Capital 2 dionički fond

Loš početak godine na svjetskim tržištima odrazio se i na naše tržište pa je tako Crobex pao za 4.5% posto. Manji pad Crobexa u odnosu na, primjerice, njemački Dax koji je pao više od 10% može se objasniti nizom razloga. Ponajprije, naše tržište se bitno manje oporavilo od krize iz 2008, Dax se utrostručio od dna pa je korekcija i razumljiva, dok se naš indeks trguje na trećini vrijednosti iz 2007 godine.  Nadalje, Kina, koja je glavni čimbenik nesigurnosti nema neki veći utjecaj na naša društva (barem direktno, u globaliziranom svijetu sve je povezano), a pad cijena nafte koji ruši naftne kompanije, a s njima i indekse koji ih sadrže, zapravo pogoduje našim turističkim društvima, ali i cijeloj ekonomiji. Uz to, zanemariv je broj stranih ulagača na našem tržištu koji bi prodavali i tako vršili pritisak na cijene, ali svakako kao najvažniji treba istaći stabilizirajući utjecaj naših mirovinskih fondova koji svojim kupnjama pozitivno doprinose stabilnosti tržišta. Čak i takav, manji pad Crobexa od Daxa, treba gledati i u kontekstu njegova naglog rasta krajem godine kad je porastao i temeljem želje građana da neoporezivo ulože svoj novac.

Glavni gubitnici na stranim tržištima su banke pa treba reći da su naše banke bitno bolje kapitalizirane nego europske pa su tako unatoč padu dionica Unicredit od čak 30% u siječnju godine, dionice Zagrebačke banke ostale nepromijenjene! Prva je od naših banaka sa rezultatima izašla HPB, neopterećena slučajem franak i sa vrlo dobrim pokazateljima. Među većim gubitnicima na našem tržištu sa padom od 12 posto bila je redovna dionica Adrisa, a kako smo još u prosincu proveli najveći dio zamjene redovne za povlaštenu tom korekcijom nismo prejako ranjeni.

U Capital Two fondu podigli smo izloženost dionicama na 94% u očekivanju dobre turističke sezone, dobrih financijskih rezultata za 2015. godinu i očekivanju izdašnih dividendi. Izvor rizika vidimo na stranim tržištima jer rast hrvatskih obveznica ukazuje da financijsko tržište pozdravlja nove političke odnose. Ledo se nalazi pred povratkom u Crobex što bi, uz dobre rezultate, nadamo se, moglo dati vjetra u krila dionici, posebno što pritisak prodavatelja jenjava pred kupovnom moći mirovinskih fondova. Ispravnu procjenu da pričekamo korekciju turističkih dionica okrunili smo njihovom kupnjom, posebice Valamara koji je svojom likvidnošću ali i transparentnošću društva postao naša turistička perjanica. Tu je naravno i HUPZ kojem tek od sljedeće godine punom snagom počinje raditi dubrovački Sheraton pa se nadamo značajnom povećanju poslovnih pokazatelja. U slučaju da prodaja Liburnija Hotela bude iznad tržišne cijene možemo se nadati da će to donijeti novi val optimizma. Napisi da se razmišlja o prodaji dijela nestrateških društava u državnom vlasništvu skrenuli su dodatno našu pažnju i na dionice ACI-ja.

Pad rumunjskog indeksa od 10% iskoristili smo za pojačavanje naše pozicije koju smo udvostručili u odnosu na kraj godine na više od 13% portfelja. Rumunjska će po procjeni Economista imati najveći rast BDP u Europi od 3.9% pa uz visoke stope dividendi i stabilizaciju cijena nafte nadamo se dobrom ulaganju. Naša vodeća pozicija u Rumunjskoj, Fondul, donio je odluku o isplati dioničarima u iznosu od 6% vrijednosti dionice.

Capital One obveznički fond

Capital One obveznički fond je u siječnju ostvario rast prinosa od +0,67%. U siječnju, nakon formiranja Vlade, tržište je pozitivno reagiralo u smislu rasta te sužavanja spreadova na hrvatske obveznice izdane u stranim valutama. Osim toga, i na kunskom tržištu, državne obveznice RH imale su dobar mjesec. Tijekom siječnja guverner HNB-a Borisa Vujčić još jednom je ponovio planove HNB-a da uvede obrnutu repo aukciju dužeg dospijeća s očekivanim početkom krajem veljače, čime bi se bankama osigurala dodatna kunska likvidnost u razdoblju od tri do četiri godine, a procjena je da bi se moglo raditi o iznosu 3 do 4 milijarde kuna. S obzirom na trenutni višak likvidnosti u sustavu od 10 milijardi  kuna na kraju siječnja i najavljenim dodatnim mjerama HNB-a kojim se provodi dodatno ekspanzivna monetarna politika, uz povećanje kunske likvidnosti očekujemo i daljnji pad kunskih kamatnih stopa. Prinos jednogodišnjih kunskih zapisa tijekom siječnja je pao na razinu od 1,35%. Također, ovu najavu gledamo kao signal koji bi mogao utjecati na pad prinosa državnih obveznica a za koje postoji mogućnost povećanja potražnje s obzirom da će iste biti kolaterali za navedene repo aukcije. Pad prinosa očekujemo pretežno na kraćem kraju kunske krivulje, ali i vjerujemo da će se isti prenijeti i na kunske obveznice s dužim vremenom do dospijeća.

Ako pretpostavimo stabilnost globalnih tržišta očekujemo daljnje sužavanje hrvatskih spreadova u odnosu na obveznice razvijenih zemalja (SAD-a i Njemačke) i s obzirom da vjerujemo u daljnje labavljenje monetarne politike ECB-a najveću priliku vidimo u hrvatskim srednjoročnim i dugoročnim obveznicama izdanim u euru. Naravno, daljnje suženje spreadova pretpostavlja i  konkretne napore Vlade RH da smanji budžetski deficit u 2016. i da najavi konkretne reforme javnog sektora koju međunarodni investitori očekuju. Isto tako vjerujemo da će cijene kunskih obveznica i dalje rasti zbog očekivanih dugoročnih repo aukcija te zato i dalje mislimo biti izloženi kunskim državnim obveznicama s mogućim dodatnim kupnjama onih dužeg dospijeća.

Sukladno spomenutoj strategiji u siječnju sa dodatnim priljevom novčanih sredstava kupovali šestogodišnje eurske obveznice RH, devetogodišnje kunske obveznice RH i manjim dijelom kratkoročne korporativne obveznice Erste banke i Atlantic Grupe.

Money One novčani fond

Money One novčani fond je i u prvom mjesecu 2016. godine nastavio stabilan rast prinosa od +0,06%. Struktura imovine Fonda se promijenila u usporedbi sa strukturom na kraju prosinca, dijelom zbog kupnje trezorskih zapisa a dijelom zbog pada imovine Fonda. Udio trezorskih zapisa u ukupnoj imovini Fonda se tijekom mjeseca povećao s 38,9% na 55,4%, a udio depozita se povećao s 26,4% na 30,3%. Duracija Fonda je na kraju siječnja iznosila 0,47.

Značajan događaj vezan za novčano tržište tijekom siječnja je objava guvernera HNB-a Borisa Vujčića o uvođenje obrnutih repo aukcija dužeg dospijeća krajem veljače, čime bi se bankama osigurala dodatna kunska likvidnost u razdoblju od tri do četiri godine. Prema preliminarnim procjenama dugoročnije repo aukcije mogle bi iznositi 3,0 do 4,0 mlrd. kuna. Promatrano na mjesečnoj razini, ZIBOR stope zabilježile su pad na svim rokovima. Na aukcijama tijekom prosinca pad prinosa na razinu od 1,46% zabilježen je i na jednogodišnjim kunskim zapisima Ministarstva financije pri čemu je prekinut jednogodišnji niz izdavanja trezorskih zapisa uz prinos od 1,50%. Na aukciji u siječnju prinosi na jednogodišnje trezorske zapise zabilježili su daljnji pad na razinu od 1,35%. Prinosi na jednogodišnje trezorske zapise u eurima ostali su na nepromijenjenih 0,40%. Uzimajući u obzir trenutne i najavljene mjere HNB-a za provođenje ekspanzivne monetarne politike, repo aukcije i duže repo aukcije, očekujemo daljnji pritisak na pad kamatnih stopa na novčanom tržištu koje i trenutno bilježi rekordne razine likvidnosti (višak likvidnosti iznosi više od 10 mlrd. HRK).

Tečajnica svih fondova InterCapital Asset Managementa

Izvor: InterCapital Asset Management