Unija je u strahu da će Rusija i Kina kupnjom tvrtki u EU proširiti svoj utjecaj. Na poticaj Njemačke i Francuske Europska komisija razmatra uvođenje posebne kontrole nad kupnjom udjela u vodećim europskim kompanijama koje sve češće postaju mete bogatih državnih investicijskih fondova iz zemalja poput Rusije i Kine. Najave da bi se deseci milijardi dolara iz brzorastućih privreda, bogatih naftom i prirodnim resursima, mogli putem direktnih stranih ulaganja (FDI) sliti na zapadnoeuropska tržišta zabrinuli su neke europske vlade u prvom redu Njemačku. Naime, sve je više zemalja koje visoke prihode dobivene prodajom energenata usmjeravaju u državne fondove i umjesto da ih ulažu u državne obveznice s niskim prinosom, odlučuju se za investicije u riskantniju imovinu poput dionica. O kolikim je iznosima riječ najbolje ocrtava podatak da će Rusija uskoro dobiti fond od čak 500 milijardi dolara, iz kojeg će dio sredstava ići u visokorizične vrijednosne papire, dok je ostatak također namijenjen financijskom tržištu, no vrijednosnicama s nešto manjim prinosima. Ove godine su kineske devizne rezerve dosegnule iznos od 1200 milijardi dolara, a kolika je moć Ujedinjenih Arapskih Emirata i zemalja Zaljeva bogatih naftom može se samo nagađati.
Nakon što je lani ruska banka Vnještorgsbank preuzela 5-postotni udio u EADS-u, a Kina isplatila 3 milijarde dolara za dio investicijskog fonda Blackstone, postalo je jasno da su zapadnoeuropske kompanije u fokusu bogatih državnih fondova. Posljednjih dana su se i mnogi europski političari, inače skloni FDI-u, upitali što uistinu stoji iza financijske poplave s istoka. Žele li nacionalni fondovi jednostavno ostvariti zaradu i pomoću nje diverzificirati gospodarsku aktivnost te ostaviti rezerve budućim generacijama, ili je cilj širenje utjecaja? "Jačanjem državnih investicijskih fondova dobivamo potpuno novi, nepoznati element u privrednoj cirkulaciji", izjavila je kancelarka Angela Merkel. Ona smatra da nitko ne bi reagirao da je riječ o uobičajenom privatnom kapitalu. Berlin je potaknuo europske čelnike na donošenje zakona kojim bi se kontrolirao priljev stranog kapitala u vodeće kompanije, a prema posljednjim informacijama zakonski okvir mogao bi biti donesen do 2008. Naime, Francuzi su podržali njemački prijedlog istaknuvši kako treba uvesti restrikcije inozemnom državnom kapitalu. "Na europskoj razini moramo se bolje organizirati kako bismo branili svoje interese", istaknuo je Jean-Pierre Jouyet, francuski inoministar. Europski povjerenici za trgovinu i unutarnje tržište Peter Mandelson i Charlie McCreevey napomenuli su da EK već radi na ovom problemu. No mnogi se pitaju kako će europske zemlje uvesti protekcionizam, posebice države poput Njemačke koje prednjače u izvozu. Nema sumnje da bi ograničavanje dotoka kapitala iz Rusije i Kine, koje za Bruxelles i jesu najproblematičnije, imalo velike posljedice i na ulazak eurokapitala na tamošnja tržišta. Osim toga zategnuti politički odnosi dodatno bi se narušili, ponajviše oni s Moskvom. Uvođenje restriktivnih mjera Europske komisije ima veliku težinu jer bi se prvi put protekcionizam uveo na europskoj razini. Naime, članice EU imaju vlastite restriktivne mehanizme vezane uz FDI, pa je tako Francuska proglasila 11 strateški važnih sektora koji moraju ostati u domaćim rukama.