Nakon što se kroz veljaču mogao osjetiti rast geopolitičkog rizika vezanog za situaciju između Rusije i Ukrajine, krajem mjeseca došlo je do eskalacije sukoba i ruske invazije na Ukrajinu. Ruski predsjednik V. Putin je potpisao uredbe o priznanju samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk, unatoč prijetnjama Zapada da će taj potez smatrati nezakonitim i da će uništiti šanse za diplomatsko rješenje krize. Taj potez je bio okidač za početak rata, te su uslijedili napadi na nekoliko područja u Ukrajini, a ukrajinski predsjednik V. Zelenski javno je zatražio pomoć zapadnih zemalja i potpisao izvanredni zahtjev Ukrajine za priključenjem Europskoj uniji.

Zapadne zemlje odgovorile su oštro i u kratkom roku, pa su tako EU, SAD, Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo isključile dio ruskih banaka iz Swifta, čime se Rusiji otežava provedba međunarodnih plaćanja i blokira uvoz i izvoz. Nadalje, zamrzavaju se međunarodne rezerve Ruske središnje banke te zabranjuje ruskoj eliti korištenje financijske imovine na europskim tržištima. Ruska valuta je posljedično izgubila preko 40% svoje vrijednosti u odnosu na dolar, te je ruska središnja banka podigla svoju ključnu kamatnu stopu na 20% (s 9,5%), te je uvela i određene kapitalne kontrole uz naglasak kako je spremna dodatno uvoditi sve potrebne instrumente.

Ratna eskalacija na istoku dodatno će osnažiti inflatorne pritiske na području Europe uslijed visoke ovisnosti o ruskom izvozu energenata, dok će istovremeno negativno utjecati na gospodarstvo i usporiti rast u regiji. Centralne banke, posebice ECB, nalaze se u nezgodnoj situaciji kada zbog rastuće inflacije moraju početi sa stezanjem monetarne politike i podizanjem kamatnih stopa, dok s druge strane daljnja eskalacija rata može imati dugoročne posljedice na rast europskog gospodarstva. Inflacija u euro području (5,1%) u siječnju je ubrzala snažnije od svih očekivanja pod najvećim utjecajem rasta cijena energije, dok je s druge strane Atlantika indeks potrošačkih cijena porastao 7,5% u odnosu na godinu ranije, potvrdivši Fed-ovo vjerojatno podizanje kamatnih stopa već u ožujku.

Gospodarstvo Hrvatske u četvrtom je kvartalu 2021. nastavilo sa snažnim godišnjim stopama rasta, iako skromnijom dinamikom u odnosu na prethodna dva kvartala, te je u odnosu na isto razdoblje 2020. realna godišnja stopa rasta iznosila 9,7%. Realna gospodarska aktivnost u 2021. godini tako je uspjela nadmašiti razinu iz 2019. i zatvoriti negativan jaz domaćeg proizvoda. Rast je bio široko rasprostranjen na većini sastavnica BDP-a pri čemu je najveći doprinos rastu došao od povećanja osobne potrošnje i izvoza roba i usluga, dok je uvoz ipak rastao nešto sporije. Prema objavljenim novim ekonomskim prognozama Europske komisije za Hrvatsku se u ovoj godini očekuje rast od 4,8% podržan u najvećoj mjeri rastom investicija i oporavkom turizma.

Dionička tržišta - Nastavak povišene volatilnosti na dioničkim tržištima

Nakon korekcije u siječnju, američki dionički indeksi nastavili su trgovati s negativnim predznacima, uglavnom kao posljedica lošeg sentimenta investitora uzrokovanog ratnom eskalacijom sukoba između Ukrajine i Rusije. Dok je u SAD-u glavni fokus i dalje na centralnim bankama i rastućoj inflaciji, početak rata u Ukrajini zasigurno će ostaviti posljedice na rast BDP-a u Europi, kao i dodatno osnažiti inflatorne pritiske uslijed visoke ovisnosti regije o ruskom izvozu energenata. Tako su u siječnju glavni američki indeksi ostvarili sljedeće promjene vrijednosti: NASDAQ Composite (-3,43%), Dow Jones (-3,53%), S&P 500 (-3,14%). Istovremeno glavni europski indeksi ostvarili su sljedeće rezultate: njemački DAX (-6,53%), francuski CAC40 (-4,86%), te britanski FTSE100 (-0,08%).

Negativan sentiment investitorske javnosti i povećana izloženost ukrajinskom i ruskom tržištu nekolicine hrvatskih kompanija utjecali su na značajan pad glavnog tržišnog indeksa CROBEX, a negativna promjena na mjesečnoj razini iznosi -6,23%.

Obveznička tržišta - Ministarstvo financija izdalo obveznicu na domaćem tržištu

Na tržištu je prisutna velika neizvjesnost o posljedicama rata u Ukrajini na gospodarstvo, prije svega europsko. Investitorska javnost sve više očekuje da će recentni događaji utjecati na usporavanje stezanja monetarne politike od strane ECB-a, bez obzira na izgledan rast inflacije. Rast averzije prema riziku utjecao je na znatno jačanje potražnje za ulaganjima u sigurnije klase imovine, te su prinosi na referentne obveznice bilježili negativna kretanja.

Ministarstvo financija je na domaćem tržištu kapitala, početkom mjeseca, uz visoku potražnju izdala 1 milijardu eura obveznica uz prinos od 1,39% (kupon 1,25%) s dospijećem 2030. godine.

Novčano tržište - Nastavak aprecijacije dolara u odnosu na euro

Tijekom siječnja uz povišenu volatilnost američki je dolar blago aprecirao u odnosu na euro, te je tečaj zaključen na razini od 1,121 dolara za euro. Tečaj EUR/HRK blago je porastao, te je mjesec zaključen na razini od 7,566 kuna za euro.

Ministarstvo financija je u veljači tijekom tri aukcije izdalo 3,9 mlrd. kuna trezorskih zapisa, uz zadržan prinos od 0,01%, te 6,5 milijuna eura trezorskih zapisa uz prinos od -0,10%. Tržišne kamatne stope na domaćem novčanom tržištu zadržale su se posljedično slaboj potražnji za kunama te visokom višku likvidnosti u sustavu od gotovo 80 milijardi kuna.

Izvor: ZB Invest / Hrportfolio.hr