Doris Peručić, članica Uprave i direktorica ACI-ja, rekla je za Jutarnji list da je zatečena brzinom i načinom objave odluke o privatizaciji tvrtke.

"Mislim da je to loše iskomunicirano. Bila je to udarna vijest, i svatko ju je doživio na svoj način. Ljudi su tražili više informacija, pitali su što se to odjednom događa. Trebalo je objasniti o čemu se zapravo radi. Činjenica je da odluka o privatizaciji još nije donesena i drugo - ako bi i došlo do privatizacije, privatizacija je jedan složen i dugotrajan proces. Ima dosta faktora koji bi utjecali na odluke o načinu i obliku privatizacije", tumači  Peručić.

"No, sa mjesta nekoga tko je duboko upućen u problematiku poslovanja tvrtke, istaknula bih da ključno pitanje ne bi uopće trebalo biti da li se ACI treba privatizirati ili ne, već kakvi su zapravo današnji uvjeti poslovanja u hrvatskom nautičkom turizmu, bez obzira radi li se o ′državnom′ ACI-ju ili privatnom kapitalu i što učiniti kako bi se omogućilo normalno poslovanje svim subjektima nautičkog turizma neovisno o strukturi vlasništva. Jer, iskreno, neovisno o tome da li smo državni ili privatni, svi se susrećemo s istom problematikom u poslovanju koja nas koči u mogućnostima poslovnog razvoja. Konačno, odluka o privatizaciji je u rukama dioničara, ali bi svakako pri donošenju odluke o budućnosti ACI-ja trebalo voditi računa o njegovu položaju i značenju za cjelokupan razvoj hrvatskog nautičkog turizma budući da je ACI bio pokretač razvoja nautičkog turizma a i danas je glasni promotor i nositelj hrvatskog nautičkog turizma", rekla je članica Uprave i direktorica ACI-ja.

Na tvrdnju zagovornika prodaje ACI-ja da je riječ o poslovno zaostaloj tvrtki pa bi privatizacija potaknula razvoj ACI-ja, a time i nautičkog turizma u Hrvatskoj, Peručić odgovora da se "u medijima, nažalost, često iznose paušalne ocjene poslovanja tvrtke bez da se provjere činjenice".

A činjenice, tvrdi, govore suprotno tvrdnjama o poslovno zaostaloj tvrtki. "U posljednje dvije godine ACI je ostvario rekordnu dobit. Ta rekordna dobit rezultat je sređivanja poslovanja, smanjenja rashoda i pokretanja značajnog investicijskog ciklusa a koji će posljedično dovesti i do daljnjeg povećanja prihoda. Činjenice koje treba zaista posebno naglasiti i uvijek ponovno isticati su da ACI nije na državnom proračunu, da ne dobiva nikakve državne subvencije, nikada nije niti tražio državne subvencije, da  sva ulaganja idu iz vlastitih sredstava, bez kreditnog zaduživanja. U protekloj godini ulaganja su iznosila 70 milijuna kuna dok se u ovoj godini planira investirati 90 milijuna kuna. Dodatno, ACI je u državni proračun po raznim osnovama samo u 2015. uplatio oko 24 milijuna kuna. Upravo taj već pokrenuti ciklus investicija garantira i daljnji rast prihoda ACI-ja te mogućnost daljnjeg unaprjeđenja poslovanja. U posljednje vrijeme se u medijima plasira teza da država nema novac za razvoj ACI-ja , no ACI ni ne treba novac od države! Niti je ikada trebao! ACI stvara prihode jedino od svog poslovanja na tržištu i po pravilima tržišta i jedinu vezu koju ima s državnim proračunom je ta da ga redovito i na vrijeme puni".

Umjesto strateškog partnera, ACI-ju (kao i svima koji se bave nautičkim turizmom), odgovara Peručić, treba uređeno tržište na kojem svi sudionici rade pod jednakim uvjetima, izvjesnim i predvidivim na dulje vremensko razdoblje, te u skladu sa zakonom, tržište na kojem su svi sudionici dužni zadovoljiti iste uvjete te platiti koncesijsku naknadu i poreze.

"U zajedničkom je interesu državnih tijela kao i svih koji rade na pomorskom dobru ili od njega žive urediti uvjete poslovanja na pomorskom dobru na dulje vremensko razdoblje, te na taj način stvoriti izvjesne i predvidive uvjete poslovanja koji su preduvjet kako za unapređenje sadašnjeg poslovanja tako i za nove investicije", zaključuje direktorica ACI-ja.