Događaj koji je u legendu ušao kao "Crna srijeda" dogodio se 16. rujna 1992. prisilivši tadašnju britansku vladu da funtu povuče iz Europskog tečajnog mehanizma zbog Soroseva "shortanja".

Tek 2005. otkriveno je da je "Crna srijeda" vladu u Londonu koštala 3,3 milijarde funti.

Može li Soros ili netko poput njega učiniti slično na trenutačnim problemima eura i špekulacijama o izlasku Grčke iz eurozone?

Inozemni analitičari smatraju da se hedge fondovi, prvi kandidati za takvu špekulaciju, ipak ne mogu upustiti u špekulaciju takvog obima i posljedica.

Prema pisanju Reutersa, današnji globalni financijski sustav mnogo je veći i kompleksniji od onog prije 20 godina i samo jedan igrač ne može učiniti takvu štetu.

Osim toga, Soros je nasuprot sebe imao samo Ujedinjeno Kraljevstvo i njezinu valutu, a današnjim "Sorosima" protivnik je područje koje okuplja 17 država.

Oklopni vuk

To ipak ne znači da mnogi neće dobro zaraditi na problemima eurozone. Ne treba zanemariti da je u dosadašnjem dijelu godine euro prema dolaru oslabio za 3,3 posto.

Prema riječima Johna Brynjolfssona, prvog čovjeka kalifornijskog hedge fonda znakovitog imena Oklopni vuk, dobar dio njegovih kolega očekuje da trenutačna kriza producira mnogo pobjednika.

A da bi se došlo do te titule, primjenjuju se različite strategije. Tako dio fond menadžera trguje valutnim parovima, dio se odlučio na ulaganje u dionice banaka, a neki više vjeruju ulaganju u CDS-ove, odnosno instrumente osiguranja od bankrota.

Oklopni vuk fokusirao se na kratkoročne špekulacije protiv eura i u dosadašnjem dijelu godine bilježi prinos od dva posto.

S druge pak strane David Einhorn iz Greenlight Capitalsa nedavno je izjavio kako agresivno ulaže u zlato i dionice rudnika zlata.

Međutim, Commonwealth Opportunity Capital fond odlučio se za nešto drukčiju strategiju: 80 posto imovine izloženo im je Europi, a posjeduju, među ostalim, obveznice Njemačke, Nizozemske, Italije i Španjolske.

"Postalo je nevjerojatno teško upravljati rizikom u ovom okruženju", kaže za Reuters Adam Fisher, menadžer u tom fondu.

Naime, početkom godine činilo se da su bojazni zbog grčkog napuštanja zajedničke europske valute malo splasnule.

Međutim, nakon izbora u toj zemlji i raspisivanja novih zbog nemogućnosti sastavljanja vlade tenzije su opet dramatično porasle.

Treba imati jake živce

Kako se vijesti mijenjaju iz sata u sat, biti investitor znači imati jake živce, a to očito nisu imali u Merk Hard Currency fondu.

Naime, rasprodali su svu imovinu vezanu uz euro i sada favoriziraju singapurski dolar, koji je od siječnja ojačao 1,34 posto.

Ipak, tvrde da će se vratiti u Europu ako politička i financijska situacija postane jasnija.

No, ako se i vrate, neće imati istu strategiju, kaže čelnik tog fonda Axel Merk. Naime, tada će radije izabrati njemačke obveznice, a ne grčke.

No, ima i onih koji vjeruju u europsku periferiju. Tako je Third Point fond odlučio dugoročno držati portugalske državne obveznice.

Fond menadžer Daniel Loeb ocjenjuje da je Portugal u boljem stanju od ostalih problematičnih članica eurozone.

"Portugalski dužnički profil sličniji je talijanskom nego grčkom, tamošnje banke su zdravije nego španjolske, a portugalska vlada poduzela je agresivnije reforme tržišta rada", argumentirao je Loeb u pismu upućenom ulagačima, dodajući da se vlada u Lisabonu čini stabilnijom od onih u Madridu ili Ateni.