Do kraja godine dospijeva jedna korporativna obveznica (Hospitalija trgovina), te komercijalni zapisi (Medika, King ICT, Zagreb Montaža, Hrvatska pošta, Metronet i Petrokemija) u ukupnom iznosu od 234,1 milijun kuna te 9,5 milijuna eura.

Prošli tjedan je postalo jasno da HG Spot kao izdavatelj komercijalnih papira nije u stanju isplatiti glavnicu tranše teške 55 milijuna kuna te da s investitorima traže način da se dug reprogramira. Time je nelikvidnost realnog sektora zahvatila i mlado i nelikvidno domaće trižište korporativnog duga. Logično slijedi i pitanje hoće li biti problema u naplati ostalih sličnih izdanja, na koje međutim ključni sudionici tog tržišta uglavnom šute.

Među rijetkim izdavateljima tih papira koji su odgovorili na upit www.banka.hr je Hospitalija trgovina koja je i izdala najveći pojedinačni dužnički vrijednosni papir koji dospijeva u narednih par mjeseci, a to je trogodišnja obveznica teška 75 milijuna kuna. "Ne očekujem da ćemo imati probleme s refinanciranjem, ali zasad je poslovna tajna kako će se to realizirati", izjavio je direktor Hospitalije trgovine Stipe Hrkač.

Privredna Banka Zagreb i Zagrebačka banka, koje su aranžeri najvećeg dijela izdanja komercijalnih zapisa, kao i Raiffeisenbank koja je investitor u neke od tih papira, nisu željeli komentirati temu zbog njezine osjetljivosti čime se samo dodatno pojačava neizvjesnost naplate.

"Ne bi trebalo čuditi ukoliko još neka kompanija ne uspije na vrijeme isplatiti glavnicu po izdanim obveznicama ili zapisima, budući su aranžmani uglavnom ugovarani u okolnostima kada su mnogi tvrdili, pretpostavljali ili se samo nadali da će do kraja ove godine situacija biti povoljnija", komentirao je za www.banka.hr Roman Rinkovec, investicijski savjetnik brokerske kuće Credos. "Nažalost, likvidnost je ostala vrlo loša, a potrošnja stanovništva dosadašnjim mjerama nije bitno povećana. Hoće li se u tome nešto promijeniti u skoroj budućnosti vidjet ćemo prilikom rasprave i naravno, nakon donošenja proračuna za 2010. godinu", dodao je Rinkovec.

Prema njemu, ukoliko potrošači ne budu ponovno potaknuti na jaču potrošnju, ali ne samo povoljnim kreditima i akcijama trgovaca, već i konkretnijim potezima zakonodavca (u korist srednjeg sloja stanovništva koji je po trošenju najizdašniji, a trenutačno je doveden u dosta nezavidan položaj, te na rasterećenje tvrtki u smislu ukidanja ili smanjivanja manje ili više nepotrebnih, a brojnih davanja), situacija se neće promijeniti bitno na bolje.

Ipak, dašak stabilnosti i povjerenja dolazi iz sektora mirovinskih fondova koji ima vrlo strogu regulativu ulaganja. "PBZ Croatia osiguranje nije imao komercijalnih zapisa HG Spota, a procjena nam je da nemamo niti jedan komercijalni zapis ili korporativnu obveznicu čiji bi izdavatelj mogao doći u ozbiljnije probleme", izjavio je za www.banka.hr Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranje. "Inače, razumljivo svaki problem pri podmirivanju obveza korporacija pri dospijeću vrijednosnih papira velika je negativna vijest za svako tržište kapitala pa tako i za hrvatsko", dodao je.

Komercijalni zapisi su neosigurana vrijednosnica s dospijećem do godinu dana koje kompanije izdaju na tržištu novca kako bi namirili svoje kratkoročne potrebe za financiranjem, a ponekad je često i uvodni izlazak te kompanije na tržište kapitala. Za razliku od klasičnih bankarskih kredita, komercijalni zapisi nisu osigurani kolateralom.

U prethodnih par godina, kad su banke plivale u likvidnosti, a bile su suočene s limitima u kreditiranju, komercijalni zapisi su bili vrlo popularan oblik zaduživanja i u Hrvatskoj.

"Kad bi sad kompanije izdavale nova izdanja komercijalnih zapisa, trebale bi platiti veći prinos nego u prethodnim godinama zbog povećanih rizika glede poslovnih izgleda", komentirao je za www.banka.hr Hrvoje Stojić, voditelj odjela Istraživanja tržišta u Hypo Alpe-Adria banci. Na stranim tržištima, prinosi po komercijalnim zapisima su trenutačno puno atraktivniji nego na domaćem.

"U hrvatskim dužničkim korporativnim instrumentima treba biti ukalkulirana puno veća premija na rizik zbog toga što nisu kolateralizirani, obveze izdavatelja nisu uvijek posve regulirane te nemaju rejting neke od priznatih agencija, što ih sve čini neatraktivnim u odnosu na klasične kredite s čvršćim instrumentima osiguranja. Uz to u Hrvatskoj de facto ne postoji sekundarno tržište korporativnog duga, pa treba ukalkulirati i rizik likvidnosti", komentirao je Stojić.

Inače, zaduživanje putem izdavanja korporativnih obveznica od početka godine je premašilo tisuću milijardi dolara na globalnoj razini prošli mjesec, čime je po prvi put ta granica probijena u jednoj godini.

Do tog buma zaduživanja putem korporativnih obveznica vani je došlo zbog problema s kojim se kompanije suočavaju u kreditiranju od strane banaka zbog globalne financijske krize, te zbog velike potražnje od investitora koji mogu kupnjom tih korporativnih obveznica ostvariti veći prinose u odnosu na državne obveznice.