FONDOVI INFO 0800 600 700

Analize

INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT D.O.O. Objavljeno: 16.10.2019

Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - rujan 2019.

InterCapital Bond - obveznički fond

Sastanci centralnih banaka ECB-a i Fed-a obilježili su protekli mjesec. Uslijed usporavanja globalnog rasta i nešto slabijih makroekonomskih indikatora u SAD-u, Fed je donio odluku o smanjenju referentne stope za 25 baznih poena te novi raspon FFR stope sada iznosi 1,75% - 2,00%. Sažetak ekonomskih projekcija koje komunicira Fed nije se značajno razlikovao od onog u lipnju te se i dalje ističe da će Fed djelovati prema potrebi kako bi se zadržala ekspanzija. U fokusu su informacije o razvoju događaja u pogledu političke i trgovinske nesigurnosti proizašle iz trgovinskog rata na relaciji Kina - SAD, kretanje globalnog rasta te ekonomije i inflacije u SAD-u. Odluka o smanjenju i očekivanjima o daljnjem kretanju stope nije bila jednoglasna, a tržište očekuje da će na sastanku u listopadu doći do daljnjeg smanjenja stope.

ECB je također smanjila depozitnu kamatnu stopu sa -0,40% na -0,50%. Uz smanjenje referentne stope u daljnji negativni teritorij ECB je najavila i ponovno pokretanje programa kvantitativnog popuštanja (QE), ovoga puta na neodređeni vremenski period, „dok bude trebalo". Od 01. studenog na dalje, ECB će na tržištu kupovati vrijednosne papire u iznosu od EUR 20 milijardi mjesečno sve dok ne postigne željenu razinu inflacije. Navedene mjere popratilo je i upozorenje Maria Draghia kako bi dodatan poticaj gospodarstvu trebao doći od strane fiskalne ekspanzije svjestan da monetarna politika ima svoja ograničenja.

Ovakve odluke centralnih banaka i nastavak provođenja ekspanzivne monetarne politike odgovor su na usporavanje rasta gospodarstva i/ili prevencija pogoršanja makroekonomskih indikatora. Kao i u prethodnim mjesecima, trgovinski sukob na relaciji SAD i Kine i dalje je jedan od vodećih uzroka globalnih rizika i nesigurnosti. Posljedice su evidentne u Kini čija ekonomija slabi, te u Njemačkom sektoru proizvodnje koji bilježi kontrakciju te na taj način negativno utječe na ostale zemlje, trgovinske partnere. Ukoliko ne bude dovoljnog napretka u trgovinskim pregovorima postoji rizik uvođenja dodatnih tarifa do kraja godine.

Od zbivanja u rujnu spomenuli bi i poremećaj u proizvodnji nafte uslijed napada dronovima na naftna postrojenja Saudijske Arabije koja čine 5% dnevne svjetske proizvodnje nafte. Također, ishod situacije vezane uz Brexit i dalje je neizvjestan te je moguća odgoda izlaska Velike Britanije iz Europske Unije ukoliko ne bude došlo do sporazuma, što dodatno povećava nesigurnost na tržištu.

InterCapital Bond pod-fond je u rujnu zabilježio nastavak rasta prinosa od 0,12%, dok je ostvareni prinos od početka godine 9,12%. Tijekom rujna je zabilježena blaža korekcija na obvezničkim tržištima koju smo iskoristili da povećamo investiranost pod-fonda s 95% NAV-a na razinu 100% NAV-a. Dokupljivali smo portugalske i hrvatske državne obveznice, a ušli smo i u nove investicije španjolske države obveznice te novo izdana obveznica Crne Gore. U rujnu smo bili aktivnu po pitanju trgovanja valutama. Zatvarali smo izloženost pod-fonda kuni te smo odlučili realizirati dobitke i u potpunosti zatvorili izloženost poljskom zlotu. U rujnu smo dodatno povećali izloženost češkoj kruni. U narednom periodu planiramo nastaviti trgovati CEE valutama te ćemo i dalje rastom imovine povećati izloženosti prema obveznicama CEE&SEE regije te periferije. Iskoristili bismo periode pada cijena obveznica za dokupljivanje pozicija s obzirom da očekujemo rast cijena u dužem periodu.

InterCapital Income Plus - mješoviti fond

Sastanci centralnih banaka ECB-a i Fed-a obilježili su protekli mjesec. Uslijed usporavanja globalnog rasta i nešto slabijih makroekonomskih indikatora u SAD-u, Fed je donio odluku o smanjenju referentne stope za 25 baznih poena te novi raspon FFR stope sada iznosi 1,75% - 2,00%.

Sažetak ekonomskih projekcija koje komunicira Fed nije se značajno razlikovao od onog u lipnju te se i dalje ističe da će Fed djelovati prema potrebi kako bi se zadržala ekspanzija. U fokusu su informacije o razvoju događaja u pogledu političke i trgovinske nesigurnosti proizašle iz trgovinskog rata na relaciji Kina - SAD, kretanje globalnog rasta te ekonomije i inflacije u SAD-u. Odluka o smanjenju i očekivanjima o daljnjem kretanju stope nije bila jednoglasna, a tržište očekuje da će na sastanku u listopadu doći do daljnjeg smanjenja stope.

ECB je također smanjila depozitnu kamatnu stopu sa -0,40% na -0,50%. Uz smanjenje referentne stope u daljnji negativni teritorij ECB je najavila i ponovno pokretanje programa kvantitativnog popuštanja (QE), ovoga puta na neodređeni vremenski rok, „dok bude trebalo". Od 1. studenog na dalje, ECB će na tržištu kupovati vrijednosne papire u iznosu od 20 milijardi EUR mjesečno sve dok ne postigne željenu razinu inflacije. Navedene mjere popratilo je i upozorenje Maria Draghija kako bi dodatan poticaj gospodarstvu trebao doći od strane fiskalne ekspanzije svjestan da monetarna politika ima svoja ograničenja.

Nakon izazovnog ljeta, globalna dionička tržišta u rujnu su predahnula te ostvarila solidne povrate. Time je tromjesečje obilježeno slabljenjem gospodarskih pokazatelja i opuštanjem monetarne politike centralnih banaka završilo otprilike gdje je i počelo. U regiji je nakon dugo vremena najpotentnije tržište bilo hrvatsko. Natjecanje oko prevlasti među dioničarima Kraša dovelo je do značajnog skoka volumena i prelijevanja dijela realiziranih dobitaka na ostatak tržišta.

InterCapital Income Plus pod-fond je u rujnu zabilježio nastavak rasta prinosa od 0,44%, dok je ostvareni prinos od početka godine 11,27%. Tijekom rujna je zabilježena blaža korekcija na obvezničkim tržištima koju smo iskoristili da povećamo investiranost pod-fonda. Dokupljivali smo portugalske i hrvatske državne obveznice te smo sudjelovali na novom izdanju obveznica Crne Gore. U rujnu smo bili aktivnu u pogledu trgovanja valutama, u potpunosti smo zatvarali izloženost pod-fonda kuni i poljskom zlotu dok smo povećali izloženost češkoj kruni. U narednom periodu planiramo nastaviti trgovati CEE valutama te ćemo dokupljivati obveznice CEE&SEE regije. Iskoristili bi periode pada cijena obveznica za dokupljivanje pozicija s obzirom da očekujemo rast cijena u dužem periodu. Na dioničkoj strani smo u rujnu blago smanjili izloženost, a eventualne tržišne slabosti planiramo koristiti za vraćanje dioničke komponente na oko 13-15% neto imovine, što smatramo primjerenim za trenutni stadij ekonomskog ciklusa.

InterCapital SEE Equity - dionički fond

Nakon izazovnog ljeta, globalna dionička tržišta u rujnu su predahnula te ostvarila solidne povrate. Time je tromjesečje obilježeno slabljenjem gospodarskih pokazatelja i opuštanjem monetarne politike centralnih banaka završilo otprilike gdje je i počelo. U SAD-u je Fed ponovo spustio stope, no vodeći pokazatelji i povjerenje potrošača slabe. U Europi je ECB također odgovorio na usporavanje rasta spuštanjem stopa i ponovnim pokretanjem otkupa obveznica, no čini se da će za snažniji utjecaj biti potrebna aktivnost i na fiskalnoj strani. Naravno, trgovinski rat SAD-a i Kine je i dalje tema kojoj je vrlo teško predvidjeti ishod, a negativni efekti su vidljivi na obje strane, budući da i kinesko gospodarstvo nastavlja slabiti. S druge strane, globalno usporavanje je dobrim dijelom uzrokovano neizvjesnim binarnim rizicima koji mogu imati i pozitivan ishod te time vratiti gospodarstvo na put rasta.

U regiji je nakon dugo vremena najpotentnije tržište bilo hrvatsko. Natjecanje oko prevlasti među dioničarima Kraša dovelo je do značajnog skoka volumena i prelijevanja dijela realiziranih dobitaka na ostatak tržišta. Najveći pobjednici bili su defanzivni sektori na čelu s Hrvatskim Telekomom, Adris Grupom, Podravkom i Atlantic Grupom, ujedno i vodećim sastavnicama CROBEX indeksa. Naravno, ostaje za vidjeti može li se pozitivan trend nastaviti ili pak se radi samo o jednokratnom efektu.

Nakon snažnog poticaja iz Hrvatske, ali i dobre izvedbe ostalih tržišta, benchmark indeks je u rujnu skočio za 3,49%, dok je Fond ojačao 2,33%. Nešto slabiji rast proizlazi iz više novčane pozicije te manje izloženosti dionici Hrvatskog Telekoma koja pak je posljedica snažnije investiranosti na likvidnijim tržištima Austrije, Grčke i Mađarske. Na razini godine InterCapital SEE Equity je postigao rezultat od 16,17%, a benchmark indeks je prvih devet mjeseci zaključio prinosom od 24,04%. Unatoč zaostatku, mišljenja smo da se naš konzervativan pristup i dalje isplati obzirom da ograničava volatilnost u nepredvidljivom okruženju. Dodatno, jačanjem geografske diversifikacije umanjen je rizik pojedine zemlje. Naravno, kao i dosada oslanjamo se na fundamentalno atraktivne kompanije unutar ciljane sektorske i geografske alokacije, a kroz takav pristup vjerujemo da dugoročno možemo nastaviti isporučivati prinos koji nadmašuje benchmark indeks po jedinici rizika.

InterCapital Short Term Bond - kratkoročni obveznički fond

Tijekom proteklog mjeseca nisu se održale aukcije trezorskih zapisa Ministarstva financija Republike Hrvatske. Rujan je obilježilo smanjenje referentne kamatne stope od strane ECB-a u daljnji negativni teritorij, sa -0,40% na -0,50%. Također, ponovno je pokrenut programa kvantitativnog popuštanja (QE-a) ovoga puta na neodređeni vremenski rok, sa svrhom poticanja gospodarskog rasta eurozone. Od studenog na dalje, ECB će kupovati obveznice u iznosu od EUR 20 milijardi mjesečno s konačnim ciljem postizanja željene stope inflacije. Navedene mjere dodatno su povećale već obilnu likvidnost na tržištu te se očekuje daljnje smanjenje prinosa obveznica eurozone, osobito obveznica periferije.

Na lokalnom tržištu tijekom rujna nije bilo pretjerano uzbudljivo u pogledu kretanja kamatnih stopa. Dnevni višak kunske likvidnosti u sustavu je na posljednji dan rujna iznosio 29,8 milijardi HRK. Uslijed ovako visoke razine, stope na međubankarskom tržištu su otporne na fluktuacije likvidnosti unutar mjeseca.

InterCapital Short Term Bond pod-fond je u rujnu nastavio bilježiti stabilan rast prinosa te je ostvareni prinos 0,0131% dok je ostvareni prinos od početka godine 0,09%. U rujnu se nastavio povećavati prinos dolarskog dijela portfelja koji čini 12,9% NAV-a. Navedeno proizlazi iz daljnjeg smanjenja repo stope po kojima posuđujemo USD za financiranje dolarskih obveznica. Modificirana duracija je na posljednji dan rujna iznosila 1,36.

InterCapital Global Equity - dionički fond

Nakon izazovnog ljeta, globalna dionička tržišta u rujnu su predahnula te ostvarila solidne povrate. Time je tromjesečje obilježeno slabljenjem gospodarskih pokazatelja i opuštanjem monetarne politike centralnih banaka završilo otprilike gdje je i počelo. U SAD-u je Fed ponovo spustio stope, no vodeći pokazatelji i povjerenje potrošača slabe. U Europi je ECB također odgovorio na usporavanje rasta spuštanjem stopa i ponovnim pokretanjem otkupa obveznica, no čini se da će za snažniji utjecaj biti potrebna aktivnost i na fiskalnoj strani. Naravno, trgovinski rat SAD-a i Kine je i dalje tema kojoj je vrlo teško predvidjeti ishod, a negativni efekti su vidljivi na obje strane, budući da i kinesko gospodarstvo nastavlja slabiti. S druge strane, globalno usporavanje je dobrim dijelom uzrokovano neizvjesnim binarnim rizicima koji mogu imati i pozitivan ishod te time vratiti gospodarstvo na put rasta.

U ovakvom okruženju, globalna su tržišta mjerena MSCI All Country World indeksom u rujnu u eurima skočila 3,1%, dok je InterCapital Global Equity ojačao 0,96%. Na razini godine spomenuti indeks je ostvario ukupan prinos u eurima od 21,8%, dok je Fond prvih devet mjeseci zaključio rastom od 18,30%. Blagi zaostatak prvenstveno je rezultat naše konzervativnije pozicije u vidu dioničke izloženosti i sektorske alokacije, no takvu strategiju smatramo primjerenom obzirom na stadij ekonomskog ciklusa. Dioničku izloženost držimo na oko 88%, a volatilnost dodatno ograničavamo usmjeravanjem portfelja više ka defanzivnim sektorima. Što se tiče konkretnih imena, značajnih promjena nije bilo izuzev aktivnog upravljanja valutnom izloženošću, primarno valutnim parom EUR/USD.

Sličnim pristupom nastavljamo i dalje. Uzevši u obzir spomenute rizike, ostajemo oprezni te ne planiramo biti potpuno investirani već na razini do 90%. Međutim, ukoliko dođe do dogovora SAD- a i Kine te politika centralnih banaka rezultira pozitivnim pomacima vodećih indikatora, otvoreni smo za blago jačanje cikličkih pozicija. Konačna će izvedba u velikoj mjeri ovisiti o globalnim kretanjima, ali vjerujemo da bi nam dosadašnji fokus na fundamentalno atraktivne kompanije unutar ciljane sektorske i geografske alokacije trebao i u budućnosti donijeti održiv i konkurentan rezultat uz razumnu volatilnost.

InterCapital Balanced - mješoviti fond

U rujnu su se s nestrpljenjem iščekivali sastanci centralnih banaka koji su bili naznačeni kao najbitniji ove godine. Sastanak FED-a trebao je odgovoriti na pitanje hoće li uslijediti serija smanjenja referentne stope, dok je sastanak ECB-a bio posljednji sastanak guvernera Mario Draghi-ja tijekom kojeg se očekivalo donošenje bitnih odluka. Na sastanku FED-a je, prema očekivanjima, jednoglasno donesena odluka o smanjenju FFR stope na razinu raspona od 1,75% do 2,00%. Unatoč smanjenju stope guverner FED-a Jerome Powell je u svom obraćanju istaknuo snažno tržište rada, nisku stopu nezaposlenosti i stopu inflacije u skladu, ali i visoku neizvjesnost prouzročenu trgovinskim sukobom. Prema novim projekcijama, članovi FOMC-a ne očekuju promjene FFR stope u 2019. i 2020. godini. Realni rast BDP-a je blago revidiran prema gore dok inflacija u srednjem roku zadovoljava primarni cilj FED-a. S druge strane Atlantika svjedočili smo sastanku ECB-a kojeg je kao guverner posljednji put predvodio Mario Draghi čije mjesto od studenog ove godine preuzima Christine Lagarde. Na sastanku je doneseno niz novih mjera. Prva mjera se odnosi na smanjenje depozitne stope s -0,40% na -0,50% što je pohranu viškova likvidnosti banaka eurozone učinilo još skupljim, međutim uveden je i sustav „tieringa" odnosno mogućnosti banaka da određeni iznos viškova likvidnosti drže po nultoj stopi kod nacionalnih centralnih banaka. Uvođenjem „tieringa" došlo je do rasta efektivne depozitne stope - prosječne stope po kojoj banke drže čitav višak likvidnosti s -0,40% na -0,26%. Ovaj potez djelovao je kao svojevrsno dizanje referentne kamatne stope budući da su kratkoročne državne obveznice zemalja jezgre eurozone snažno rasle u prinosu uslijed brojnih prodaja zbog postojanja povoljnije alternative držanja viškova sredstava. Najviše su profitirale velike banke iz država jezgre eurozone. Druga bitna odluka odnosi se na ponovni početak „QE programa" s početkom 1. studenog 2019. Iznos otkupa je 20 milijardi EUR mjesečno, a najviše koristi od nove runde QE-a imaju države periferije eurozone. Najbitnija stavka vezana za tu odluku je da rok trajanja otkupa nije naznačen nego je ostao otvoren. Rezultat raspleta sastanka ECB-a je sužavanje spread-a između državnih obveznica jezgre i periferije eurozone. Što se tiče situacije u Ujedinjenom Kraljevstvu nema važnijih novih vijesti. Valja napomenuti kako se od premijera Boris Johnson-a očekuje izrada novog plana izlaska koji treba prezentirati Europskoj Komisiji. Ukoliko ne dođe do dogovora prije 19. listopada premijer Boris Johnson je dužan tražiti prolongiranje izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske Unije. Prilikom svakog svog obraćanja Premijer ističe kako Ujedinjeno Kraljevstvo izlazi iz Europske Unije 31. listopada bilo to uz dogovor ili bez dogovora. Glavna tema u listopadu svakako će biti Brexit.

InterCapital Balanced pod fond je u rujnu ostvario rast od 0,30%, dok je ostvareni rast od početka godine 14,29%. U rujnu smo za pod-fond povećavali izloženost švicarskom dioničkom tržištu. Na posljednji dan rujna, izloženost dioničkom tržištu iznosila je 48,15% NAV-a, dok je izloženost obvezničkom tržištu iznosila 44,73% NAV-a. U narednom periodu ne isključujemo mogućnost blage korekcije na dioničkom tržištu te snažniji performans državnih obveznica jezgre eurozone kojima je portfelj izložen.

InterCapital Global Bond - obveznički fond

U rujnu su se s nestrpljenjem iščekivali sastanci centralnih banaka koji su bili naznačeni kao najbitniji ove godine. Sastanak FED-a trebao je odgovoriti na pitanje hoće li uslijediti serija smanjenja referentne stope, dok je sastanak ECB-a bio posljednji sastanak guvernera Mario Draghi-ja tijekom kojeg se očekivalo donošenje bitnih odluka. Na sastanku FED-a je, prema očekivanjima, jednoglasno donesena odluka o smanjenju FFR stope na razinu raspona od 1,75% do 2,00%. Unatoč smanjenju stope guverner FED-a Jerome Powell je u svom obraćanju istaknuo snažno tržište rada, nisku stopu nezaposlenosti i stopu inflacije u skladu, ali i visoku neizvjesnost prouzročenu trgovinskim sukobom. Prema novim projekcijama, članovi FOMC-a ne očekuju promjene FFR stope u 2019. i 2020. godini. Realni rast BDP-a je blago revidiran prema gore dok inflacija u srednjem roku zadovoljava primarni cilj FED-a. S druge strane Atlantika svjedočili smo sastanku ECB-a kojeg je kao guverner posljednji put predvodio Mario Draghi čije mjesto od studenog ove godine preuzima Christine Lagarde. Na sastanku je doneseno niz novih mjera. Prva mjera se odnosi na smanjenje depozitne stope s -0,40% na -0,50% što je pohranu viškova likvidnosti banaka eurozone učinilo još skupljim, međutim uveden je i sustav „tieringa" odnosno mogućnosti banaka da određeni iznos viškova likvidnosti drže po nultoj stopi kod nacionalnih centralnih banaka. Uvođenjem „tieringa" došlo je do rasta efektivne depozitne stope - prosječne stope po kojoj banke drže čitav višak likvidnosti s -0,40% na -0,26%. Ovaj potez djelovao je kao svojevrsno dizanje referentne kamatne stope budući da su kratkoročne državne obveznice zemalja jezgre eurozone snažno rasle u prinosu uslijed brojnih prodaja zbog postojanja povoljnije alternative držanja viškova sredstava. Najviše su profitirale velike banke iz država jezgre eurozone. Druga bitna odluka odnosi se na ponovni početak „QE programa" s početkom 1. studenog 2019. Iznos otkupa je 20 milijardi EUR mjesečno, a najviše koristi od nove runde QE-a imaju države periferije eurozone. Najbitnija stavka vezana za tu odluku je da rok trajanja otkupa nije naznačen nego je ostao otvoren. Rezultat raspleta sastanka ECB-a je sužavanje spread-a između državnih obveznica jezgre i periferije eurozone. Što se tiče situacije u Ujedinjenom Kraljevstvu nema važnijih novih vijesti. Valja napomenuti kako se od premijera Boris Johnson-a očekuje izrada novog plana izlaska koji treba prezentirati Europskoj Komisiji. Ukoliko ne dođe do dogovora prije 19. listopada premijer Boris Johnson je dužan tražiti prolongiranje izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske Unije. Prilikom svakog svog obraćanja Premijer ističe kako Ujedinjeno Kraljevstvo izlazi iz Europske Unije 31. listopada bilo to uz dogovor ili bez dogovora. Glavna tema u listopadu svakako će biti Brexit.

InterCapital Global Bond pod-fond je u rujnu rastao 0,15% dok je ostvareni rast od početka godine 7,27%. Najbolji performans za portfelj su ostvarile državne obveznice Grčke i državne obveznica tržišta u razvoju. Na posljednji dan rujna, 16,78% NAV-a je izloženo hrvatskim državnim obveznicama, 13,11% NAV-a tržištima u razvoju, 23,19% periferiji eurozone, 1,63% NAV-a korporativnim obveznicama te najveći udio od 28,44% NAV-a izložen je najsigurnijim obveznicama od kojih većinu čine države jezgre eurozone. U narednom periodu očekujemo snažan performans najsigurnijih klasa imovine uslijed pristizanja novih vijesti o trgovinskom ratu, Brexit-u i usporavanju najvećih svjetskih gospodarstava. Istovremeno, aktivno se upravlja valutnom izloženošću pod-fonda, pri čemu ističemo USD i JPY kao valute koje ostvaruju značajan rast uslijed nestabilnosti.

InterCapital Dollar Bond - obveznički fond

Sastanci centralnih banaka ECB-a i Fed-a obilježili su protekli mjesec. Uslijed usporavanja globalnog rasta i nešto slabijih makroekonomskih indikatora u SAD-u, Fed je donio odluku o smanjenju referentne stope za 25 baznih poena te novi raspon FFR stope sada iznosi 1,75% - 2,00%. Sažetak ekonomskih projekcija koje komunicira Fed nije se značajno razlikovao od onog u lipnju te se i dalje ističe da će Fed djelovat prema potrebi kako bi se zadržala ekspanzija. Guverner FED-a Jerome Powell naglasio je da će, ukoliko se ekonomija dodatno uspori, opsežniji redoslijed smanjenja kamatnih stopa biti prikladniji. Također, u svrhu povećanja likvidnosti, povećanje bilance Fed-a možemo očekivati prije 2020. godine. U fokusu su informacije o razvoju događaja u pogledu političke i trgovinske nesigurnosti proizašle iz trgovinskog rata na relaciji Kina - SAD, kretanje globalnog rasta te ekonomije i inflacije u SAD-u. Odluka o smanjenju i očekivanjima o daljnjem kretanju stope nije bila jednoglasna. Sudionici tržišta očekuju da će na sastanku u listopadu doći do daljnjeg smanjenja stope, za dodatnih 25 baznih poena. Predstavnici Fed-a smatraju da će do značajnijeg oporavka ekonomije doći od 2021. godine na dalje, što možemo iščitati iz njihovih očekivanja o kretanju stopa na više razine.

ECB je također smanjila depozitnu kamatnu stopu sa -0,40% na -0,50%. Uz smanjenje referentne stope u daljnji negativni teritorij ECB je najavila i ponovno pokretanje programa kvantitativnog popuštanja (QE), na neodređeni vremenski period. Od 01.studenog na dalje, ECB će na tržištu kupovati vrijednosne papire u iznosu od EUR 20 milijardi mjesečno sve dok ne postigne željenu razinu inflacije.

InterCapital Dollar Bond pod-fond je zabilježio rast prinosa od 0,21% tijekom rujna, dok je u ovoj godini zabilježeni rast prinosa 3,75%. Duracija pod-fonda je na posljednji dan mjeseca iznosila dvije godine. U narednom periodu planiramo smanjiti udio lokalnih obveznica Republike Hrvatske te povećati udio obveznica izdanih na međunarodnom tržištu u portfelju.

Svi fondovi društva InterCapital Asset Management

Izvor: InterCapital Asset Management d.o.o. / Hrportfolio.hr
  • NEWSLETTER
Prijava
O vašim pravima i zaštiti podataka osobito vodimo brigu. Zaštita i obrada osobnih podataka
  • ULAGAČKI CENTAR
  • IZRAČUNI

ANKETA

AKCIJE

Fondovi Trajanje akcije Info
Generali fondovi - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Allianz Portfolio - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,25% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
OTP fondovi - ulazna naknada PRODUŽENO AKCIJA do 30.11.
PBZ fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
PBZ Equity - izlazna naknada AKCIJA do 29.11.
Allianz Short Term Bond - upravljačka AKCIJA do 30.11.
Auctor Plus - upravljačka AKCIJA do 31.12.
HPB fondovi - upravljačka AKCIJA do 30.11.
InterCapital Short Term Bond - upravljačka AKCIJA do opoziva
OTP fondovi - upravljačka AKCIJA do 30.11.
PBZ D-START - upravljačka AKCIJA do opoziva
PBZ Euro Short Term Bond - upravljačka AKCIJA do 15.12.
PBZ Short term bond - upravljačka i izlazna AKCIJA do 30.11.
PBZ START - upravljačka AKCIJA do 30.11.
ZB fondovi - upravljačka AKCIJA do opoziva

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q3-2019.)

  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Info Kupi
ZB euroaktiv +21,28 5 Kupnja udjela u fondu ZB euroaktiv trenutno nije moguća
InterCapital Global Equity - klasa B AKCIJA +18,30 5 Kupnja udjela u fondu InterCapital Global Equity - klasa B
Generali Prvi Izbor AKCIJA +17,20 5 Kupnja udjela u fondu Generali Prvi Izbor

FOND HRVATSKIH BRANITELJA

Vrijednost Datum Promjena Graf
492,58 15.11.2019
0,30%

VALUTE (Srednji tečaj HNB-a - 19.11.2019.)

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
1 EUR 7,435724 0,00
0,01%
1 USD 6,724294 -0,02
-0,29%
1 GBP 8,717144 0,04
0,43%
1 CHF 6,790616 -0,02
-0,36%
EUR - 1 mjesec 2019 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
KN EURUSDGBPCHF
=
KN EURUSDGBPCHF
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 18.11. 12:50  1.987,14
9,66
0,49
CROBEX10* 18.11. 12:50  1.178,08
5,26
0,45
ADRIAprime* 18.11. 12:45  1.073,72
2,13
0,20
CROBISTR* 15.11. 16:31  187,30
-0,77
-0,41
CROBIS* 15.11. 16:31  116,09
-0,49
-0,42
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
Osvježi
CROBEX - 1 mjesec 2019 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - dionice (12:50:32 18.11.2019)

  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
RIVP 38,00
0,80%
732.831,30
ADRS2 500,00
0,60%
525.000,00
KRAS 1.050,00
0,00%
478.800,00
PODR 474,00
0,85%
428.735,00
HT 168,50
0,00%
251.570,50
DLKV 5,88
9,70%
207.269,00
TPNG 40,60
4,10%
135.253,20
ZABA 60,50
0,00%
113.679,50
MAIS 302,00
-0,66%
71.406,00
JDRN 14,40
-4,00%
68.315,60
Redovni dionički promet:   3.370.813,35 kn
Redovni obveznički promet:   225.866,80 kn
Sveukupni promet:   3.596.680,15 kn
Osvježi