InterCapital Bond

Protekli mjesec srpanj prošao je u znaku nekih pozitivnih te nekih negativnih makroekonomskih iznenađenja čiji ćemo utjecaj pratiti i u narednim mjesecima. Stopa inflacije u SAD-u nadmašila je sva očekivanja ekonomskih analitičara i nastavila rast na povijesno visokim razinama. Inflacije je rasla i u Europi, s iznimkom značajnijeg udjela energije kao uzorka rasta cijena. Nastavio se energetski rat između Rusije i EU te je dodatno smanjena isporuka količine plina prema Europi uzrokovala dramatičan rast cijena na svjetskim tržištima. S druge strane, pad cijene prehrambenih dobara na tržištu kao i dogovor oko isporuke žita iz ukrajinskih luka pozitivni su faktori koji bi mogli usporiti globalnu inflaciju.

Europska središnja banka odlučila je podići referentnu kamatnu stopu prvi put nakon čak 11 godina. Nadalje, odlučeno je da će isključivo makroekonomski pokazatelji u narednim periodima biti vodilja budućoj monetarnoj politici.Američka centralna banka FED još jednom je podigla kamatnu stopu, kao što je bilo i očekivano, ali je u isto vrijeme prema mišljenjima analitičara smanjila agresivnost svoje retorike oko budućih dizanja. Kao i kod ECB-a, odlučili su pratiti makroekonomske indikatore i na njima bazirati daljnju makroekonomsku politiku. Tržišta je to protumačilo kao najavu mogućeg spuštanja kamatnih stopa već početkom 2023. godine, a i inflacijska očekivanja su pala.

Na obvezničkim tržištima ponovno je došlo do pada prinosa i rasta cijena hrvatskih obveznica. Međutim, spread u odnosu na referentni njemački Bund je porastao iz razloga što je Bund zabilježio veći pad prinosa. ECB je predstavio okvir za borbu protiv fragmentacije. Objavljeno je koje će sve uvjete zemlje morati zadovoljiti kako bi sudjelovale u ovom programu, ali nisu dane konkretne razine spreada koji bi pokrenuo djelovanje. Odluku o djelovanju donijeti će Upravno vijeće ECB-a kada procijeni da je to potrebno napraviti.

Nakon što su krajem lipnja sukladno promjeni strateške alokacije prodane sve regionalne i obveznice periferije eurozone te u manjem iznosu kupljen njemački Bund, ostalo je u povoljnom trenutku sužavanja spreada provesti prodaju dužih lokalnih i eurobond hrvatskih obveznica. Te obveznice isto tako planiramo mijenjati za Bund, uz ciljanu investiranost od 90%.

InterCapital Dollar Bond

Protekli mjesec srpanj prošao je u znaku nekih pozitivnih te nekih negativnih makroekonomskih iznenađenja čiji ćemo utjecaj pratiti i u narednim mjesecima. Stopa inflacije u SAD-u nadmašila je sva očekivanja ekonomskih analitičara i nastavila rast na povijesno visokim razinama. Inflacije je rasla i u Europi, s iznimkom značajnijeg udjela energije kao uzorka rasta cijena. Nastavio se energetski rat između Rusije i EU te je dodatno smanjena isporuka količine plina prema Europi uzrokovala dramatičan rast cijena na svjetskim tržištima. S druge strane, pad cijene prehrambenih dobara na tržištu kao i dogovor oko isporuke žita iz ukrajinskih luka pozitivni su faktori koji bi mogli usporiti globalnu inflaciju.

Europska središnja banka odlučila je podići referentnu kamatnu stopu prvi put nakon čak 11 godina. Nadalje, odlučeno je da će isključivo makroekonomski pokazatelji u narednim periodima biti vodilja budućoj monetarnoj politici.

Američka centralna banka FED još jednom je podigla kamatnu stopu, kao što je bilo i očekivano, ali je u isto vrijeme prema mišljenjima analitičara smanjila agresivnost svoje retorike oko budućih dizanja. Kao i kod ECB-a, odlučili su pratiti makroekonomske indikatore i na njima bazirati daljnju makroekonomsku politiku. Tržišta je to protumačilo kao najavu mogućeg spuštanja kamatnih stopa već početkom 2023. godine, a i inflacijska očekivanja su pala.

Na obvezničkim tržištima ponovno je došlo do pada prinosa i rasta cijena hrvatskih obveznica. Međutim, spread u odnosu na referentni njemački Bund je porastao iz razloga što je Bund zabilježio veći pad prinosa. ECB je predstavio okvir za borbu protiv fragmentacije. Objavljeno je koje će sve uvjete zemlje morati zadovoljiti kako bi sudjelovale u ovom programu, ali nisu dane konkretne razine spreada koji bi pokrenuo djelovanje. Odluku o djelovanju donijeti će Upravno vijeće ECB-a kada procijeni da je to potrebno napraviti.

Sukladno investicijskoj strategiji povećali smo alokaciju prema SAD-u kroz kupnju dvogodišnjih (15% NAV-a) i petogodišnjih (10% NAV-a) američkih obveznica, što je povećalo duraciju (uključujući gotovinu) s 1.16 na 1.3. U narednom periodu bi, s obzirom da imamo limit prema jednog izdavatelju od 35%, razmatrali kupnju dolarskih eurobondova EU zemalja uz daljnje povećanje duracije InterCapital Dollar Bond fonda.

InterCapital Short Term Bond

Protekli mjesec srpanj prošao je u znaku nekih pozitivnih te nekih negativnih makroekonomskih iznenađenja čiji ćemo utjecaj pratiti i u narednim mjesecima.

Stopa inflacije u SAD-u nadmašila je sva očekivanja ekonomskih analitičara i nastavila rast na povijesno visokim razinama. Inflacije je rasla i u Europi, s iznimkom značajnijeg udjela energije kao uzorka rasta cijena. Nastavio se energetski rat između Rusije i EU te je dodatno smanjena isporuka količine plina prema Europi uzrokovala dramatičan rast cijena na svjetskim tržištima. S druge strane, pad cijene prehrambenih dobara na tržištu kao i dogovor oko isporuke žita iz ukrajinskih luka pozitivni su faktori koji bi mogli usporiti globalnu inflaciju. Europska središnja banka odlučila je podići referentnu kamatnu stopu prvi put nakon čak 11 godina. Nadalje, odlučeno je da će isključivo makroekonomski pokazatelji u narednim periodima biti vodilja budućoj monetarnoj politici. Američka centralna banka FED još jednom je podigla kamatnu stopu, kao što je bilo i očekivano, ali je u isto vrijeme prema mišljenjima analitičara smanjila agresivnost svoje retorike oko budućih dizanja. Kao i kod ECB-a, odlučili su pratiti makroekonomske indikatore i na njima bazirati daljnju monetarnu politiku. Tržišta je to protumačilo kao najavu mogućeg spuštanja kamatnih stopa već početkom 2023. godine, a i inflacijska očekivanja su pala.

Samo par dana nakon dizanja kamatne stope FED-a potvrđeno je da BDP SAD-a padu drugi kvartal zaredom. Ovakav pad je nužan, ali ne i jedini preduvjet za proglašavanje recesije. Budući da su određeni makroekonmski indikatori dalje pozitivni, to za NBER znači da je ovakva recesija još uvijek samo „tehnička". Na obvezničkim tržištima ponovno je došlo do pada prinosa i rasta cijena hrvatskih obveznica. Međutim, spread u odnosu na referentni njemački Bund je porastao iz razloga što je Bund zabilježio veći pad prinosa. ECB je predstavio okvir za borbu protiv fragmentacije. Objavljeno je koje će sve uvjete zemlje morati zadovoljiti kako bi sudjelovale u ovom programu, ali nisu dane konkretne razine spreada koji bi pokrenuo djelovanje. Odluku o djelovanju donijeti će Upravno vijeće ECB-a kada procijeni da je to potrebno napraviti.

Na fondu Short Term Bond postignuta je ciljana investiranost od 70% portfelja. Provedene su kupnje španjolske četverogodišnje obveznice i hrvatske lokalne četverogodišnje obveznice sa valutnom klauzulom na novom izdanju početkom srpnja. Ove kupnje povećale su duraciju samog obvezničkog portfelja malo iznad 2, ali kad se gleda cijeli portfelj s gotovinom, duracija iznosi 1.54. Kroz kupnje eurskih obveznica i spot kupnje, povećana je valutna izloženost euru.

InterCapital Balanced

Protekli mjesec srpanj prošao je u znaku nekih pozitivnih te nekih negativnih makroekonomskih iznenađenja čiji ćemo utjecaj pratiti i u narednim mjesecima. Stopa inflacije u SAD-u nadmašila je sva očekivanja ekonomskih analitičara i nastavila rast na povijesno visokim razinama. Inflacije je rasla i u Europi, s iznimkom značajnijeg udjela energije kao uzorka rasta cijena. Nastavio se energetski rat između Rusije i EU te je dodatno smanjena isporuka količine plina prema Europi uzrokovala dramatičan rast cijena na svjetskim tržištima. S druge strane, pad cijene prehrambenih dobara na tržištu kao i dogovor oko isporuke žita iz ukrajinskih luka pozitivni su faktori koji bi mogli usporiti globalnu inflaciju.

Europska središnja banka odlučila je podići referentnu kamatnu stopu prvi put nakon čak 11 godina. Iako je ovaj potez bio najavljen, ECB nije ostao dosljedan svojoj najavi te je odlučio da je vrijeme za izlazak iz negativnih stopa. Nadalje, odlučeno je da će samo makroekonomski pokazatelji u narednim periodima biti vodilja budućoj monetarnoj politici. Američka centralna banka FED još jednom je podigla kamatnu stopu, kao što je bilo i očekivano, ali je u isto vrijeme prema mišljenjima analitičara smanjila agresivnost svoje retorike oko budućih dizanja. Kao i kod ECB-a, odlučili su pratiti makroekonomske indikatore i na njima bazirati daljnju monetarnu politiku. Tržišta je to protumačilo kao najavu mogućeg spuštanja kamatnih stopa već početkom 2023. godine, a i inflacijska očekivanja su pala.

Samo par dana nakon dizanja kamatne stope FED-a potvrđeno je da BDP SAD-a padu drugi kvartal zaredom. Ovakav pad je nužan, ali ne i jedini preduvjet za proglašavanje recesije. Budući da su određeni makroekonomski indikatori dalje pozitivni, to za NBER znači da je ovakva recesija još uvijek samo „tehnička". Na obvezničkim tržištima ponovno je došlo do pada prinosa i rasta cijena hrvatskih obveznica. Međutim, spread u odnosu na referentni njemački Bund je porastao iz razloga što je Bund zabilježio veći pad prinosa. ECB je predstavio okvir za borbu protiv fragmentacije. Objavljeno je koje će sve uvjete zemlje morati zadovoljiti kako bi sudjelovale u ovom programu, ali nisu dane konkretne razine spreada koji bi pokrenuo djelovanje. Odluku o djelovanju donijeti će Upravno vijeće ECB-a kada procijeni da je to potrebno napraviti.Dionička tržišta su u srpnju ostvarila značajan rast. U SAD-u smo početkom mjeseca vidjeli najvišu inflaciju u godini od 9.1%, međutim krajem mjeseca centralna banka SAD-a je promijenila svoju retoriku u borbi protiv inflacije što je potaklo tržište na rast. U srpnju je američki dionički indeks završio s 9% u plusu. U Europi smo u srpnju vidjeli novu najnižu razinu njemačkog burzovnog indexa DAX-a od početka godine, međutim slabijim od očekivanim makroekonomskim indikatorima, promjenom retorike ECB-a i odustajanja od budućih očekivanja dizanja kamatnih stopa, Europa je srpanj završila s rastom od oko 6% u odnosu na kraj mjeseca lipnja.

U InterCapital Balanced fondu smo u srpnju održavali izloženost u obvezničkom dijelu portfelja. U narednom razdoblju smatramo da bi se mogle pružiti prilike na obveznicama razvijenih tržišta poput Njemačke, Francuske, Belgije, Irske i SAD-a. Što se tiče dioničkog dijela portfelja, smanjili smo izloženost na rastu tržišta na oko 52% kroz prodaju komunikacijskog sektora i sektora potrošačkih namirnica. Nadalje, održavati ćemo investiranost nešto ispod 54% NAV-a prodavajući u trenutcima rasta tržišta.

InterCapital Income Plus

Protekli mjesec srpanj prošao je u znaku nekih pozitivnih te nekih negativnih makroekonomskih iznenađenja čiji ćemo utjecaj pratiti i u narednim mjesecima. Stopa inflacije u SAD-u nadmašila je sva očekivanja ekonomskih analitičara i nastavila rast na povijesno visokim razinama. Inflacije je rasla i u Europi, s iznimkom značajnijeg udjela energije kao uzorka rasta cijena. Nastavio se energetski rat između Rusije i EU te je dodatno smanjena isporuka količine plina prema Europi uzrokovala dramatičan rast cijena na svjetskim tržištima. S druge strane, pad cijene prehrambenih dobara na tržištu kao i dogovor oko isporuke žita iz ukrajinskih luka pozitivni su faktori koji bi mogli usporiti globalnu inflaciju.

Europska središnja banka odlučila je podići referentnu kamatnu stopu prvi put nakon čak 11 godina. Iako je ovaj potez bio najavljen, ECB nije ostao dosljedan svojoj najavi te je odlučio da je vrijeme za izlazak iz negativnih stopa. Nadalje, odlučeno je da će samo makroekonomski pokazatelji u narednim periodima biti vodilja budućoj monetarnoj politici. Američka centralna banka FED još jednom je podigla kamatnu stopu, kao što je bilo i očekivano, ali je u isto vrijeme prema mišljenjima analitičara smanjila agresivnost svoje retorike oko budućih dizanja. Kao i kod ECB-a, odlučili su pratiti makroekonomske indikatore i na njima bazirati daljnju monetarnu politiku. Tržišta je to protumačilo kao najavu mogućeg spuštanja kamatnih stopa već početkom 2023. godine, a i inflacijska očekivanja su pala.

Samo par dana nakon dizanja kamatne stope FED-a potvrđeno je da BDP SAD-a padu drugi kvartal zaredom. Ovakav pad je nužan, ali ne i jedini preduvjet za proglašavanje recesije. Budući da su određeni makroekonomski indikatori dalje pozitivni, to za NBER znači da je ovakva recesija još uvijek samo „tehnička".

Na obvezničkim tržištima ponovno je došlo do pada prinosa i rasta cijena hrvatskih obveznica. Međutim, spread u odnosu na referentni njemački Bund je porastao iz razloga što je Bund zabilježio veći pad prinosa. ECB je predstavio okvir za borbu protiv fragmentacije. Objavljeno je koje će sve uvjete zemlje morati zadovoljiti kako bi sudjelovale u ovom programu, ali nisu dane konkretne razine spreada koji bi pokrenuo djelovanje. Odluku o djelovanju donijeti će Upravno vijeće ECB-a kada procijeni da je to potrebno napraviti.

Dionička tržišta su u srpnju ostvarila značajan rast. U SAD-u smo početkom mjeseca vidjeli najvišu inflaciju u godini od 9.1%, međutim krajem mjeseca centralna banka SAD-a je promijenila svoju retoriku u borbi protiv inflacije što je potaklo tržište na rast. U srpnju je američki dionički indeks završio s 9% u plusu. U Europi smo u srpnju vidjeli novu najnižu razinu njemačkog burzovnog indexa DAX-a od početka godine, međutim slabijim od očekivanim makroekonomskim indikatorima, promjenom retorike ECB-a i odustajanja od budućih očekivanja dizanja kamatnih stopa, Europa je srpanj završila s rastom od oko 6% u odnosu na kraj mjeseca lipnja.

Na fondu Income Plus smo u srpnju održavali  izloženost u obvezničkom dijelu. U narednom razdoblju u obvezničkom dijelu portfelja planiramo mijenjati hrvatske eurobondove za njemačke obveznice sa sličnom odnosno nešto manjom duracijom. U dioničkom dijelu portfelja održavali smo izloženost ispod 18% NAV-a prodajom ETF-ova na burzovne indekse Japana, SAD-a i Njemačke. U narednom periodu planiramo održavati izloženost dioničkim tržištima ispod 18% NAV-a.

InterCapital Conservative Balanced

Protekli mjesec srpanj prošao je u znaku nekih pozitivnih te nekih negativnih makroekonomskih iznenađenja čiji ćemo utjecaj pratiti i u narednim mjesecima. Stopa inflacije u SAD-u nadmašila je sva očekivanja ekonomskih analitičara i nastavila rast na povijesno visokim razinama. Inflacije je rasla i u Europi, s iznimkom značajnijeg udjela energije kao uzorka rasta cijena. Nastavio se energetski rat između Rusije i EU te je dodatno smanjena isporuka količine plina prema Europi uzrokovala dramatičan rast cijena na svjetskim tržištima. S druge strane, pad cijene prehrambenih dobara na tržištu kao i dogovor oko isporuke žita iz ukrajinskih luka pozitivni su faktori koji bi mogli usporiti globalnu inflaciju.

Europska središnja banka odlučila je podići referentnu kamatnu stopu prvi put nakon čak 11 godina. Iako je ovaj potez bio najavljen, ECB nije ostao dosljedan svojoj najavi te je odlučio da je vrijeme za izlazak iz negativnih stopa. Nadalje, odlučeno je da će samo makroekonomski pokazatelji u narednim periodima biti vodilja budućoj monetarnoj politici.

Američka centralna banka FED još jednom je podigla kamatnu stopu, kao što je bilo i očekivano, ali je u isto vrijeme prema mišljenjima analitičara smanjila agresivnost svoje retorike oko budućih dizanja. Kao i kod ECB-a, odlučili su pratiti makroekonomske indikatore i na njima bazirati daljnju monetarnu politiku. Tržišta je to protumačilo kao najavu mogućeg spuštanja kamatnih stopa već početkom 2023. godine, a i inflacijska očekivanja su pala.

Samo par dana nakon dizanja kamatne stope FED-a potvrđeno je da BDP SAD-a padu drugi kvartal zaredom. Ovakav pad je nužan, ali ne i jedini preduvjet za proglašavanje recesije. Budući da su određeni makroekonomski indikatori dalje pozitivni, to za NBER znači da je ovakva recesija još uvijek samo „tehnička".

Na obvezničkim tržištima ponovno je došlo do pada prinosa i rasta cijena hrvatskih obveznica. Međutim, spread u odnosu na referentni njemački Bund je porastao iz razloga što je Bund zabilježio veći pad prinosa. ECB je predstavio okvir za borbu protiv fragmentacije. Objavljeno je koje će sve uvjete zemlje morati zadovoljiti kako bi sudjelovale u ovom programu, ali nisu dane konkretne razine spreada koji bi pokrenuo djelovanje. Odluku o djelovanju donijeti će Upravno vijeće ECB-a kada procijeni da je to potrebno napraviti. Dionička tržišta su u srpnju ostvarila značajan rast. U SAD-u smo početkom mjeseca vidjeli najvišu inflaciju u godini od 9.1%, međutim krajem mjeseca centralna banka SAD-a je promijenila svoju retoriku u borbi protiv inflacije što je potaklo tržište na rast. U srpnju je američki dionički indeks završio s 9% u plusu. U Europi smo u srpnju vidjeli novu najnižu razinu njemačkog burzovnog indexa DAX-a od početka godine, međutim slabijim od očekivanim makroekonomskim indikatorima, promjenom retorike ECB-a i odustajanja od budućih očekivanja dizanja kamatnih stopa, Europa je srpanj završila s rastom od oko 6% u odnosu na kraj mjeseca lipnja.

Na fondu Conservative Balanced smo u srpnju povećali podinvestiranost u obvezničkom dijelu portfelja daljnjim prodavanjem obveznica Latinske Amerike te planiramo povećavati izloženost sa srednjoročnim obveznicama razvijenih tržišta.

U dioničkom dijelu portfelja održavali smo investiranost na oko 35% NAV-a. U narednom razdoblju planirati odražavati investiranost oko 35% NAV-a prodajom ETF-ova na američke i njemačke burzovne indexe.

InterCapital Global Equity

U srpnju smo imali još jedan niz ekonomskih podataka koji ukazuju na usporavanje globalne ekonomije te nastavak rasta inflacije. Iako su pokretači drukčiji, recesijski rizici su dodatno porasli u Europi gdje je centralna banka podigla referentnu kamatnu stopu po prvi put u zadnjem desetljeću, a SAD je tehnički već ušao u recesiju nakon drugog uzastopnog kvartalnog pada BDP-a. S druge strane, tržišta rada su ostala svijetla točka s i dalje jako snažnom razinom zaposlenosti. Tržišta su se i u prošlosti uglavnom kretala ispred ekonomije pa su u skladu s očekivanjima daljnjeg usporavanja ekonomije počela računati na zaokret monetarne politike u SAD-u, odnosno na spuštanje kamatne stope već početkom 2023. godine. Očekivani zaokret politike u kombinaciji sa solidnim rezultatima kompanija za prvu polovicu godine doveli su do izrazito pozitivnog mjeseca za dionička tržišta.

U ovakvom okruženju, globalna su tržišta mjerena MSCI All Country World indeksom u eurima u srpnju rasla 9,69%, dok je od početka godine zabilježen gubitak od 4,76%. Fond Global Equity je pak protekli mjesec rastao 8,57%, dok je od početka godine ostvaren pad od 3,08%. U nastavku godine najveći utjecaj na tržišta imat će razvoj globalne  geopolitičke situacije, inflacija i posljedično daljnje odluke centralnih bankara.

S obzirom na optimizam tržišta u prošlom mjesecu, iskoristili smo situaciju kako bi dodatno povećali razinu gotovine na računu. Rezultati do sada su pokazali kako određene kompanije imaju sposobnost prenošenja troškova na kupce uz zadržavanje rasta prihoda i održavanja zadovoljavajućih marži. U narednom periodu ćemo i dalje nastojati biti više investirani u takve kompanije, a geografski preferiramo SAD koji zbog energetske samodostatnosti pruža stabilniju sliku od ostalih regija.

InterCapital SEE Equity

U srpnju smo imali još jedan niz ekonomskih podataka koji ukazuju na usporavanje globalne ekonomije te nastavak rasta inflacije. Iako su pokretači drukčiji, recesijski rizici su dodatno porasli u Europi gdje je centralna banka podigla referentnu kamatnu stopu po prvi put u zadnjem desetljeću, a SAD je tehnički već ušao u recesiju nakon drugog uzastopnog kvartalnog pada BDP-a. S druge strane, tržišta rada su ostala svijetla točka s i dalje jako snažnom razinom zaposlenosti. Također, očekivano spuštanje kamatnih stopa u SAD-u početkom sljedeće godine u kombinaciji sa solidnim rezultatima kompanija za prvu polovicu godine doveli su do izrazito pozitivnog mjeseca za dionička tržišta. Gotovo sva regionalna tržišta su isto zabilježila rast, a hrvatsko blagi pad.

Fond SEE Equity je u ovakvom okruženju u srpnju ostvario rast od 1,81%%. Od početka godine pak je ostvaren gubitak od 2,82%%. U nastavku godine najveći utjecaj na tržišta imat će razvoj globalne  geopolitičke situacije, inflacija i posljedično daljnje odluke centralnih bankara.

Regionalna tržišta nastavljaju biti nešto otpornija na vanjske šokove. Međutim, realno je za očekivati da će daljnji razvoj regionalnih tržišta uvelike ovisiti o globalnim pojavama poput inflacije, podizanja kamatnih stopa od strane središnjih banaka Europe i SAD-a i rata u Ukrajini. Fokus portfelja su i dalje kompanije za koje smatramo da imaju kvalitetne poslovne modele te koje bi u potencijalnoj krizi i dalje stvarale vrijednost za ulagače. S obzirom na trenutno okruženje i volatilnost, odlučili smo povećati novčanu poziciju kako bismo mogli reagirati u slučaju korekcije.

InterCapital Global Technology

U srpnju smo imali još jedan niz ekonomskih podataka koji ukazuju na usporavanje globalne ekonomije te nastavak rasta inflacije. Iako su pokretači drukčiji, recesijski rizici su dodatno porasli u Europi gdje je centralna banka podigla referentnu kamatnu stopu po prvi put u zadnjem desetljeću, a SAD je tehnički već ušao u recesiju nakon drugog uzastopnog kvartalnog pada BDP-a. S druge strane, tržišta rada su ostala svijetla točka s i dalje jako snažnom razinom zaposlenosti. Tržišta su se i u prošlosti uglavnom kretala ispred ekonomije pa su u skladu s očekivanjima daljnjeg usporavanja ekonomije počela računati na zaokret monetarne politike u SAD-u, odnosno na spuštanje kamatne stope već početkom 2023. godine. Očekivani zaokret monetarne politike u kombinaciji sa solidnim rezultatima kompanija za prvu polovicu godine doveli su do izrazito pozitivnog mjeseca za dionička tržišta gdje su se posebno istaknule velike tehnološke kompanije.

Kao rezultat toga, tehnološki indeks „Nasdaq" je rasao 12,35% u srpnju, dok je od početka godine zabilježen gubitak od 20,80%. Fond Global Technology je pak protekli mjesec ostvario rast od 8,16%, dok je od početka godine ostvaren pad od 31,02%. U nastavku godine najveći utjecaj na tržišta imat će razvoj globalne geopolitičke situacije, inflacija i posljedično daljnje odluke centralnih bankara.

Očekivanja recesije i smirenja inflacijskih pritisaka su dovela do pada prinosa na državne obveznice što je pružilo dodatan vjetar u leđa tehnološkim kompanijama. Daljnji potezi središnjih bankara i smjer kretanja prinosa na obveznice nastavit će utjecati na kratkoročna kretanja tehnološkog sektora. Međutim, normalizacija rasta gospodarstva će prije ili kasnije ponovo dovesti u fokus investitora jedinstveni potencijal održivog rasta tehnoloških kompanija. U skladu s trenutnom situacijom, još uvijek zadržavamo nešto višu razinu novčanih sredstava kako bi u narednom periodu mogli iskoristiti potencijalne slabosti na tržištu.

Svi fondovi društva InterCapital