Hrvatska industrija po produktivnosti zaostaje za europskim prosjekom, a između ostalog i zbog niskih razina digitalizacije i automatizacije, nedostatka kvalitetne radne snage, kao i nedovoljnih ulaganja u istraživanje i razvoj, istaknuto je u utorak na HGK-ovoj konferenciji "Vrijeme je za industriju".

Hrvatska gospodarska komora (HGK) je kroz 20-ak "dubinskih" intervjua s menadžerima velikih i srednjih poduzeća iz prerađivačke industrije željela ustanoviti zašto produktivnost po zaposlenom u hrvatskoj industriji zaostaje za europskim prosjekom.

Prema riječima potpredsjednika HGK za industriju i održivi razvoj Tomislava Radoša, ključni razlozi zaostajanja su prije svega u tome što se u Hrvatskoj dominantno proizvodi u malim serijama, tu je nedostatak kvalitetne i obrazovane radne snage, slaba razina digitalizacije, niska razina automatizacije, kao i ograničena ulaganja u istraživanje i razvoj.

"To su ključne prepreke rastu produktivnosti hrvatske industrije", istaknuo je Radoš.

Upozorio je da je bruto dodana vrijednost po zaposlenom u Hrvatskoj puno manja od prosjeka EU-a - primjerice na razini tek 58 posto radnika iz Slovenije. Drugim riječima, to znači da proizvodi hrvatske industrije imaju nižu razinu dodane vrijednosti u odnosu na proizvode iz EU-a, što je i zbog već spomenutih nedovoljnih ulaganja u istraživanje i razvoj.

Rekao je i da ova konferencija služi kako bi se ponudila konkretna rješenja - sa strane regulatora, to jest države, ali i samih poduzeća - kako bi se razina produktivnosti podignula na višu razinu.

Ekonomski analitičar Velimir Šonje je izjavio da se i ciklusom HGK-ovih konferencija uspio "razbiti mit" da Hrvatska nema industriju. "Hrvatska ima poprilično diversificiran industrijski sektor i s udjelom od oko 17 posto ukupno zaposlenih ta grana čini značajan dio hrvatskog gospodarstva", istaknuo je.

Šonje: U idućih pet do deset godina strukturna transformacija hrvatske industrije

No, i on je upozorio da se problem hrvatske industrije primarno ogleda u činjenici razmjerno niske produktivnosti. Međutim i ta generalna ocjena, napominje, ne vrijedi za sve, pa tako s jedne strane postoji dio relativno zastarjele gospodarske strukture, koncentrirane u industrijama niže dodane vrijednosti, koja bilježi i pad zaposlenosti, no s druge strane tu su grane i poduzeća s proizvodnjama veće dodane vrijednosti, koji su uhvatili svoje "niše" i tehnološki se razvijaju. U potonju skupinu ubrajaju se poduzeća iz energetike, proizvodnje električne opreme, zatim industrija pića, nemetalnih minerala, građevinskog materijala itd.

To su industrije s vrijednošću proizvodnje po zaposlenom od 60 tisuća eura pa nadalje, što je i europskim okvirima prilično značajno, rekao je Šonje.

Međutim, istaknuo je da po pokazateljima inovativnosti i digitalizacije hrvatska industrija zaostaje za svojim "europskim orijentirima", pa se ne može uspoređivati s Austrijom, Njemačkom ili Italijom, pa ni Slovenijom.

Ocijenio je i da će u slijedećih pet do deset godina poticanje inovacija i digitalizacije biti ključno za transformaciju hrvatske industrije, a za to će biti potrebna dobra poslovna klima, moderan i agilan menadžment, kao i kapital. "Prema sadašnjem stanju na hrvatskom tržištu, prilično sam uvjeren da će znanja i kapitala biti (...) Mislim da u narednih pet do deset godina slijedi jedna strukturna transformacija koja je veća od bilo čega što smo vidjeli u zadnjih nekoliko desetljeća", poručio je Šonje.

Obrambena industrija "svijetli" primjer produktivnosti

Direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac je rekla da se o digitalnoj transformaciji puno priča, ali se "zapinje" kada riječi treba pretočiti u djela. Pritom je poručila da se digitalnu transformaciju ne smije promatrati kao trošak, već kao investiciju.

Rekla je i da hrvatska obrambena industrija predstavlja "svijetli" primjer produktivnosti.

U suradnji s Ministarstvom obrane provodi se njeno "mapiranje", a do sada se odazvalo više od 140 tvrtki. Njih više od 60 posto već posluje na međunarodnim tržištima, a trećina je uključena u razvoj naprednih tehnologija - od robotike do novih materijala, istaknula je Šćulac.

Načelnica sektora za industrijsku politiku Ministarstva gospodarstva Nera Pavić je kazala da, prema najnovijim statističkim podacima, udio prerađivačke industrije u hrvatskom BDP-u iznosi oko 17 posto, a zapošljava više od 230 tisuća radnika. Ako se tome dodaju energetika, građevinarstvo i širi industrijski sektor, dolazi se do gotovo četvrtine ukupnog BDP-a, dodala je.

Novi nacionalni plan za razvoj industrije

Rekla je i da, iako se u 2025. bilježi rast produktivnosti, Hrvatska i dalje zaostaje za prosjekom EU-a, pri čemu jedan od glavnih izazova hrvatske industrije ostaje relativno mali udio proizvodnje visoke dodane vrijednosti te prevelika orijentiranost na uslužni sektor.

I ona je apostrofirala obrambenu industriju, kao onu koja ostvaruje iznimno visoku dodanu vrijednost po zaposleniku i čiji izvoz prelazi 90 posto.

Poručila je i da Ministarstvo gospodarstva ulaže dodatne napore kako bi se dogodio zaokret u industriji, pa se tako radi i na novom nacionalnom planu za njen razvoj.

Predsjednik Uprave Đuro Đaković grupe Marko Ćosić je izjavio da se europska industrija, pa tako i hrvatska, nalazi pod pritiskom zbog rasta cijena energenata, koje su važan segment konkurentnosti, a tu je i konkurencija iz Kine.

No kazao je i da u svijetu sve više dolazi do tkz. fragmentirane globalizacije, što znači da jača važnost lokalne proizvodnje. "Tu vidimo i priliku jer lokalna proizvodnja ponovno dobiva veliki značaj i to će biti jedini način da se odupremo konkurenciji velikih sila", izjavio je Ćosić.

Izvršni direktor tvrtke AITAC Marijan Lorencin je poručio da digitalizacija nije više samo stvar izbora već predstavlja konkurentsku prednost, s obzirom i na sve što donosi umjetna inteligencija. Prema njegovim riječima hrvatska industrija još nije dovoljno digitalizirana pa bi poduzeća trebala uvrstiti digitalizaciju u svoje strateške planove, "a ne samo pustiti IT odjelima da to vode kao zaseban projekt".