Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u smanjen je u drugom tromjesečju, kliznuvši još dublje ispod prosjeka eurozone, pokazali su u utorak podaci europskog statističkog ureda.

Na razini eurozone udio javnog duga u BDP-u iznosio je na kraju drugog tromjesečja 88,2 posto i bio je viši za pola postotnog boda nego na kraju ožujka, izračunali su statističari.

Na razini Europske unije porastao je za 0,4 postotna boda, na 81,9 posto.

I u odnosu na drugo prošlogodišnje tromjesečje udio duga u BDP-u eurozone bio je veći za pola postotnog boda. Na razini Unije uvećan je za 0,7 postotnih bodova.

Na kraju lipnja bruto dug opće države iznosio je na razini eurozone 13,676 bilijuna eura, a na razini EU-a 15,047 bilijuna eura. To znači da je u eurozoni bio veći za otprilike 190 milijardi eura nego na kraju ožujka, te za otprilike 220 milijardi eura na razini Unije.

Hrvatska uz Rumunjsku

I sredinom godine javni dug iskazan udjelom u BDP-u probio je propisani plafon od 60 posto u 13 zemalja EU-a, pokazuju podaci.

Najviši je ponovo bio u Grčkoj gdje je premašio BDP za nešto više od 50 posto. Slijedi Italija s dugom većim od BDP-a za otprilike 37 posto.

U Francuskoj je ponovo premašio BDP za nešto više od 10 posto, a bio je nešto veći od vrijednosti gospodarske aktivnosti i u Španjolskoj. U Portugalu je pak bio neznatno manji od BDP-a.

U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju drugog tromjesečja iznosio 50,932 milijarde eura i bio je veći za 300 milijuna eura nego na kraju ožujka. Iskazan udjelom u BDP-u spustio se na 57,5 posto, s 58,3 posto koliko je prema blago sniženoj procjeni iznosio na kraju ožujka.

Najbliže je Hrvatskoj po udjelu javnog duga u BDP-u na kraju lipnja bila Rumunjska gdje je iznosio 57,3 posto.

Najmanji dug bilježila je Estonija, od 23,2 posto BDP-a, a blizu je i Luksemburg gdje je iznosio 25,1 posto BDP-a.

Veći finski dug

Na kraju lipnja udio duga u BDP-u bio je u 15 zemalja veći nego prije tri mjeseca, a najviše je porastao u Finskoj, za 4,3 postotna boda.

Blizu su i Latvija i Bugarska s udjelom duga u BDP-u većim za nekih 2,7 postotnih bodova nego na kraju ožujka.

Daleko se pak najviše smanjio u Litvi, za 1,4 postotna boda. Slijede Irska, Grčka i Luksemburg gdje je bio manji za otprilike jedan postotni bod.

Hrvatska je uz bok Austriji s udjelom javnog duga u BDP-u na kraju drugog tromjesečja manjim za 0,8 postotnih bodova nego na kraju ožujka, pokazuju Eurostatovi podaci.

Usporedba s krajem drugog tromjesečja 2024. godine pokazuje pak povećanje udjela javnog duga u BDP-u u 16 zemalja. Najviše je ponovo porastao u Finskoj, za čak 7,8 postotnih bodova.

Daleko se pak najviše ponovo smanjio u Grčkoj, za 8,9 postotnih bodova. Slijedi Irska gdje je bio manji za 7,2 postotna boda nego u lipnju prošle godine.

Hrvatska je uz Španjolsku sa smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u u odnosu na kraj prošlogodišnjeg lipnja za 1,8 postotnih bodova.