Ponovno je zabilježen jedan iznimno zanimljiv tjedan na domaćem novčanom i deviznom tržištu. Tako smo na početku ovoga tjedna zabilježili deviznu intervenciju središnje banke, i to po prvi put usmjerenu prema ublažavanju deprecijacijskih pritisaka na domaću valutu nakon rujna 2006. Tako je HNB prodajom 270,6 milijuna eura poslovnim bankama povukla iz sustava 1,96 milijardi kuna, što je ponovno intenziviralo napetosti na novčanom tržištu te usmjerilo prekonoćne prinose na dvoznamenkaste razine.

Dodatne tenzije na tržištu bile su vidljive nakon neodržavanja obratne repo aukcije, čime je likvidnost sustava osiromašena za značajnih 4,5 milijardi kuna. HNB je, umjesto redovite obratne repo aukcije, odlučila kroz intervencije na deviznom tržištu bankama omogućiti pristup dodatnim kunskim sredstvima prodajom stranih valuta. Međutim, banke su ponudile na prodaju nešto više od 100 milijuna eura po prosječnom tečaju, koji je bio iznad tržišnog tečaja, te je središnja banka sve pristigle ponude očekivano odbila. Rasplet situacije stvorio je dodatne pritiske na tržištu te rast prinosa na prekonoćne pozajmice i iznad 15%.

Nakon dugo vremena interes investitora za upisom trezorskih zapisa nadmašio je planirani iznos izdanja. Međutim, iznos upisanih izdanja i dalje je prilično skroman u usporedbi s prethodnim razdobljem. Tako je kratkoročni dug države na domaćem tržištu na tjednoj razini tek blago povećan, čime je izostao značajniji utjecaj na razinu likvidnosti sustava. HNB-ovi indikatori likvidnosti ukazuju da je prosječni višak likvidnosti sustava u prvoj polovici ovoga tjedna iznosio oko 1,3 milijarde kuna.

Navedeno, uz prisutne tenzije na novčanom tržištu, ukazuje na i dalje neravnomjernu raspoređenost sredstava među tržišnim sudionicima i dva tjedna nakon završetka procesa preuzimanja INE. Ipak, sredinom tjedna, nakon neodržavanja obratne repo aukcije te neprihvaćanja ponuda na deviznoj intervenciji, bilježimo manjak od 3,5 milijardi kuna u sustavu. Ovakva kretanja prisilila su pojedine banke da potrebna sredstva prikupe kroz sekundarne izvore financiranja odnosno kroz lombardne kredite.

Dominacija deprecijacijskih pritisaka iz prethodnih tjedana dovela je do naglog slabljenja vrijednosti kune u usporedbi s eurom te trgovanja na razini od 7,27 kuna za euro. S obzirom da središnja banka stabilnost tečaja EUR/HRK i dalje drži kao osnovni instrument održavanja stabilnosti cijena, nije iznenadila prodaja eura od strane HNB-a na deviznom tržištu. Ovakav potez promijenio je raspoloženje na tržištu te generirao dodatnu potražnju za kunama, a kao posljedica toga zabilježen je pad tržišnog tečaja EUR/HRK. Nakon što nije održana ovotjedna obratna repo aukcija bilježimo daljnji pad tečaja na razine i ispod 7,17 kuna za euro.

U narednom razdoblju očekujemo da visoki prinosi na kratkoročne kunske pozajmice onemoguće značajnije slabljenje domaće valute. Ipak, potražnja za eurima od strane institucionalnih investitora i dalje je izražena, pogotovo nakon daljnjeg širenja problema u zemljama CEE regije. U trenutnim uvjetima na svjetskim financijskim tržištima smanjena je i mogućnost izravnog inozemnog zaduživanja domaćih poduzeća, što je u dosadašnjem dijelu godine imalo važan utjecaj na tečajna kretanja.
U kraćem razdoblju značajan utjecaj na tečajna kretanja imati će budući potezi središnje banke. Na mjesečnoj razini očekujemo slabljenje domaće valute, i kao posljedicu uobičajenih sezonskih kretanja, ali imajući u vidu da bi to moglo generirati dodatne inflatorne pritiske ne očekujemo dugoročniji rast tečaja iznad 7,25 kuna za euro.