Iako domaće tržište nastavlja prošli mjesec započeto ispuhavanje cijena domaćih izdanja, znatnijoj se korekciji oteo Ledo, koji je ovaj tjedan ponovno premašio razinu od 18.000 kuna.

Iako se potpora na toj razini danas pokazala nedovoljnom, Ledo na tjednoj razini i dalje bilježi prilično visok rast cijene s obzirom na to da se još prošli tjedan cijena održavala ispod 17.000 kuna. Na godišnjoj razini Ledo je porastao 4,5 puta.

Iako bi se racionalno taj skok mogao objasniti jedino očekivanjem dobrog devetomjesečnog izvješća, postavlja se pitanje kakve bi brojke morale biti prezentirane da se opravdaju iznimno visoko postavljene ulagačke multiple?

A P/E veći od 60 i omjer cijene dionice i njene knjigovodstvene vrijednosti sve bliži broju devet, čime je nadmašena i dobra većina građevinara, zaista se mogu ocijeniti kao visoko postavljeni. Povjerenje u daljnji rast cijene dionice ne ulijeva ni omjer cijene dionice i poslovnih prihoda veći od četiri, a ni omjer EV/EBITDA koji premašuje 30.

No, već je neko vrijeme vidljivo da domaće tržište mnogo više vrednuje predstavljenu "budućnost" tvrtke, a mnogo manje realne pokazatelje koji jedini mogu osigurati ostvarenje nekih ambicioznih planova. A u tom se kontekstu, sa snažnim Agrokorom iza leđa, Ledo zaista može promatrati kao obećavajuća tvrtka.

Ovaj je tjedan mašta domaćih ulagača dodatno rasplamsana objavom ulaska Agrokora u drugi krug utrke za preuzimanje turskog trgovačkog lanca Migros Türk koji ima i tržišnu kapitalizaciju od oko tri milijarde dolara. Taj novi kanal distribucije proizvoda Agrokorovih perjanica zaista nije za podcijeniti, no, ako je suditi prema pisanju stranih medija, Agrokor nema prevelikih izgleda za to preuzimanje pored snažnog Carrefoura.

Štoviše, u stranim medijima je prisutnost Agrokora prezentirana - šutnjom. No, ako partnerstvo s UniCreditom shvatimo kao potencijalnu prednost pred konkurencijom, moramo ostati realni i prihvatiti činjenicu da će čak i u slučaju najoptimističnijeg scenarija pozitivan ishod za Ledo biti moguć tek nakon nekog vremena. Naravno, moraju se uračunati i povećani troškovi plasmana na tursko tržište, marketinški vrlo izdašne kampanje mijenjanja postojećih preferencija turskih kupaca, ali i moguć izostanak dividende u slučaju znatnijeg širenja poslovanja.

Ledo trenutačno drži 77 posto domaćeg tržišta sladoleda, što predstavlja stalan porast tržišnog udjela bez obzira na konkurenciju. Istodobno raste i prodaja i važnost smrznutih proizvoda. No, domaće je tržište prilično popunjeno, pa se sada rastom prodaje u BiH, gdje drži 79 posto tržišta sladoleda, održava ritam rasta prihoda i dobiti. Ledo je uspio poraziti ostale strane marke sladoleda, no dojam je da se u sferi smrznute hrane stagnira kada je riječ o uvođenju novih proizvoda.

Ono što isto golica maštu ulagača je i nedavna izjava predsjednika Uprave Agrokora Ivice Todorića o tome da je za Ledo naručeno 22.000 novih škrinja, što bi između redaka moglo značiti i ozbiljniji prodor na regionalno tržište. Iako još uvijek nema službenih najava suradnje s Deltom s kojom se u sladoledarskom poslu trebalo ići i na osvajanje šire regije, to su mnogi shvatili kao i skoro finaliziranje tog posla.

Ostaje otvoreno i pitanje uloge Leda u novom poslu Agrokora - mobilnoj telefoniji čije je pokretanje nedavno najavljeno. Iako će se najviše time okoristiti kanali distribucije Konzum i Tisak, Ledo se može "ugurati" u cijelu priču.

*Autor ne posjeduje dionice Leda. Analiza ne predstavlja poziv na kupnju ili prodaju dionica.