Iako monetarne vlasti diljem svijeta pokušavaju raznim intervencijama stabilizirati stanje na tržištima kapitala ona i dalje ne pokazuju jasne znakove dugotrajnijeg oporavka te je kriza povjerenja u tržište i dalje vrlo izražena.
Nakon što je američki FED intervenirao u slučaju njihove dvije najveće hipotekarne institucije Fannie Mae i Freddie Mac američki indeksi na taj potez odgovorili su značajnim skokom ali oporavak nije dugo potrajao jer je kao hladan tuš uslijedila objava bankrota jedne od najvećih investicijskih banaka Lehman Brothers, koja je uslijedila nakon neuspjelih pregovora o spajanju ili preuzimanju, a FED se u ovom slučaju nije odlučio na intervenciju. Druga američka investicijska banka Merrill Lynch spašena je prodajom komercijalnoj banci Bank of America. FED se ponovno odlučuje na intervenciju kako bi od propasti spasio jednu od najvećih osiguravateljskih kuća, American International Group na način da im je odobrio kredit od 85 milijardi dolara, ali nakon toliko problema koji su isplivali na površinu tržište na ovu vijest nije pozitivno reagiralo te su ključni američki indeksi Dow Jones i S&P 500 završili na vrijednostima iz 2005. godine. Osim toga, vlasti su najavile stroži nadzor nad trgovanjem posuđenim dionicama pri kojem špekulanti trguju računajući na pad cijene kako se eventualnim namjernim širenjem loših vijesti, sa ciljem zarade ne bi dodatno pogoršavala situacija. Pozitivno u cijeloj situaciji je činjenica da je cijena nafte na svjetskom tržištu pala ispod 100$ za barel čime se barem djelomično smanjuju inflatorni pritisci.
Težak udarac dobilo je i rusko tržište kapitala te se vlada, nakon što je indeks MICEX u tjedan dana pao za 25 posto, odlučila na prilično neobičan potez - zatvaranje tržišta na dva dana. Smatra se da je to bio jedini način da se zaustavi spirala panične rasprodaje te da tržište predahne. Rusko tržište se ponovno otvara nakon vladine odluke da na tržište pusti 20 milijardi američkih dolara sa ciljem stabilizacije tržišta. Uzrok ovakvog pada vjerojatno leži u činjenici da su strani investitori u razdoblju od početka vojnih operacija u Gruziji povukli sa tržišta 35 milijardi dolara.Interesantno je da je u petak nakon otvaranja indeks RTS porastao preko 20 posto nakon čega je ponovno odlučeno da se tržište zatvori. Prema izračunu bloomberg.com, prosječni odnos cijene i zarade po dionici kompanija od kojih je sastavljen RTS indeks iznosi 5,6 te je prema tom pokazatelju rusko tržište “najjeftinije” među 20 najvećih tržišta svijeta.
Iako hrvatske kompanije nisu direktno ugrožene spomenutim svjetskim problemima, radi psihološkog utjecaja i domaće tržište doživjelo je značajan pad. Indeks CROBEX u prva tri tjedna rujna pao za 13,56 posto čime se je njegova vrijednost kao i u prethodnim slučajevima vratila nekoliko godina unazad. Nakon kronične nelikvidnosti u ljetnom razdoblju kada su dnevni prometi bili ispod 50 milijuna kuna, ovim dodatnim padom očito se povećao interes kupaca, koji smatraju da su ove razine cijena povoljne za ulazak te se barem sa tog aspekta dobiva određena sigurnost. Slično kao i na stranim tržištima i ovdje je prisutna velika volatilnost te je indeks CROBEX nakon oštrih padova u petak porastao za 7,91 posto. Pored negativnih vijesti sa svjetskih tržišta investitorima dodatnu nervozu stvara iščekivanje konačnog rješenja situacije oko preuzimanja Ine jer bi se nakon toga na tržite mogla sliti veća količina gotovine a institucionalni investitori bi dodatno poboljšali gotovinske pozicije. Slična situacija je i na regionalnim tržištima a posljednjih tjedana je najveći gubitnik sarajevski SASX-10 indeks koji je pao za čak 20,8 posto. Beogradski BELEX 15 u istom je razdoblju potonuo 17,79 posto a veliki pad imao je i slovenski indeks SBI20 čija vrijednost je smanjena za 17,93 posto. I imovina hrvatskih investicijskih fondova, pogotovo agresivnijih, prilično se smanjila u odnosu na prošlogodišnji vrhunac te trenutno iznosi 16,842 milijardi kuna. Da ulagači traže sigurnije luke, svjedoči podatak da raste uglavnom imovina novčanih fondova dok je imovina agresivnijih fondova, dioničkih i mješovitih, u opadanju. Sasvim je sigurno da će nakon ovako oštrih padova biti potrebno određeno vrijeme da se vrati povjerenje i osjećaj sigurnosti investitorima na tržištima kapitala, ali kao i svaka kriza i ova će vjerojatno imati određene pozitivne efekte jer će institucije imati veće iskustvo djelovanja u sprječavanju ili ublažavanju ovakvih potresa.

MARKO REPECKI, www.hrportfolio.hr