Hrvatskoj za ostvarenje digitalne transformacije i ciljeva strategije razvoja digitalnog društva do 2030. treba dvostruko više ICT stručnjaka ili oko 100 tisuća, u čemu može pomoći i država digitalnim vaučerima za obrazovanje, jedan je od zaključaka s 2. sjednice Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju.

O tome su nakon te sjednice održane u četvrtak izvijestili predsjednik udruge HUP ICT Hrvoje Balen i rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, napominjući da danas Hrvatska ima oko 50 tisuća ICT stručnjaka, što smatraju nedovoljnim za ostvarivanje svih ciljeva iz nacionalne i EU-ove digitalne strategije do 2030. godine.

"Poslodavci su dosta angažirani u pripremi svih dokumenata i svi imamo ambiciozne ciljeve za digitalizaciju, koji su dosegljivi, ali uz znanje odnosno stručne ljude. Zato smo na sjednici dogovorili da će se osnovati više radnih skupina, pa i one koja će pratiti razvoj i predlagati rješenja za povećanje broja ICT stručnjaka. Uz sredstva iz EU fondova važno je i na nacionalnoj razini poticati ulaganja u obrazovanje za digitalizaciju, pa i u sklopu zakona o poticanju ulaganja", naglasio je Balen.

Smatra da sve te nove ljude Hrvatska neće dobiti samo kroz visoko obrazovanje nego treba sve učiniti da se zadrže postojeći pronađu novi kroz prekvalifikacije, u čemu su spremni financijski participirati i poslodavci, uz poruku da bi bilo važno da država i nakon 2027. produži rok za digitalne vaučere za obrazovanje.

Balen je naglasio i da je za potrebe boljih telekomunikacijskih veza dostupnih na cijelom području Hrvatske potrebno riješiti i probleme koji se pojavljuju iz prostornih planova i s lokalnom samoupravom, dok za digitalnom strategijom predviđeno povećanje udjela ICT-a u BDP-a do 2030. smatra da može pridonijeti i nova strategija pametne specijalizacije.

Rektor Lakušić dodao je da je jedna od mogućnosti da se već završenim stručnjacima omogući još godina dana dodatnog plaćenog obrazovanja za dodatna znanja za digitalizaciju s digitalnim vaučerima, upozorivši i na nedostatak nastavnika u Hrvatskoj koji bi mogli voditi te programe, ne samo na fakultetima, nego i u srednjim školama.

"Tražimo rješenja i kako bolje financirati inovacije koje su jako važne kao i zaštita patenata poslovnog sektora u suradnji sa znanosti", poručio je Lakušić.

O sjednici je izvijestio i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić, ponovivši da će u javno savjetovanje nakon sjednice program politika "Put u digitalno desetljeće 2030.", koje kroz 12 ciljeva definiraju razvij digitalizacije u Hrvatskoj, a koje je postavila i EU.

I on smatra da je ključno osigurati dovoljno ljudi za taj proces i da ih Hrvatska nema koliko bi trebala.

Iznio je podatke i o važnoj državnoj informacijskoj infrastrukturi Centru dijeljenih usluga-CDU, kroz koji je provedeno 180 milijuna transakcija iz državnih tijela, s ciljem da se u iduće dvije godine potpuno digitaliziraju sve baze podataka i registri svih državnih tijela.

O HANFA-i i kiberbnetičkom napadu

Na pitanje o Hanfi i nedavnom kibernetičkom napadu na tu instituciju Gršić i Balen su komentirali da je potrebno više uložiti i brinuti o sigurnosti svih sustava, je su takvi napadi sve češći i na njih treba bit spreman.

U tome je važan i IT dizajn sigurnosnih sustava i dobar tzv. backup da se podaci mogu vratiti ako se izgube ili netko ukrade, a novim zakonom o toj sigurnosti previđene su i kazne te briga o tim sustavima kao obveza svih tijela, ali i poticaj svima da bolje zaštite podatke, poručili su.