Do kraja ove godine ključan utjecaj na kretanje svjetskih dioničkih indeksa, a time i indeksa na Zagrebačkoj burzi, imat će podaci o stanju gospodarstava najrazvijenijih država svijeta.

S obzirom na to da je globalni oporavak uvelike usporio, burze će i dalje biti pod utjecajem volatilnosti i slabije likvidnosti. Ista sudbina čeka i ZSE, na koji bi se ulagači mogli vratiti tek nakon što se dogode snažne strukturne reforme u zemlji ili strelovit oporavak u Europi.


Zagrebačkoj burzi pomogao bi i angažman Međunarodnog monetarnog fonda. "Dolaskom MMF-a počeli bi se rješavati strukturni problemi u gospodarstvu i to može biti samo pozitivno. Dodatnu likvidnost mogli bi stvoriti fondovi, kako mirovinski tako i


investicijski. Pogotovo ako na globalnim tržištima vidimo pozitivan trend, mogli bismo očekivati rast imovine fondova, dijelom kroz uplate, dijelom kroz rast cijena dionica, a dio bi se mogao sliti i na ZSE", rekao je za Business.hr Matko Bošković, investicijski savjetnik u Centar banci.


Dodao je kako će najbistrije signale ulagačima dati objave kretanja BDP-a zemalja G7 te kretanja na tržištima rada. "Iz tjedna u tjedan imamo razne objave makroekonomskih pokazatelja koji nam zapravo već zadnja četiri mjeseca daju različite signale, što utječe na vrludanje svjetskih indeksa. Jedan od najvažnijih podataka je brojka novonezaposlenih u Americi koja izlazi svaki tjedan i znatno pritišće burze. Naime sve se vrti oko stope nezaposlenosti jer tek kada ona počne znatnije padati, možemo očekivati rast potrošnje, a time i veće stope rasta BDP-a", zaključio je.


Ovisno o kretanjima najvažnijih izvještaja (izvještaj o zaposlenosti u SAD-u, PMI indeks, Jobless claims, povjerenje potrošača), treba očekivati odgovore središnjih banaka i fiskalnih vlasti o daljnjem pooštrenju ili popuštanju mjera monetarne i fiskalne politike. Tako možemo zaključiti da će kretanja u gospodarstvu odrediti smjer kretanja svjetskih burza ako ne uzmemo u obzir eventualne nenadane događaje poput usporavanja stopa rasta u gotovo svim većim gospodarstvima svijeta, koji mogu poremetiti trenutačna kretanja u gospodarstvima.


"U tom kontekstu možemo promatrati i kretanja u Europi, u kojoj se situacija s krizom u Grčkoj smirila i bit će ključno pratiti hoće li se ta priča do kraja godine ponovno aktualizirati — spreadovi državnih obveznica PIGS država u odnosu na njemačke obveznice trenutačno su vrlo blizu razina iz svibnja kada je Grčka kriza bila na vrhuncu, što nam govori da je problem ponovno itekako prisutan", rekao je Stipe Laća, investicijski savjetnik u Finesa Capitalu.


Laća smatra da bi jedino održivi oporavak gospodarstva EU mogao rezultirati znatnijim priljevom kapitala u Hrvatsku koja se nalazi na periferiji. Nažalost, kaže Laća, taj priljev nije vjerojatan.


"Vjerujem da bi eventualno rješavanje ili barem namjera rješavanja strukturnih gospodarskih problema od strane izvršne vlasti te eventualno ubrzavanje postupka pristupanja EU moglo probuditi interes stranih investitora. Dok se jedan od tih scenarija ne dogodi, bojimo se da ćemo gledati trgovanje na ZSE-u u skladu s dosadašnjim kretanjima u 2010.godini", zaključio je Laća.


"Globalno gledano, oči svih investitora uprte su u Sjedinjene Američke Države, gdje su strahovi od nove recesije nakratko otjerani, no ostaje nam pratiti razvoj situacije. Burze bi mogle uzdrmati objave o američkom tržištu rada i nekretnina, koje su uvijek prate s dodatnom pažnjom i redovito ostave svoj utjecaj", rekao je Žarko Buzuk, portfolio menadžer OTP Investa. Buzuk smatra da u Europi treba posebno pratiti stanje javnih financija, pogotovo u zemljama koje su problematične. "Izbije li do kraja godine još poneka dužnička kriza u nekoj od članica, burze će ponovno biti uzdrmane, no ipak treba reći da je stanje u Europi daleko bolje od stanja u SAD-u." Buzuk tvrdi da najviše optimizma dolazi iz jugoistočne Azije koja je trenutačno motor svjetskog gospodarstva. "Negativni utjecaji iz Azije mogu doći samo s kineskog tržišta nekretnina — podbace li pojedini izvještaji, može doći do negativnih iznenađenja", dodao je Buzuk.

Obamin plan pomoći nije nikoga impresionirao
Davor Špoljar, analitičar Erste vrijednosnih papira, smatra da će kretanja na svjetskim burzama umnogome ovisiti o održivosti oporavka realne ekonomije. U fokusu investitora bit će Amerika, o čijoj će održivosti možda više od stope rasta BDP-a govoriti stopa nezaposlenosti, dok će na europska tržišta, uz oporavak najveće svjetske ekonomije, presudnu ulogu imati i stabilnost eura te slučaj Grčke. "Ako se fiskalna štednja u eurozoni pokaže preuranjenom te se manifestira kroz negativan utjecaj na gospodarski rast, mogući su pritisci i na sama tržišta kapitala. Domaće tržište kapitala u jednoj će mjeri ovisiti o oporavku svjetske ekonomije, što bi trebalo djelovati na izvoznu komponentu ekonomskih subjekata, dok će u većoj mjeri ovisiti o konsolidaciji javnih financija te brzini uspostave dugoročno održivih stopa rasta", rekao je Špoljar.

Nada Harambašić, glavna financijska analitičarka Raiffeisen Consultinga, rekla je pak da oporavak neće biti pravocrtan ni strelovit, zbog čega treba pratiti raspoloženje ulagača. Harambašić smatra kako novi američki plan neće impresionirati ulagače. Ulagače bi, prema njoj, mogao impresionirati samostalan rast profita kompanija, a ne još jedna državna intervencija.

"Do kraja godine očekujemo skroman rast na tržištu kapitala, ponajprije nakon slabljenja straha od recesije s dvostrukim dnom, a domaće bi tržište kapitala moglo očekivati povećanje likvidnosti poboljšanjem investicijske klime u državi", rekla je Nada Harambašić.