Zbog prenapuhanosti tržišta prošli mjesec regionalne burze u minusu. Ovaj tjedan indeksi svih burzi u regiji našli su se u velikoj korekciji, što je samo nastavak trenda koji je počeo u listopadu, zbog čega su u Beogradu taj mjesec i nazvali crnim listopadom. Najveći pad indeksa od 15 posto u posljednjih mjesec dana doživjela je crnogorska burza. Slijedi je Sarajevska burza s padom od 13 posto, Makedonska sa 12 posto, Banjolučka i Beogradska sa 10 posto, Zagrebačka sa 6 posto te Ljubljanska sa 3,6 posto koja je doduše već dulje u padu.
Prenapuhano tržište
"Jedan od razloga zašto je došlo do korekcije jest da je tržište bilo prenapuhano. Različite spekulacije dizale su cijene dionica, kao i neka prenapuhana financijska izvješća pojedinih kompanija. Na to se nadovezalo predizborno vrijeme u nekim državama u kojima tržište na svaku izjavu reagira burno", objašnjava neke od razloga pada vrijednosti burzovnih indeksa u regiji analitičar Ilirike Tibor Žigman, dodajući da su korekcije dobrodošle s obzirom na to da su ulagači imali prevelika očekivanja i pumpali nerealne cijene. Treba naglasiti da su indeksi svih burzi u regiji do travnja ove godine imali vrtoglav rast, a onda je uslijedio pad, ponajviše zbog velikog očekivanja ulagača koji su precijenili vrijednost nekih dionica kao i zbog političke nestabilnosti zemalja. Dok je većina burzi u okruženju zabilježila u listopadu malu likvidnost, za Zagrebačku burzu to ne vrijedi, ponajprije zbog efekta izlaska dionica T-HT-a na burzu, zbog čega hrvatsko tržište kapitala ima daleko najveću likvidnost na temelju kojega se lakše brani od velikih padova. Njoj uz bok, prema rastu broja transakcija i indeksa u listopadu, uz kraće padove, nalaze se indeksi u Ljubljani i Skoplju. Na ostalim tržištima je u listopadu uvelike smanjen broj transakcija u odnosu na travanj. Na Sarajevskoj burzi taj je broj smanjen za čak 70 posto, a najmanje na Beogradskoj koji iznosi 37 posto. Istodobno su se u tim zemljama vrijednosti indeksa u odnosu na travanj smanjile, u Beogradu za 17 posto te 35 posto na Sarajevskoj burzi. U Zagrebu je s druge strane rastao indeks te je u polovici listopada doživio svoju rekordnu vrijednost. Politička nestabilnost zemalja u regiji također se ne smije zanemariti prilikom objašnjavanja velike korekcije o čemu Nikola Dulčić iz Ilirike kaže: "U razgovoru s kolegama iz Srbije saznao sam da cijelo tržište očekuje skoro rješavanje statusa Kosova, ali ne očekuju da će se u tom pogledu nešto pomaknuti i u prosincu tako da oni prognoziraju da će se ova situacija neizvjesnosti nastaviti još neko vrijeme. Zapadni investitori zbog takve su situacije vrlo oprezni te se teško odlučuju u većem broju ulagati na Beogradsku burzu".
Reakcija na loše vijesti
Koliko je teško racionalno objasniti ponašanje ulagača najbolje se vidi na primjeru Srbije i parafiranja Sporazuma o stabiliziranju i pridruživanju EU. I kad već tržište reagira na svaku negativnu vijest, onda bi bilo logično pretpostaviti da će pozitivno reagirati i na dobru vijest. Međutim, pozitivna reakcija na parafiranje Sporazuma je izostala o čemu Dulčić kaže: "Prafiranje SSP-a nije imalo nikakvog odjeka upravo zbog toga što je cijelo tržište okrenuto rješavanju statusa Kosova". Budući da su ova tržišta regije povezana, s obzirom na to da velik broj fondova i malih igrača ulaže i na susjedna tržišta, postoji realna opasnost da se neka veća korekcija u zemlji u okruženju prelije na susjedne zemlje i na njihova tržišta kapitala. Međutim, fondovi imaju zaštitne mehanizme i od ovakvog scenarija što je Dulčić pojasnio: "Uvijek postoji opasnost od prelijevanja, ali fondovi svojom diverzifikacijom portfelja mogu negativne posljedice svesti na najmanju moguću mjeru. Može se dogoditi da ako, primjerice, srpsko tržište bilježi pad, onda se veće količine ulažu na hrvatsko tržište i obrnuto". U studenom se na regionalnim burzama dogodio još veći pad te ako se taj trend nastavi.
Rekordan pad Ljubljanske burze u 2007.
Na početku ovog tjedna Ljubljanska je burza doživjela najveći pad ove godine. Većina jakih dionica izgubila je na vrijednosti, a indeks SBI20 izgubio je 3,1 posto. Indeks Sarajevske burze SASX-10 potonuo je u jednom danu za 5,9 posto i većina je dionica izgubila na vrijednosti nekoliko postotaka. Politička previranja i nesigurnost u vezi s Republikom Srpskom odrazila su se na to tržište dionica.