Svaki portfelj investitora koji se želi zaštititi od cikličkih događaja u gospodarstvu kao što su naznake velike globalne krize na tržištima kapitala u svijetu proteklih tjedana, morao bi sadržavati određeni broj udjela u tvrtkama koje su otpornije na takve događaje. No, postoje li na nerazvijenijim tržištima, kao što je hrvatsko, takve vrste defenzivnih dionica?

Iako političari u predizborima u SAD-u svim silama nastoje izbjeći tu riječ, čini se da je recesija uzrokovana krizom hipotekarnih kredita i nestabilnom političkom situacijom u svijetu činjenica od koje se ne bi smjelo bježati. Stoga se svi pitaju koja je optimalna strategija za ulagače kako bi izbjegli sveopću korekciju koja je poprimila pomalo alarmantne razmjere na gotovo svim tržištima kapitala.Ulaganje u defanzivne ili anticikličke dionice je jedan od načina kojim se igrači na burzama služe kako bi vlastite portfelje zaštitili od takvih događaja.

Sedam kriterija za defanzivnu dionicu
1. Adekvatna tržišna kapitalizacija - od 450 milijuna do 2 milijarde američkih dolara, ovisno o sektoru
2. Dovoljno snažna financijska pozicija kompanije
3. Stabilnost zarade - tvrtka ne smije izraziti gubitak najmanje u protekle dvije godine
4. Isplata dividendi - tvrtka je morala isplaćivati dividendu minimalno u posljednjih deset godina
5. Rast prihoda - porast prihoda od 20-30 posto godišnje u posljednjih nekoliko godina
6. Umjereni P/E (price/earnings)
7. Umjereni odnos cijene dionice i knjigovodstvene

Općenito govoreći, defanzivne dionice su one koje umjerenije reagiraju na krizne situacije u gospodarstvu i manje su ovisne o ekonomskom prosperitetu gospodarstva u cjelini. Osnovna razlika proizlazi iz činjenice radi li se o luksuznim dobrima ili o nečem čega se potrošači ne mogu odreći ni u kriznim vremenima.

Naime, u doba recesije potrošači će odustati ili smanjiti potrošnju onih proizvoda koje ne smatraju nužnim, kao što su primjerice, novi automobil, mobitel ili parfem. S druge strane, potražnja za hranom, komunalijama kao što su struja, voda, grijanje, pa i lijekovima i sličnim dobrima značajno se neće smanjiti niti u kriznim vremenima. Zato se ulaganje u te sektore smatra defanzivnom strategijom u kriznim vremenima.

Teoriju o defanzivnim ulagačkim strategijama prvi je iznio još u 30-im godinama prošlog stoljeća Benjamin Graham u knjizi Inteligentni investitor koja se i danas smatra fundamentalnim priručnikom za sve vrste ulagača. U knjizi Graham navodi sedam kriterija za odabir defanzivnih dionica koje će osigurati portfelje ulagača od gubitka u doba gospodarske recesije. Strategija je to koja se, prema mišljenju domaćih analitičara, teško može primjeniti na mlada tržišta koja još nisu dostigla potreban stupanj zrelosti i profiliranosti, kao što je to hrvatsko ili neko od tržišta kapitala u regiji.

Načelno gledajući, kao defanzivne dionice na Zagrebačkoj burzi mogli bi izdvojiti velike prehrambene kompanije Podravku i nekoliko članica Agrokora, zatim Adris grupu (duhana se ljudi ni u krizama ne odriču!), koja je ipak doživjela korekciju zahvaljujući najavi o zabrani pušenja, te Inu kao predstavnika energetskog sektora (iako bi HEP, izađe li na burzu bio mnogo bolji izbor) koja se također još uvijek ne ponaša kao defanzivna dionica. Još bi se tom popisu mogle dodati i tvrtke kao Atlantic grupa ili Pliva, zbog toga jer su i lijekovi i određene kategorije robe široke potrošnje dobra kojih se ne odričemo ako za to ne postoji neki posebni razlozi.

- Defanzivna strategija ima više smisla na razvijenijim tržištima, a većina domaćih izdanja koja možemo okarakterizirati kao defanzivna se još uvijek tako ne ponašaju - kaže analitičar Hypo-Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić i dodaje kako na domaćem tržištu defanzivnom dionicom u punom smislu možemo nazvati jedino dionicu Podravke, koja je ušla u stabilnu fazu poslovanja.

- Agrokor bi također bio dobar primjer, no kako se radi o kompaniji koja je još uvijek u fazi ekspanzije, tvrtke u sastavu tog koncerna nisu pogodne za defanzivni dio portfelja ulagača. Smatram da još uvijek nemamo mnogo investitora koji se sele iz sektora u sektor, a i tržište bi trebalo dostići veći stupanj zrelosti da bi mogli govoriti o većem broju defanzivnih dionica - objašnjava Stojić.

*Autor posjeduje dionice HT-a