Hrvatska bi mogla postati regionalni lider u proizvodnji i korištenju geotermalne energije, zahvaljujući prvenstveno potencijalu panonskog bazena, rečeno je u utorak na konferenciji Geothermal Investment Forum Croatia.

Na skupu koji se održava u organizaciji tvrtke Alpheus i Hrvatske gospodarske komore, premijer Andrej Plenković rekao je da u vremenu globalnih energetskih izazova Hrvatska ima jedinstvenu priliku iskoristiti svoje prirodne resurse kako bi se pozicionirala kao ključni igrač u regionalnom energetskom sustavu.

"U tom je kontekstu geotermalna energija kao obnovljiv, stabilan i dugoročno isplativ izvor nudi rješenja za izazove s kojima se suočavamo", naglasio je Plenković.

Hrvatska prema njegovim riječima ima izuzetan geotermalni potencijal.

Energetska kriza, uzrokovana prije svega geopolitičkim napetostima, osvijestila je važnost ulaganja u sigurnost opskrbe i otpornost energetskog sustava, rekao je.

Prema podacima koje je iznio, uoči ruske agresije na Ukrajinu EU je uvozio 56 posto svojih energetskih potreba od čega je 70 posto otpadalo na fosilnu energiju. Unija uvozi 96 posto svojih potreba za naftom, 84 posto potreba za plinom te 57 posto svojih potreba za ugljenom, što ju čini izuzetno energetski ranjivom. Hrvatska uvozi 80 posto nafte, 75 posto plina i 100 posto ugljena.

Međunarodna agencija za energetiku najavljuje da će sljedećih 15 godina proizvodnja ugljena, nafte i plina biti na vrhunci, a to znači, naveo je premijer, da je svijet na prekretnici i da moramo razmišljati dugoročno i strateški.

Pripremiti se za postfosilnu budućnost

"Već sada nam valja ulagati u alternativne izvore energije", naglasio je Plenković, rekavši da bez sigurne energetske opskrbe nema političke ni gospodarske sigurnosti.

Smatra da Hrvatska mora jačati postojeću energetsku infrastrukturu i istodobno se pripremati za budućnost u kojoj će biti sve manje fosilnih goriva. Smatra kako Hrvatska može značajno pridonijeti diversifikaciji opskrbe energetskim izvorima svojim susjedima i zemljama jugoistočne Europe.

"Imamo priliku biti regionalno energetsko središte", ponovio je.

LNG terminal na Krku je, kako je rekao, smanjio hrvatsku energetsku ovisnost, s trenutnim kapacitetom potpuno je zakupljen do 2037. godine, a do sredine iduće godine moći će transferirati 6,1 milijarda kubičnih metara plina.

Spomenuo je i da Plinacro gradi četiri plinovoda te da bi nova plinovodna infrastruktura trebala biti završena do sredine 2026. godine.

"Ujedno, putem Janafa osiguran je alternativni pravac dobave nafte", naveo je premijer.

Kada je riječ o geotermalnoj energiji, smatra bitnim povećati udio obnovljivih izvora energije. Istaknuo je da u trendu prelaska na obnovljive izvore energije Hrvatska može biti ambiciozna, te da je u tom pogledu već uložila značajna sredstva.

Geotermalna energija - pouzdan i održiv izvor

Naglasio je da je geotermalna energija pouzdan i održiv izvor te da Hrvatska zahvaljujući panonskom bazenu ima velike mogućnosti i potencijal u tom području.

Do sada su, rekao je, izdvojena područja za istraživanje i eksploataciju geotermalne energije. Podsjetio je da su počela iskapanja u Velikoj Gorici i da je za ispitivanje geotermalnog potencijala odabrano šest lokacija.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar kazao je da geotermalna energija obnovljivi izvor koji može osigurati toplinsku i električnu energiju 24 sata na dan, sedam dana u tjednu. Spomenuo je da Hrvatska ima 60 posto veći geotermalni gradijent od ostatka EU-a te da proizvodnja geotermalne energije otvara vrata i drugim hrvatskim industrijama. U poljoprivredi, primjerice, smanjuje troškove grijanja plastenika i do 80 posto.

Šušnjar smatra da treba ubrzati investicije i istraživanje geotermalne energije te da Hrvatska ima priliku postati vodeća zemlja u regiji po proizvodnji i korištenju geotermalne energije.

I za predsjednika Hrvatske gospodarske komore Luku Burilovića geotermalna energija može postati pokretač gospodarskog razvoja, ali, kazao je, nju treba gledati kao dio šire gospodarske slike, a ne kao izolirani slučaj.

Smatra da bi geoterme mogle biti ključni kotač u slaganju hrvatske energetske neovisnosti i okosnica razvoja gradova i općina.

Geotermalna energija je stabilna, čista i obnovljiva energija, koja ima jako visoku iskoristivost jer je izvor neprekidan. Takva energija djeluje uravnotežujuće na elektroenergetsku mrežu, elektrane imaju dugi vijek trajanja i relativno male troškove održavanja.

Procjenjuje se da geotermalna energija može zadovoljiti do četvrtine potreba za grijanje i hlađenje u Europi te do 10 posto potreba za električnom energijom, zbog čega ju je Europa sada jasno stavila u svoj politički fokus.

Geotermalna energija važan je faktor energetskog miksa, a Hrvatska sa svojim iznimno visokim gradijentom ima potencijal jedinstven u Europi, što pred nju stavlja izazov i odgovornost da to iskoristi na vrijeme kako bi svojim građanima omogućila čistu i stabilnu energiju, rečeno je na skupu.

U Hrvatskoj do traženih temperatura s nižim ulaganjima

Geotermalni gradijent opisuje porast temperature s dubinom Zemlje. Temperatura Zemljine unutrašnjosti raste s dubinom i to u prosjeku 22,1 °C po kilometru dubine, na mjestima udaljenijim od granica tektonskih ploča.

U mnogim europskim zemljama treba bušiti znatno dublje nego u Hrvatskoj kako bi se dosegla temperatura pogodna za proizvodnju energije, što povećava troškove i produljuje rokove realizacije.

U Hrvatskoj se zahvaljujući povoljnim geološkim uvjetima do traženih temperatura dolazi brže i s manjim ulaganjima u istraživanja i bušenja, što geotermalne projekte čini ekonomski isplativijima i brže izvedivima i to pozicionira Hrvatsku kao atraktivnu destinaciju za razvoj geotermalne energije, smatraju stručnjaci.

Geotermalna istraživanja uvrštena u NPOO

Geotermalna istraživanja uvrštena su u Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) kao jedan od ključnih energetskih projekata te je u sklopu njega Agenciji za ugljikovodike dodijeljeno bespovratnih 50 milijuna eura za istraživanje geotermalnih izvora u blizini šest hrvatskih gradova.

Riječ je o Vinkovcima, Vukovaru, Osijeku, Sisku, Zaprešiću i Velikoj Gorici, koji bi u slučaju pozitivnog ishoda istraživanja dobili geotermalne izvore za grijanje kućanstava, gradskih ustanova i tvrtki.

Do sada je na tim područjima snimljena seizmika i pokrenuta izrada četiri bušotine.

Prošli tjedan počelo je bušenje kraj Velike Gorice, a slijede Osijek, Vinkovci i Zaprešić.

To su bušotine koje bi trebale služiti za toplinarstvo. Završetak projekta zamišljen je za lipanj iduće godine, kada bi se trebalo znati kakav je geotermalni energetski potencijal svakog grada.

Najveći potencijal u Panoniji

Smatra se da je najveći geotermalni potencijal - i za toplinarstvo i proizvodnju električne energije - u panonskom dijelu Hrvatske.

Prema podacima Agencije za ugljikovodike, u Hrvatskoj je trenutačno 12 eksploatacijskih polja i 24 istražna prostora za geotermalne vode. Od toga 13 istražnih prostora pripada trgovačkim društvima u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, s prioritetom razvoja geotermalne energije za toplinarstvo.

Četiri investitora razvijaju geotermalni potencijal za proizvodnju električne energije, na šest istražnih prostora.

Od 12 eksploatacijskih polja na šest se planira proizvodnja električne energije.

Prema Nacionalnom energetskom i klimatskom planu za Republiku Hrvatsku, očekivana instalirana snaga geotermalnih elektrana do 2030. godine je 68 megavata, što je petina snage hrvatskog dijela Nuklearne elektrane Krško koja podmiruje oko 16 posto godišnjih potreba za električnom energijom u Hrvatskoj.

Procjenjuje se da bi Hrvatska mogla imati više od 30 posto struje osigurane samo iz geotermalne i nuklearne energije, no do sada je izgrađena samo jedna geotermalna elektrana neto spojne snage deset megavata.