Američka središnja banka (Fed) očekivano je zadržala raspon referentne kamatne stope između 1,50% i 1,75%. Obzirom na dostizanje ciljeva u pogledu stope inflacije te stanja na tržištu rada izgledno je sljedeće podizanje referentnog kamatnjaka na predstojećem sastanku u lipnju, što su tržišni dionici već ugradili u cijene američkih dužničkih izdanja. Rast prinosa na američka dužnička izdanja stoga je tijekom mjeseca podržan na krilima rastućih inflatornih očekivanja uslijed daljnjeg rasta cijena nafte. Porast cijena nafte odraz je očekivanog poremećaja u opskrbi tržišta iranskom naftom slijedom odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa o izlasku SAD-a iz nuklearnog sporazuma s Iranom te ponovnom uvođenju sankcija prema toj državi.

Privremenim smirivanjem trgovinskih napetosti fokus investitora zauzeo je geopolitički rizik. Pored daljnjih nestabilnosti na Bliskom istoku i povremenih trzavica u odnosima između Sjeverne Koreje i SAD-a tržišni dionici bili su zaokupljeni raspletom situacije na europskoj političkoj sceni. U fokusu tržišta bilo je i zadržavanje financijske stabilnosti u Turskoj nakon snažne deprecijacije domaće valute te uvođenje novih američkih carina na uvoz čelika i aluminija iz Europske unije, Kanade i Meksika.

Formiranje nove talijanske vlade rezultiralo je kratkotrajnom političkom krizom. Nakon gotovo tri mjeseca pregovora usuglašen je politički program koalicijskih partnera Pokret 5 zvijezda (M5S) i Liga, ali je talijanski predsjednik Sergio Mattarella odbio potvrditi predloženog ministra gospodarstva Paola Savonu, čime je pala namjera Giuseppea Contea da formira vladu. Neizvjesnost oko potencijalnih novih izbora uzdrmala je talijansko tržište u vidu snažnih prodajnih pritisaka na talijanska dužnička izdanja i pada vrijednosti dionica na Milanskoj burzi. Negativan sentiment investitora prelio se globalno te je uslijed povećane averzije prema riziku porasla potražnja za sigurnijim klasama imovine. Međutim, postizanjem dogovora oko novog ministra gospodarstva uspješno je formirana nova talijanska vlada i okončana politička kriza što je rezultirao oporavkom talijanskog tržišta kapitala i porastom apetita za preuzimanjem rizika.

U sjeni političkih događaja u Italiji odvijala se politička neizvjesnost u Španjolskoj pokretanjem inicijative za glasanje o nepovjerenju vladi Mariana Rajoya, čija je stranka osuđena za ilegalno financiranje. Novi parlamentarni izbori pritom su izbjegnuti uspješnim izglasavanjem nepovjerenja Rajoyu te je vlast preuzela oporbena stranka PSOE, a novi premijer postao je Pedro Sánchez.

Stoga će u narednom razdoblju kretanja na financijskim tržištima ovisiti o razvoju političke situacije ne samo u Italiji i Španjolskoj već i u Turskoj obzirom na političke izbore u lipnju. Istovremeno će tržišta s pozornošću pratiti i rezultat povijesnog susreta čelnika Sjeverne Koreje i SAD-a te odgovor Europske unije, Kanade i Meksika na uvedene uvozne carine od strane SAD-a.

Dionička tržišta

Geopolitički rizik zadržao je volatilnost na američkom dioničkom tržištu. Objava izlaska SAD-a iz nuklearnog sporazuma s Iranom podržala je rast cijena nafte, a pritom i vrijednost dionica kompanija energetskog sektora. Unatoč eskalaciji političke krize u Italiji, koja je pridonijela smanjenju apetita za rizik, na mjesečnoj razini ostvaren je rast vrijednosti vodećih dioničkih indeksa: S&P 500 (+2,16%), Dow Jones (+1,05%) i NASDAQ Composite (+5,32%). Europska dionička tržišta pritisnula su politička zbivanja u Italiji i Španjolskoj te je na mjesečnoj razini zabilježen pad vrijednosti njemačkog DAX-a (-0,06%) i francuskog CAC40 (-2,21%), ali je britanski FTSE100 porastao (+2,25%).

Rast domaćeg dioničkog tržišta ubrzan je na mjesečnoj razini te je vrijednost CROBEX-a porasla za 2,45%. Povoljno makroekonomsko okruženje i nadalje je poticajno za domaće dioničko tržište obzirom da je BDP u prvom kvartalu ubrzao realnu godišnju stopu rasta na 2,5%. Geopolitički rizik pritisnuo je interes investitora za rizičnijim klasama imovine tržišta u razvoju, što je rezultiralo daljnjim mjesečnim padom vrijednosti MSCI EM indeksa (-3,75%). Fokus tržišnih dionika u narednom mjesecu bit će na ishodu političkih izbora u Turskoj te povijesnom susretu čelnika Sjeverne Koreje i SAD-a.

Obveznička tržišta

Rast prinosa na američka dužnička izdanja tijekom mjeseca podržan je na krilima rastućih inflatornih očekivanja uslijed daljnjeg rasta cijena nafte te je prinos na desetogodišnje izdanje s razinom iznad 3,1% dotaknuo najvišu vrijednost od 2011. godine. Međutim, politička kriza i neizvjesnost u Italiji rezultirali su bijegom investitora u sigurnije klase imovine. Stoga su prinosi zabilježili primjetan pad te se prinos na desetogodišnji Treasury spustio ispod 3% i na tim razinama zaključio mjesec (2,86%). Trend rasta prinosa na desetogodišnji Bund preokrenut je uslijed zbivanja na europskoj političkoj sceni te je pod pritiskom snažne potražnje za sigurnim ulaganjima prinos kratkotrajno skliznuo i ispod 0,20%.

Sentiment s obvezničkih tržišta periferije EU (širenje spread-ova) prelilo se i na kretanje prinosa hrvatskih euroobveznica, dok su domaće obvezničko tržište u izostanku novih izdanja obilježili skromniji volumeni trgovanja. Krajem mjeseca Vlada je u predstavljenoj Strategiji upravljanja javnim dugom za razdoblje 2018. -2020. najavila novo izdanje na inozemnom tržištu kapitala do kraja tekućeg kvartala u planiranom iznosu od 5,7 mlrd. kuna.

Novčano tržište

Nastavak aprecijacijskih pritisaka na tržišni tečaj EUR/HRK rezultirao je drugom ovogodišnjom deviznom intervencijom HNB-a kojom je otkupljeno 320,5 mil. EUR po prosječnom tečaju od 7,398 kuna za euro. Politička zbivanja u Italiji ojačala su deprecijacijske pritiske na euro te je tečaj klizao prema 1,15 dolara za euro, ali je smirivanjem političke situacije u Italiji mjesec ipak zaključen tečajem EUR/USD od 1,17.

Rekordno visoka razina likvidnosti u domaćem sustavu odrazila se na izostanak interesa poslovnih banaka za sudjelovanje na redovnim operacijama HNB-a po kamatnoj stopi od 0,30%. Na održanim aukcijama jednogodišnjih kunskih trezorskih zapisa, unatoč primjetno slabijoj potražnji, prinos je stagnirao na 0,09%, dok se na jedinoj održanoj aukciji jednogodišnjih trezorskih zapisa s valutnom klauzulom prinos spustio na 0,00%.