Hrvatsku kao periferiju Europe prikazuju i najnoviji ekonomski statistički pokazatelji, a njih je za Business.hr prokomentirao predsjednik Savjeta za gospodarstvo predsjednika RH i profesor zagrebačkog ekonomskog fakulteta Boris Cota.

On smatra kako pokazatelji nisu iznenadujući, s obzirom da je u Hrvatsku čije gospodarstvo je izrazito eurizirano, u kojem je kao i u zemljama periferije eurozone prije financijske krize zabilježen značajan priljev inozemnog kapitala koji se koristio za potrošnju i investicije prvenstveno u sektor međunarodno nerazmjenjivih dobara.

Dugotrajan oporavak
„Takav priljev dužničkog kapitala je omogućio gospodarski rast u predkriznom razdoblju, ali je doveo do velikog vanjskotrgovinskog deficita i snažnog rasta inozemnog duga. Kada je takav priljev kapitala gotovo prestao, Hrvatska, ali druge zemlje periferije eurozone doživjele su zanačajan pad bruto domaćeg proizvoda, povećanje nezaposlenosti uz veliki vanjski i javni dug. To je samo pokazalo da su gospodarstva tih zemalja i Hrvatske slaba i da će njihov oporavak biti ipak dugotrajniji jer zahtijeva promjenu proizvodne strukture prema razvoju izvoznog sektora tj.sektora medunarodno razmjenjivih dobara", objasnio nam je Cota.

„Prema tome, obilježja hrvatskog gospodarstva su u mnogočemu slična s periferijom Europe, pa će ta periferija od 1. srpnja biti veća za još jednu zemlju, Hrvatsku. Kako su danas slaba gospodarstva periferija uurozone značajan teret za čitavu Europsku Uniju, taj će teret postati veći ulaskom Hrvatske u EU. Koliko će se hrvatsko gospodarstvo uspjeti opraviti ipak će prvenstveno ovisiti o domaćoj ekonomskoj politici čiji učinci će se mjeriti povećanjem konkuretnosti zemlje u EU.

U prosjeku EU
Zabrinutost zbog političkih nevolja u Italiji i Španjolskoj u prvoj polovici veljače negativno je utjecala na europsko financijsko tržište, potom je uslijedio oporavak nakon što je predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi, u srpnju 2012., najavio da će „učiniti sve što je potrebno" da spasi zajedničku valutu. Od tada su prinosi na državne obveznice u pogođenim ekonomijama južne i zapadne periferije eurozone zabilježili nagli pad unatoč činjenici da Europska središnja banka nije morala ispuniti obvezu otkupljivanja neograničene količine državnih obveznica od zemalja koje zatraže i dobiju pomoć od središnjeg europskog fonda za pomoć državama. Oporavak se proširio na cjelokupno tržište uključujući i snažan oporavak na tržištu dionica.

Međutim, unatoč ponovno uspostavljenom povjerenju na financijskom tržištu, europska realna ekonomija je i dalje problemima. Prema siječanjskim prognozama MMF-a BDP zemalja Europe će u 2013. zabilježiti pad od 0,2 posto nakon što je u 2012. pad iznosio 0,4 posto. Usporedno s time najnovije prognoze MMF-a za, uskoro članicu Europske Unije, Hrvatsku predviđaju pad od 0,2 posto što je promjena jesenske prognoze u kojoj su očekivali rast za jedan posto. Oporavak očekuju u 2014., kada očekuju rast aktivnosti za 1,5 posto.

U čemu smo loši
Ekonomski pad mnogo je izraženiji u državama na periferiji eurozone nego što je slučaj u središnjem dijelu eurozone. Nesrazmjer između periferije i središnjice posebno je vidljiv na tržištu rada. Nezaposlenost u Njemačkoj u veljači 2013. iznosila je 5,4 posto radno sposobnog stanovništva, a u Grčkoj i Španjolskoj je bila preko 26 posto. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku stopa registrirane nezaposlenosti za ožujak ove godine u Hrvatskoj je iznosila 21,6 posto. To je blago smanjenje u odnosu na mjesec prije, za 0,3 postotna boda, budući da je stopa registrirane nezaposlenosti za veljaču iznosila 21,9 posto. Na godišnjoj razini pak, u odnosu na ožujak 2012. godine kada je iznosila 20 posto, stopa registrirane nezaposlenosti za ovogodišnji ožujak veća je za 1,6 postotnih bodova.

Unatoč negativnim pokazateljima zemlje periferije eurozone uložile su veći trud u rebalansiranje proračuna nego što im se generalno priznaje. Sadašnji deficiti proračuna, koji su naglo rasli u prvoj prvom desetljeću eura, počeli su padati u zemljama poput Španjolske i Portugala, dok je irski proračun zabilježio suficit. Primarni izračuni proračuna, koji ne uključuju kamate i predstavljaju temelj za određivanje održivosti javnih financija, pokazaju napredak smanjenjem deficita, a u Italiji je zabilježen suficit.

Međutim, iako je na području proračunskih deficita vidljiv napredak, razine državnih dugova na periferiji eurozone su zabrinjavajuće visoke s opterećenjem duga preko 100 posto BDP-a u Grčkoj, Italiji, Irskoj i Portugalu. Najgora situacija je u Grčkoj gdje državni dug iznosi 178 posto BDP-a unatoč prošlogodišnjem otkupu državnih obveznica te otpisu preko polovice duga u privatnom vlasništvu u ožujku 2012. Doduše europske vlade, kojima Grčka trenutno duguje preko polovice svog duga, su olakšale teret Grčkoj smanjujući kamatne stope i produžujući rokove plaćanja. U usporedbi s time javni dug Hrvatske još uvijek nije alarmantno visok, te iznosi 53,6 posto. Međutim, valja napomenuti kako je hrvatski javni dug kao udio BDP-a u krizi skočio za tri četvrtine sa 100,6 milijardi kuna ili 29,3 posto BDP-a krajem 2008. godine, na oko 175 milijardi kuna krajem 2012. Među zemljama EU, jedina koja lani nije imala manjak u proračunu je Njemačka.

Što se kreditnog rejtinga tiče Hrvatska se, prema Agenciji za ocjenu kreditnog rejtinga Moody's, s ocjenom Baa1 nalazi pri samom dnu zemalja članica Europske Unije u kategoriji smeća u društvu sa Slovenijom, Mađarskom i Irskom. Od zemalja članica Europske Unije gore su jedino Portugal, Cipar i Grčka koja je na najnižoj razini C koja praktički označava bankrot zemlje.