ZAGREB - Nedavna kulminacija javnog sukoba grupe dioničara s Upravom Zagrebačke burze u investicijskoj javnosti pobudila je bojazan od mogućeg prekida redovnog i normalnog trgovanja na toj burzi.

O mogućnostima i načinima razrješenja te krize razgovarali smo s prvim nadzornikom tržišta, Antom Samodolom, predsjednikom Uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

Koji je pravi razlog sukoba između grupe dioničara s Upravom Zagrebačke burze?

- Glavni je razlog sukoba dioničara i brokera Zagrebačke burze u njihovoj legitimnoj želji da u uvjetima bitno smanjenog opsega i volumena trgovanja osvoje što veći tržišni udjel. Naime, nakon izbijanja krize postavilo se pitanje hoće li svih 50 brokerskih kuća moći osigurati svoj tržišni opstanak. Pod lupom su se našle neke brokerske kuće, koje su nabavile napredne informacijske aplikacije i time stekle izvjesnu konkurentsku prednost. Vjerujem da su sukobi iza nas, jer smo početkom tjedna održali radni sastanak s predstavnicima burze i brokera na kojem smo postigli dogovor o svim otvorenim pitanjima.

Najkraće, s ciljem ostvarivanja jednakih uvjeta za sve sudionike tržišta zaključeno je sljedeće: prvo, burza će ukinuti tzv. skrivene naloge. Drugo, do izmjene Pravila burze ukida se tzv. online trgovanje, a nitko ne smije reklamirati tu uslugu niti se kao njezin pružatelj predstavljati klijentima. Treće, burza će donijeti interni Postupovnik o načinu, rokovima i drugim uvjetima prihvaćanja informatičkih aplikacija brokerskih kuća.

Nezadovoljni dioničari žele da se burza hitno proda kako bi sanirali gubitke. Je li Hanfa nedavnim priopćenjem neizravno preferirala Varšavsku pred Bečkom burzom?

- Hanfa niti kupuje niti prodaje burzu, već nadzire, dakle, daje prešutnu suglasnost za stjecanje, odnosno vodi računa o ekonomskoj snazi kupca. U priopćenju samo smo naveli da, s regulatornog stajališta, ističemo bolje odnose s poljskim regulatorom tržišta kapitala. Također, smatramo da ne bi bilo dobro da na našem tržištu kapitala, kao u bankarskom sustavu, dominiraju iste financijske grupe. Ipak, konačnu odluku o prodaji donose vlasnici burze, a ne Hanfa.

Za nas je najveća vrijednost Zagrebačke burze ako je ona uređena, transparentna i vlasnički neopterećena. Zagrebačka burza nije samo privatno vlasništvo dioničara već institucija od općeg interesa svih sudionika tržišta kapitala. Privatni interesi dioničara u ovom slučaju ne smiju biti jedini kriterij i ispred društvene koristi i uloge burze. Zato će Hanfa iskoristiti sve zakonske ovlasti da sačuva i opći interes postojanja i razvitka burze. Istina, ovlasti nam nisu velike, ali ih se nećemo ni odreći.

Je li Hanfa provjerila prigovore kako je Zagrebačka burza brokerskoj kući Intercapital navodno omogućila povlašten pristup trgovinskoj platformi radi nuđenja usluge online trgovanja?

- Hanfa je i prije navedenog pisma nadzirala direktno prosljeđivanje naloga klijenata na burzu pomoću naprednije aplikacije ORC, koju je nabavilo samo nekoliko brokerskih kuća. Tu su s regulatornog aspekta isplivala dva problema. Prvo, mogućnost uvida u tzv. skrivene naloge, odnosno oznaku da je ponuda izložena sa skrivenom količinom dionica, iako se broj dionica ne vidi. Inače, skriveni nalozi su definirani Pravilima burze, no korisnici naprednije ORC aplikacije imaju nešto lakši i brži uvid ute naloge nego ostali korisnici. Drugo, povlašteni pristup OMX trgovinskom sustavu Zagrebačke burze preko API sučelja. Hanfa ne može dokazati taj povlašteni pristup. Naime, tri su brokerske kuće potpisale ugovore za korištenje API sučelja u isto vrijeme. Jedni sada kažu da su oni, dok su drugi spavali, razvijali vlastite softvere kako bi iskoristili prednosti API sučelja s ORC aplikacijom. Drugi kažu da nisu imali mogućnost pristupa burzi jer tamo ne postoji projektni tim koji bi sa svima surađivao pošteno i profesionalno, odnosno da se suradnja s navedenom brokerskom kućom odvijala netransparentno i po privatnoj osnovi. Treći brokeri uopće nisu potpisali ugovor za API i koriste vlastita ili druga sučelja i smatraju se ugroženim tzv. online trgovanjem zbog vrlo moderne i brze ORC aplikacije. Motiva za reakciju je napretek što je i razumljivo na ovoj niskoj razini trgovanja.

Novi Zakon o tržištu kapitala ukinuo je obveznu JDD kotaciju, što vodi do mogućeg delistiranja dionica mnogih kompanija?

- Delistiranje je krenulo u suprotnosti sa Zakonom i bez Pravila burze, pa smo to morali zaustaviti. Planiranim izmjenama Zakona o delistiranju i novim Pravilima burze do kraja lipnja uredit će se postupak po kojem bi što više od sadašnjih gotovo 250 društava u kotaciji JDD ostalo na uređenom tržištu, na kojem jedino mogu ulagati investicijski i mirovinski fondovi.

Institucionaliziran sukob interesa

Neki nezavisni promatrači primjećuju da je kroz vlasničku strukturu Zagrebačke burze zapravo institucionaliziran nepoželjni sukob interesa?

- Naša je specifičnost da su svi glavni dioničari Zagrebačke burze brokerske kuće. U svijetu su burze obično javne kompanije, s izlistanim dionicama, a njihovi su dioničari brojni veliki i mali ulagači. Drugdje je posve uobičajeno da se pravila burze poštuju, a da burza, ako se to ipak dogodi, javno kažnjava prekršitelje. Odnosno, burza je svagdje prva linija obrane interesa ulagača. Posljedično, isto tako bi i Zagrebačka burza morala primjenjivati pravila na svoje članove. No, kako je ujedno riječ i o njezinim dioničarima, za kršenje pravila kao jedina kazna umjesto javne opomene izricala se interna opomena. Otud i dojam da je Hanfa u Hrvatskoj neuobičajeno rigorozna, ali mi smo ovdje, zbog sukoba interesa unutar burze, morali biti i prva i druga linija zaštite ulagača. Stoga smo u novom Zakonu predvidjeli da u nadzorni odbor burze umjesto dioničara uđu vanjski članovi, koji mogu zauzimati stavove nezavisno od vlasnika.