Gospodarsku 2025. obilježilo je svojevrsno "buđenje" tržišta kapitala, s obzirom i na tri IPO-a domaćih kompanija, umjereniji gospodarski rast, no i dalje iznad europskog prosjeka, kao i "ustrajna" inflacija koja je opet ubrzala i među najvišima je u eurozoni.

Zagrebačka burza (ZSE) u je u ovoj godini zabilježila snažan rast prometa, koji se kreće oko 70 posto, a posebnu živost su donijele tri inicijalne javne ponude (IPO) dionica - građevinske kompanije Ing-Grad, poljoprivredno-prehrambene grupacije Žito i Tokić Grupe, koja upravlja najvećim maloprodajnim lancem autodijelova u regiji.

U tri IPO-a kompanije su ukupno prikupile više od 200 milijuna eura svježeg kapitala, pri čemu je prema vrijednosti prednjačio IPO Žito Grupe, u kojem je prikupljeno 130 milijuna eura, od čega se 52 milijuna eura odnosi na dionice koje su kupili građani, njih oko 4.500.

Vlada je krajem ožujka usvojila i strateški okvir za razvoj tržišta kapitala, usmjeren na poticanje međunarodne integracije, digitalizaciju, unaprjeđenje korporativnog upravljanja u trgovačkim društvima, unapređenje likvidnosti te razvoj novih investicijskih instrumenata

Krajem kolovoza u Zagrebu su ministri financija, odnosno visoki dužnosnici Slovenije, Poljske, Slovačke, Rumunjske, Bugarske, Mađarske, Sjeverne Makedonije i Hrvatske, potpisali Memorandum o razumijevanju u vezi suradnje usmjerene na razvoj tržišta kapitala. Cilj je osnaživanje tržišta kapitala u tim zemljama te postizanje što je moguće većeg stupnja integracije, što bi trebalo rezultirati i uspostavom zajedničkog burzovnog indeksa.

U lipnju je obznanjeno i da će sjedište nove kompanije koja će objedinjavati i voditi proces integracije burzi srednje i jugoistočne Europe biti smješteno u Zagrebu.

Nastavak usporavanja rasta gospodarstva

Nakon što je hrvatsko gospodarstvo u 2024. poraslo za 3,8 posto, u ovoj godini taj će rast biti ipak umjereniji. Nakon 3,3 posto rasta u prvom te 3,6 posto u drugom ovogodišnjem kvartalu, u trećem je hrvatsko gospodarstvo poraslo za 2,3 posto, što je najsporiji rast od posljednjeg kvartala 2020. godine.

Preostaje još vidjeti rezultate za četvrto tromjesečje koji će biti poznati krajem veljače iduće godine, no velika većina analitičara te domaćih i međunarodnih institucija je otprilike suglasno s procjenama Vlade, koja projicira rast u 2025. od 3,2 posto.

Tako, rast Hrvatske će i dalje biti više no dvostruko brži od rasta BDP-a Europske unije i eurozone. Naime. prema prognozama Europske komisije, gospodarstvo EU-a trebalo bi porasti za po 1,4 posto u 2025. i 2026. godini, a gospodarstvo eurozone za 1,3 posto u tekućoj, a za 1,2 posto u idućoj godini.

Hrvatsko gospodarstvo bi i u 2026. trebalo rasti osjetno brže od europskog prosjeka, no i nastaviti usporavati u odnosu na prijašnje godine, pri čemu hrvatska Vlada projicira rast od 2,7 posto, Hrvatska narodna banka (HNB) 2,8, a Komisija 2,9 posto. S druge strane, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je nešto pesimističnija, uz prognozu rasta u 2026. od 2,5 posto.

Usporavanje rasta zaposlenosti i plaća

Deficit konsolidirane opće države u 2025. planira se na razini 2,9 posto BDP-a ili 2,7 milijardi eura, što je više u odnosu na raniju projekciju, no i dalje u skladu s kriterijima iz Maastrichta, s obzirom da je manji od tri posto. Istovjetni deficit od 2,9 posto planira se i u idućoj godini, uz daljnji pad udjela javnog duga u BDP-u, nakon 56,9 posto u ovoj na 56 posto.

Na rastuće fiskalne rizike i to da je Hrvatska ponovno na rubu procedure prekomjernog deficita sredinom studenog upozorio je HUP, a nekidan i Hrvatska udruga banaka (HUB), odnosno glavni ekonomisti najvećih hrvatskih banaka, koji su napisali da se hrvatski "fiskus" ljulja na opasnom rubu postotka iz Maastrichta.

Prema projekcijama Vlade, zaposlenost bi trebala nastaviti rasti i u 2026., po stopi od 1,6 posto, što je ipak sporije od 2,5 posto koliko se predviđa u ovoj godini. Nakon 2,6 posto u 2025., HNB prognozira da bi u 2026. stopa rasta zaposlenosti trebala usporiti na 1,8 posto.

Usporiti bi trebao i rast plaća - nakon nominalnog rasta u 2023. i 2024. po 15 posto, ove godine bi prema projekcijama središnje banke rast trebao iznositi gotovo deset posto, a u 2026. godini šest posto.

S obzirom da rast plaća potiče potrošnju, tako utječe i na brži rast cijena.

Inflacija ostaje na povišenim razinama

Nakon tri posto u 2024., inflacija je u 2025. opet počela ubrzavati, pa bi tako u ovoj godini mogla iznositi 3,7 posto. Vlada očekuje da će u idućoj godini usporiti na 2,8 posto, a HNB na 3,1 posto. I dok je još u lipnju HNB predviđao da bi inflacija trebala iznositi 2,8 posto u ovoj te 2,2 posto u 2026. godini, opet je došlo ljeto i špica turističke sezone. Sektor usluga, napose onaj vezan za usluge u turizmu, istaknuo je i prekjučer guverner HNB-a Boris Vujčić, imao je, i još ima, najviši doprinos rastu inflacije u Hrvatskoj, što ima posljedice i na pad konkurentnosti hrvatskog turizma, kao i na pad udjela prihoda iz turizma u BDP-u.

Da je inflacija "iznenadila u ljetnim mjesecima" priznao je početkom listopada i ministar financija Marko Primorac, pa je tako naposljetku i Vlada bila primorana osjetnije revidirati inflacijske projekcije.

Podsjetimo, inflacija je u svibnju počela ubrzavati svoj rast na godišnjoj razini, kada je iznosila 3,5 posto. U lipnju je iznosila 3,7 posto, u srpnju i kolovozu je "skočila" za po 4,1 posto, dok je u rujnu dosegnula vrhunac dosadašnjeg dijela godine, uz rast od 4,2 posto.

Vlada je s ciljem borbe protiv rasta cijena ove godine u dva navrata proširivala listu proizvoda s ograničenom cijenom, pa se tako trenutno u toj košarici nalazi 100 proizvoda. S ciljem "zauzdavanja nekontroliranog rasta cijena" potrošačka platforma Halo, inspektore je u siječnju i veljači organizirala niz akcija kojima se bojkotirala kupnja u trgovačkim lancima, pekarnicama, kafićima i restoranima, a koje su u pojedinim trenucima naišle na vrlo dobar odaziv građana.

Država je i ove godine donijela dva paketa mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnosti gospodarstva - osmi "težak" 296 milijuna eura, a deveti vrijednosti 175,4 milijuna eura, koji je uključivao i nastavak postupnog izlaženja iz mjera subvencioniranja energenata, to jest struje, plina i toplinske energije.

Nova izdanja "narodnih" trezorskih zapisa i obveznica

Ministarstvo financija je i u ovoj godini nastavilo izdavati obveznice i trezorske zapise u koje mogu ulagati građani, pa je tako od veljače do prosinca bilo sedam izdanja "narodnih" trezorskih zapisa, kao i jedno izdanje obveznica, zaključeno u ožujku.

U više od dvije i pol godine tako je bilo ukupno 18. izdanja "narodnih" vrijednosnih papira države, od toga 15. serija trezorskih zapisa. Do najrecentnijeg prosinačkog izdanja "trezoraca", građani su držali više od 8,5 posto javnog duga, uz sudjelovanje s više od 368 tisuća ponuda ukupne vrijednosti veće od 12,2 milijarde eura, pri čemu im je u dosadašnjim izdanjima "narodnih" trezorskih zapisa i obveznica usmjereno više od 348 milijuna eura kamata.

Od važnijih stvari koje su obilježile gospodarsku 2025., valja podsjetiti i da su od 1. srpnja na snagu stupile makrobonitetne mjere kojima HNB postrožava kriterije kreditiranja potrošača, pri čemu je cilj usporiti zaduživanje kućanstava, osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita te tako ublažiti rizike za potrošače i financijsku stabilnost.

Guverner HNB-a Vujčić izjavio je u ponedjeljak da su te mjere polučile očekivani učinak, pri čemu je došlo do snažnijeg usporavanja rasta nenamjenskih gotovinskih kredita. Za ocjenu učinka na stambeno kreditiranje treba pričekati, jer prema njegovim riječima puno kredita koji su odobreni prije 1. srpnja ove godine bilo je isplaćivano u iduća tri mjeseca.