Analitičari RBA i dalje smatraju da će rast u 2006. biti niži nego onaj zabilježen prethodne godine. Snažan rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini zabilježen je prošlog mjeseca, čemu je zasigurno pozitivno pridonijela i niža prošlogodišnja baza, odnosno jedan radni dan više u ovogodišnjem listopadu. Glavni ekonomist RBA Hrvoje Dolenec slaže se s tim pristupom te smatra da će zbog istog razloga nešto jači rast biti zabilježen i u mjesecu studenom, a prosinac bi mogao zabilježiti usporavanje tog rasta.
Nastavak rasta.
Tako je prema podacima Državnog zavoda za statistiku ukupna industrijska proizvodnja bila veća za 8,3 posto u usporedbi s prošlogodišnjim listopadom. Također tijekom promatranog mjeseca nastavljeni su pozitivni trendovi u promatranoj djelatnosti iz trećeg ovogodišnjeg tromjesečja. Prema glavnim industrijskim grupacijama ,tijekom listopada najznačajniji rast proizvodnje ostvaren je kod proizvoda za široku potrošnju, i to kod trajnih proizvoda od 16,1 posto te kod netrajnih 11,3 posto. Proizvodnja kapitalnih proizvoda zabilježila je nešto niži rast proizvodnje od 10,5 posto. Međutim, ako promatramo razdoblje od početka godine, upravo je promatrani segment proizvodnje ostvario najsnažniji godišnji rast od 14,4 posto. Tijekom listopada jedino je proizvodnja energije zabilježila smanjenje proizvodnje od 0,2 posto. Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, i dalje se najsnažniji rast bilježi kod skupine djelatnosti rudarstva i vađenja od 11,4 posto, što je povezano i s pozitivnim trendovima u građevinarstvu. Tijekom promatranog mjeseca najznačajniji dio industrije – prerađivački sektor, bilježi ubrzanje rasta proizvodnje na 9,1 posto. Najsnažniji relativni rast zabilježen je kod proizvodnje komunikacijskih aparata i opreme (74,9 posto) te kožarske industrije (45 posto). Hrvoje Stojić, analitičar u Hypo Alpe-Adria banci slaže se kako pozitivan trend rasta traje još od ožujka ove godine. “Ovaj mjesec na rast su posebice utjecala intermedijarna dobra te potrošačka netrajna dobra među kojima se izdvajaju RTV i komunikacijska oprema te električna postrojenja”, izjavio je Stojić. Zbog tih dobara dolazi do kratkoročnog poboljšanja trenda u trgovinskoj bilanci jer se više izvozi i proizvodi unutar zemlje čime se smanjuje uvoz. Do kraja godine, smatra Stojić, nastavit će se pozitivan trend zbog vanjske potražnje i povoljnog međunarodnog okruženja domaće investicijske i potrošačke potražnje u eurozoni koja raste po stopi najvišoj u posljednjih šest godina. S obzirom na udjel u ukupnoj industrijskoj proizvodnji, znatan je rast postignut i kod proizvodnje hrane i pića (11,8 posto), proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda (19,2 posto) te izdavačke i tiskarske djelatnosti (13,8 posto). Skupina djelatnosti električnom energijom, plinom i vodom nastavlja s ispodprosječnim rastom od 1,2 posto.
Veća potrošnja.
Stojić tvrdi da je u prehrambenom sektoru rast zabilježen zbog ubrzane redukcije zaliha te povećane potrošnje. Povoljni trendovi u industriji posljednjih nekoliko mjeseci utjecali su i na ubrzavanje dinamike rasta proizvodnje u dosadašnjem dijelu godine. Tako je u prvih deset mjeseci ukupna industrijska proizvodnja bila za 4,3 posto veća nego u istom razdoblju lani. Međutim, analitičari RBA i dalje smatraju da će rast proizvodnje u 2006. biti niži nego onaj zabilježen prethodne godine (5,1 posto).
Nastavljen pozitivan trend izvoza.
Hrvatska je u prvom polugodištu ove godine na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti od 28,5 milijardi kuna ili 4,8 milijardi američkih dolara, a uvoz je premašio iznos od 61 milijarde kuna ili 10,2 milijarde dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Tako je do kraja lipnja ove godine deficit u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom premašio iznos od 32,5 milijarde kuna, odnosno dosegnuo je gotovo 5,5 milijardi dolara, a pokrivenost uvoza izvozom bila je niskih 46,6 posto. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, u razdoblju od početka siječnja do kraja lipnja, hrvatski je izvoz izražen u kunama povećan za 16 posto, a izražen u dolarima za 12,8 posto. Uvoz je pak rastao po stopi od 15,2 posto kada je izražen u kunama, odnosno 12,2 posto u dolarima.
izvor: www.poslovni.hr