NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT D.O.O.Objavljeno: 18.01.2022
Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - prosinac 2021.

Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - prosinac 2021.

InterCapital Bond

Centralne banke su u prosincu bile ključni pokretač na obvezničkim tržištima.

U SAD-u je najavljeno brže smanjenje otkupa državnih obveznica te je planiran završetak neto novih kupnji u ožujku 2022. Promijenila se i projekcija kamatnih stopa te se sad očekuju tri dizanja. Ovo je značajan skok ako usporedimo s rujnom kada se očekivalo manje od jednog punog dizanja stope.

Od europske središnje banke smo također dobili više informacija o programima otkupa obveznica. Pandemijski program (PEPP) završiti će u ožujku 2022., kako je i originalno planirano, uz napomenu da se može reaktivirati u slučaju nužde. Kako bi ublažila prestanak PEPP-a, ECB će povećati otkup u svom regularnom programu (APP). Za razliku od američkog Fed-a,  ECB ne vidi potrebu za dizanjem referentne stope u idućoj godini.

U CEE regiji su centralne banke nastavile borbu s inflacijom kroz daljnja dizanja kamatnih stopa pa su tako svoje stope dizale češka, mađarska i poljska centralna banka.

Odluke centralnih banaka utjecale su na generalni padu obveznica na europskom i američkom tržištu. Iznimke su bile hrvatske i rumunjske obveznice koje su bilježile rast cijena.

InterCapital Bond je u prosincu zabilježio najveći rast cijene na mjesečnoj razini u ovoj godini, prvenstveno uslijed rasta cijena hrvatskih i rumunjskih državnih obveznica. Na početku mjeseca smo otvorili u kratku poziciju na 10-godišnju njemačku državnu obveznicu koja je profitirala tijekom mjeseca. Prodavali smo obveznice država regije centralne i istočne Europe te smo povećali izloženost obveznicama Republike Hrvatske. U narednoj godini planiramo daljnje smanjenje duracije fonda uz zadržavanje dominantne pozicije u hrvatskim obveznicama, za koje očekujemo da će imati dobar performans u 2022. godini.


InterCapital Dollar Bond

Centralne banke su u prosincu bile ključni pokretač na obvezničkim tržištima.

U SAD-u je najavljeno brže smanjenje otkupa državnih obveznica te je planiran završetak neto novih kupnji u ožujku 2022. Promijenila se i projekcija kamatnih stopa te se sad očekuju tri dizanja. Ovo je značajan skok ako usporedimo s rujnom kada se očekivalo manje od jednog punog dizanja stope. Na fiskalnoj strani jaz između demokratskih senatora u prijedlogu zakona za novi „Build Back Better Act" program koji bi trebao iznositi otprilike 1,5 bilijuna USD je velik te su demokratski čelnici rekli da će se pregovori nastaviti u sljedećoj godini.

Od europske središnje banke smo također dobili više informacija o programima otkupa obveznica. Pandemijski program (PEPP) završiti će u ožujku 2022., kako je i originalno planirano, uz napomenu da se može reaktivirati u slučaju nužde. Kako bi ublažila prestanak PEPP-a, ECB će povećati otkup u svom regularnom programu (APP). Tako bi za sljedeću godinu umjesto regularnih 20 mlrd. EUR mjesečno u drugom kvartalu mjesečna kupnja iznosila 40 mlrd. EUR, u trećem 30 mlrd. EUR i u četvrtom 20 mlrd. EUR. Za razliku od američkog Fed-a,  ECB ne vidi potrebu za dizanjem referentne stope u idućoj godini.

U CEE regiji su centralne banke nastavile borbu s inflacijom kroz daljnja dizanja kamatnih stopa pa su tako svoje stope dizale češka, mađarska i poljska centralna banka.

Odluke centralnih banaka utjecale su na generalni padu obveznica na europskom i američkom tržištu. Iznimke su bile hrvatske i rumunjske obveznice koje su bilježile rast cijena.

InterCapital Dollar Bond je u prosincu zabilježio blagi pad cijene udjela. Kroz mjesec smo smanjili investiranost fonda, a u narednom periodu planiramo zadržati duraciju na sličnim razinama.

InterCapital Global Bond

Centralne banke su u prosincu bile ključni pokretač na obvezničkim tržištima.

U SAD-u je najavljeno brže smanjenje otkupa državnih obveznica te je planiran završetak neto novih kupnji u ožujku 2022. Promijenila se i projekcija kamatnih stopa te se sad očekuju tri dizanja. Ovo je značajan skok ako usporedimo s rujnom kada se očekivalo manje od jednog punog dizanja stope.

Od europske središnje banke smo također dobili više informacija o programima otkupa obveznica. Pandemijski program (PEPP) završiti će u ožujku 2022., kako je i originalno planirano, uz napomenu da se može reaktivirati u slučaju nužde. Kako bi ublažila prestanak PEPP-a, ECB će povećati otkup u svom regularnom programu (APP). Tako bi za sljedeću godinu umjesto regularnih 20 mlrd. EUR mjesečno u drugom kvartalu mjesečna kupnja iznosila 40 mlrd. EUR, u trećem 30 mlrd. EUR i u četvrtom 20 mlrd. EUR. Za razliku od američkog Fed-a,  ECB ne vidi potrebu za dizanjem referentne stope u idućoj godini.

U CEE regiji su centralne banke nastavile borbu s inflacijom kroz daljnja dizanja kamatnih stopa pa su tako svoje stope dizale češka, mađarska i poljska centralna banka.

Odluke centralnih banaka utjecale su na generalni padu obveznica na europskom i američkom tržištu. Iznimke su bile hrvatske i rumunjske obveznice koje su bilježile rast cijena.

InterCapital Global Bond je u prosincu zabilježio pad prinosa od 0,71% uslijed pada cijena obveznica država eurozone. Tijekom mjeseca smo smanjivali duraciju i investiranost fonda, a navedenu strategiju planiramo nastaviti provoditi u narednom periodu.

InterCapital Income Plus

Mjesec prosinac bio je prepun preokreta na obvezničkim i dioničkim tržištima.

Spomenuta veća volatilnost izazvana je prije svega neizvjesnostima oko Omircon soja korona virusa i poteza centralnih banaka vezanih za veću inflaciju.

Potvrdilo se da je Omicron puno zarazniji soj od delte, ali je pred kraj mjeseca sve više dokaza počelo upućivati na to da se radi o manje opasnoj verziji virusa. Naravno i dalje postoji dosta neizvjesnosti oko Omicrona i čekaju se daljnje potvrde ili dokazi za ova početna zapažanja.

Osim toga, nakon što je FED već krajem studenog odustao od pojma „tranzitorne" ili prolazne inflacije, u prosincu je FED u odnosu na prethodne izjave najavio veće smanjenje količinu novaca u opticaju i veće povećanje kamatne stope.

Isto tako ECB je najavio kraj pandemijskog programa otkupa obveznica i tako ipak indicirao nešto brže povlačenje novca iz opticaja kako bi se adresirala veća inflacija.

Iako su centralne banke u prosincu najavile bržu normalizaciju monetarne politike treba istaknuti su kamatne stope trenutno vrlo niske i da je najavljeno povećanje vrlo postepeno i podložno promjenama tržišnih uvjeta.  Drugim riječima promjena retorike centralnih banaka bi mogla biti jedna od najvećih izvora volatilnosti u 2022. godini.

U fondu Income Plus smanjili smo izloženost obveznicama na način smo gotovo cijeli obveznički portfelj hedge-rali od očekivanog rasta desetogodišnje kamatne stope u Njemačkoj. Ostala je samo izloženost riziku pojedine zemlje u portfelju. Tu vjerujemo da će nakon velikog rasta premije rizika većine europskih zemalja u Studenom doći do nastavka pada premije rizika započetog već u prosincu. Na tim padovima premije rizika pojedinih zemalja prodavati ćemo manje sigurne rumunjske, srpske, talijanske  i ostale obveznice, a kupovati najsigurnije obveznice eurozone. U dioničkom dijelu portfelja i dalje držimo maksimalnu izloženost od oko 20% portfelja

InterCapital Conservative Balanced

Mjesec prosinac bio je prepun preokreta na obvezničkim i dioničkim tržištima.

Spomenuta veća volatilnost izazvana je prije svega neizvjesnostima oko Omicon soja korona virusa i poteza centralnih banaka vezanih za veću inflaciju. Potvrdilo se da je Omicron puno zarazniji soj od delte, ali je pred kraj mjeseca sve više dokaza počelo upućivati na to da se radi o manje opasnoj verziji virusa. Naravno i dalje postoji dosta neizvjesnosti oko Omicrona i čekaju se daljnje potvrde ili dokazi za ova početna zapažanja.

Osim toga, nakon što je FED već krajem studenog odustao od pojma „tranzitorne" ili prolazne inflacije, u prosincu je FED u odnosu na prethodne izjave najavio veće smanjenje količinu novaca u opticaju i veće povećanje kamatne stope. Isto tako ECB je najavio kraj pandemijskog programa otkupa obveznica i tako ipak indicirao nešto brže povlačenje novca iz opticaja kako bi se adresirala veća inflacija.

Iako su centralne banke u prosincu najavile bržu normalizaciju monetarne politike treba istaknuti su kamatne stope trenutno vrlo niske i da je najavljeno povećanje vrlo postepeno i podložno promjenama tržišnih uvjeta.  Drugim riječima promjena retorike centralnih banaka bi mogla biti jedna od najvećih izvora volatilnosti u 2022. godini.

U fondu Intercapital Conservative Balanced i dalje smo dosta podinvestirani u obvezničkom dijelu portfelja i namjeravamo se taktički vraćati u najsigurnije njemačke obveznice na razinama prinosa od oko -0.15%. U dioničkom portfelju planiramo održavati izloženost prema maksimalnih 40% fonda.

InterCapital Balanced

Mjesec prosinac bio je prepun preokreta na obvezničkim i dioničkim tržištima. Spomenuta veća volatilnost izazvana je prije svega neizvjesnostima oko Omicron soja korona virusa i poteza centralnih banaka vezanih za veću inflaciju. Potvrdilo se da je Omicron puno zarazniji soj od delte, ali je pred kraj mjeseca sve više dokaza počelo upućivati na to da se radi o manje opasnoj verziji virusa. Naravno i dalje postoji dosta neizvjesnosti oko Omicrona i čekaju se daljnje potvrde ili dokazi za ova početna zapažanja.

Osim toga, nakon što je FED već krajem studenog odustao od pojma „tranzitorne" ili prolazne inflacije, u prosincu je FED u odnosu na prethodne izjave najavio veće smanjenje količinu novaca u opticaju i veće povećanje kamatne stope. Isto tako ECB je najavio kraj pandemijskog programa otkupa obveznica i tako ipak indicirao nešto brže povlačenje novca iz opticaja kako bi se adresirala veća inflacija.

Iako su centralne banke u prosincu najavile bržu normalizaciju monetarne politike treba istaknuti su kamatne stope trenutno vrlo niske i da je najavljeno povećanje vrlo postepeno i podložno promjenama tržišnih uvjeta.  Drugim riječima promjena retorike centralnih banaka bi mogla biti jedna od najvećih izvora volatilnosti u 2022. godini.

U fondu Intercapital Balanced i dalje smo dosta podinvestirani u obvezničkom dijelu portfelja i namjeravamo se taktički vraćati u najsigurnije njemačke obveznice na razinama prinosa od oko -0,15%. U dioničkom portfelju planiramo održavati izloženost blizu maksimalnih 60% fonda.

InterCapital SEE Equity

Regionalne dionice su zaključile izvrsnu godinu u pozitivnom tonu, unatoč rasplamsavanju novog soja korona virusa. Naime, prve analize ukazivale su da novi soj predstavlja manji rizik od razvoja teške bolesti, a investitori su se fokusirali na sljedeću godinu koja bi trebala donijeti nastavak rasta gospodarstva te korporativnih zarada. Protekli mjesec simptomatičan je i za cijelu godinu. COVID-19 je dominirao vijestima tokom 2021., no potrošnja je doživjela snažan oporavak, što je rezultiralo rekordnim rastom zarada, prodaje i marži kompanija. Dodatan vjetar u leđa dioničkim tržištima dala je monetarna politika na globalnoj razini, koja se sada ipak počela zaoštravati, predvođena američkim Fedom.

Razvoj pandemije i monetarne politike centralnih banaka biti će vodeći pokretači tržišta i u 2022. Osim toga, regionalna tržišta biti će najveći dobitnici Next Generation EU fondova, čime će se stvoriti snažni preduvjeti za robustan rast i u 2022. Kombinacija tih sila trebala bi imati presudan utjecaj na kretanje kamatnih stopa, inflaciju, gospodarski rast i opskrbne lance, a upravo ti faktori predstavljaju najveće rizike i potencijalne izvore volatilnosti na tržištu. U svakom slučaju vjerujemo u dobru godinu za regionalna tržišta te se nastavljamo značajno pozicionirati u sektore ovisne o gospodarskom rastu, no zadržavamo blago povećanu novčanu poziciju kako bismo mogli reagirati u slučaju korekcije.

InterCapital Global Equity

Globalne dionice su zaključile izvrsnu godinu u pozitivnom tonu, unatoč rasplamsavanju novog soja korona virusa. Naime, prve analize ukazivale su da novi soj predstavlja manji rizik od razvoja teške bolesti, a investitori su se fokusirali na sljedeću godinu koja bi trebala donijeti nastavak rasta gospodarstva te korporativnih zarada. Protekli mjesec simptomatičan je i za cijelu godinu. COVID-19 je dominirao vijestima tokom 2021., no potrošnja je doživjela snažan oporavak, što je rezultiralo rekordnim rastom zarada, prodaje i marži kompanija. Pritom su u SAD-u svi sektori zabilježili dvoznamenkasti rast vrijednosti. Dodatan vjetar u leđa dioničkim tržištima dala je monetarna politika, koja se sada ipak počela zaoštravati, predvođena američkim Fedom.

Razvoj pandemije i monetarne politike centralnih banaka biti će vodeći pokretači tržišta i u 2022. Kombinacija tih dviju sila trebala bi imati presudan utjecaj na kretanje kamatnih stopa, inflaciju, gospodarski rast i opskrbne lance, a upravo ti faktori predstavljaju najveće rizike i potencijalne izvore volatilnosti na tržištu. Uzevši u obzir bazni scenarij nastavka zdravog gospodarskog rasta te blagog dizanja kamatnih stopa, kao i dozu neizvjesnosti oko tih očekivanja, u narednom razdoblju se planiramo pozicionirati balansirano kroz kombinaciju brzo rastućih sektora poput tehnologije, valuacijski povoljnih poput energije ili financija te stabilnih poput farmacije i telekoma.

InterCapital Global Technology

Globalne dionice su zaključile izvrsnu godinu u pozitivnom tonu, unatoč rasplamsavanju novog soja korona virusa. Naime, prve analize ukazivale su da novi soj predstavlja manji rizik od razvoja teške bolesti, a investitori su se fokusirali na sljedeću godinu koja bi trebala donijeti nastavak rasta gospodarstva te korporativnih zarada. U takvom okruženju, tehnološke dionice su nešto slabije reagirale. Protekli mjesec simptomatičan je i za većinu godine. COVID-19 je dominirao vijestima tokom 2021., no potrošnja je doživjela snažan oporavak, što je rezultiralo rekordnim rastom zarada, prodaje i marži kompanija. Posebno se to odnosi na tehnološki sektor koji je profitirao od seljenja rada i zabave u domove ljudi. Dodatan vjetar u leđa dala je monetarna politika, koja se sada ipak počela zaoštravati, predvođena američkim Fedom.

Razvoj pandemije i monetarne politike centralnih banaka biti će vodeći pokretači tržišta i u 2022. Kombinacija tih dviju sila trebala bi imati presudan utjecaj na kretanje kamatnih stopa, inflaciju, gospodarski rast i opskrbne lance, a upravo ti faktori predstavljaju najveće rizike i potencijalne izvore volatilnosti na tržištu. Rast kamatnih stopa kratkoročno ima negativan utjecaj na tehnološke dionice, no normalizacija rasta gospodarstva će prije ili kasnije ponovo dovesti u fokus investitora jedinstveni potencijal održivog rasta tehnoloških kompanija. Samim time smatramo da kratkoročna previranja i rizici ne utječu na smislenost strategije dugoročnog izlaganja trendovima tehnološkog napretka i inovacija.

Svi fondovi društva InterCapital

Izvor: InterCapital Asset Management / Hrportfolio.hr

Vezane teme

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q1 2022.)(na kraju Q1 2022.)

  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Generali Energija A +17,37%  6
Capital Breeder +4,30%  5
Erste Future Equity +0,97%  6

VALUTE ( Srednji tečaj HNB-a - 19.05.2022.)( Srednji tečaj HNB-a - 19.05.2022.)

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
1 EUR 7,518130 0,00
-0,01%
1 USD 7,145153 -0,03
-0,45%
1 GBP 8,866765 -0,07
-0,82%
1 CHF 7,173788 -0,03
-0,42%
EUR - 1 mjesec 2022 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
551,62 17.05.2022
0,00%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 31.05.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 31.05.
Allianz Portfolio - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
Generali fondovi - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 18.05. 16:00  2080.3
-4,70
-0,23
CROBEX10* 18.05. 16:00  1236.06
-4,32
-0,35
CROBEX10tr* 18.05. 16:00  1277.19
-4,42
-0,34
ADRIAprime* 18.05. 16:00  1320.19
-6,58
-0,50
CROBISTR* 18.05. 16:31  176.9034
0,02
0,01
CROBIS* 18.05. 16:31  102.9823
0,00
0,00
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2022 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:07:52 18.05.2022)
(17:07:52 18.05.2022)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
HT 177,50
-0,84%
719.540,00
ADRS2 417,00
-0,71%
659.624,00
DLKV 18,40
-38,67%
622.147,20
PODR 594,00
-0,34%
597.936,00
KODT2 2.500,00
-5,30%
565.480,00
KODT 2.580,00
-0,77%
547.520,00
ERNT 1.890,00
1,07%
531.585,00
RIVP 33,60
-1,18%
486.933,80
SNBA 47,80
11,16%
486.160,60
ATGR 1.610,00
0,63%
328.440,00
Redovni dionički promet:   7.385.259,35 kn
Redovni obveznički promet:   0 kn
Sveukupni promet:   7.385.259,35 kn