Usred kreditne krize koja je pritisnula svjetska tržišta novca i koja je natjerala banke da gotovo u potpunosti prestanu posuđivati novac, neki analitičari počeli su predlagati da bi najbolja investicija trenutno mogli biti - krediti. Iza njihovog prijedloga nalazi se tumačenje kako su obveznice i drugi dužnički financijski instrumenti tijekom sadašnje krize stradali više nego što su to dionice te stoga, kad krene oporavak, imaju više prostora za rast. Uz to, kako su pozajmljivanje i kreditiranje glavni uzroci recesije i pada vrijednosti dionica, vjeruje se kako će krediti biti i sredstvo s kojim će se krenuti u drugom smjeru. To znači da će se tržište dužničkih vrijednosnica oporaviti prije dionica.

Iznimke od pravila
Iako dionice, povijesno gledano, uvijek predvode oporavak, analitičari izjavljuju da se “zbog kreditne krize ovaj puta, krediti moraju oporaviti prije nego što možemo dobiti povrat od ulaganja na dionice.” Ulagači su u posljednjih nekoliko mjeseci posebno izbjegavali ulaganje u kredite, odnosno dužničke instrumente. Za svoje investicije tražili su rekordno visoke kamate, na razinama koje bi primorale mnoge kompanije na bankrot. No to im donosi rekordne prinose, čak i nakon blagog oporavka kreditnog tržišta u posljednjih nekoliko tjedana, zbog čega su i kamate blago snižene. Mnogi stručnjaci kažu kako obveznice još uvijek nude prinose slične dionicama, piše Wall Street Journal. Primjerice, prinos na korporativne obveznice koje rejting agencije smještaju u tzv. junk-bond razred, odnosno u razred iznimno visokog rizika je trenutno 16-postotnih bodova viši od prinosa na američke državne obveznice podjednake ročnosti, podaci su investicijske banke Merrill Lynch. Desetogodišnja takva obveznica mogla bi donijeti prinos od oko 18 posto u usporedbi s tek 2 posto prinosa na desetgodišnje obveznice američkog ministarstva financija. Podaci su fascinantni. Prije samo dvije godine, kategorija ‘junk’ obveznica je uglavnom imala prinose tek dva postotka više od državnih obveznica. Trenutna razlika nije puno niža od rekordne razine, čak 22 postotka, zabilježene u studenom prošle godine. Mnogi analitičari drže kako ovo predstavlja mnogo grozniju budućnost za gospodarstvo i za korporativne bankrote nego što se to može činiti na tržištu dionica. Sigurniji dug nosi niže prinose, kao što i građani koji redovito vraćaju kredite u bankama dobiju niže kamate. Korporativne obveznice koje imaju A rejting, što je negdje u sredini raspona koji rejting agencije smatraju povoljnim za ulaganje, trenutno nose prinose oko pet postotaka više od državnih obveznica. Povijesno, razlika je tek jedan postotak.


Daljnja razočaranja
Municipalne obveznice, one koje izdaju tijela lokalne vlasti za financiranje gradnje infrastrukture trenutno nose oko jedan postotak viši prinos od državnih dužničkih papira. Povijesno, one uglavnom imaju prinose jednake državnim obveznicama. Ovakva ulaganja ne nose bitnu zaradu, no ako tržište dionica ove godine ostane na razini iz prošle, prinosi koji nose obveznice mogli bi biti puno privlačniji. I usprkos skokovima koji dionice bilježe u posljednjih nekoliko dana, to bi tržište moglo donijeti daljnja razočaranja pošto se bilo kakav oporavak gospodarstva ne očekuje prije drugog dijela godine. Naravno, i u ulaganju u obveznice postoji rizik. Ako gospodarstvo započne oporavak po puno bržoj stopi nego što to sada stručnjaci očekuju, onda bi i dioničko tržište moglo naglo skočiti što će ulaganje u obveznice učiniti manje atraktivnim. Isto tako, ako gospodarstvo nastavi s recesijom u puno duljem razdoblju to bi moglo dovesti do stečajeva ili bankrota kompanija što znači da ulagači u obveznice, odnosno oni koji su posudili svoj novac kompanijama, neće vratiti svoju investiciju. Ono što najviše brine stručnjake je da mjere poticanja koje su u proteklih nekoliko mjeseci donijele pojedine države neće prekinuti začarani krug u kojem nedostatak kreditiranja šteti ekonomiji što muči zajmoprimce koji ne mogu vraćati dugove što opet dovodi do još manjeg posuđivanja novca. Standard & Poor’s procjenjuje da ove godine kompanije trebaju vratiti oko 760 milijardi dolara dugova. Većina tog duga nastala je prije desetak godina kad su kamate bile znatno niže, pa će refinanciranje značiti puno više troškove za kompanije.