunkcionira, što će potaknuti ponovni rast industrije”, objašnjavaju u Erste Investu. Dodaju kako će zbog većeg prinosa na obveznice, odnosno njihove prilično niske cijene doći do djelomičnog oporavka obvezničkih fondova, a stabilizacijom kamatnih stopa na tržištu novca i većim ulaganjem u novčane fondove.