Učetverostručena imovina fondova uložena u inozemne dionice .Nekoliko dana prije kraja lipnja čini se prilično izglednim da će dionička komponenta u portfeljima investicijskih fondova prvi put ove godine imati negativan utjecaj na ukupnu imovinu. Statički gledano i pretpostavi li se da se domaći dionički portfelj fondova više-manje poklapa s kretanjem Crobex indeksa, 6,7 milijardi kuna imovine koja je potkraj svibnja bila uložena u domaće dionice na vrijednosti je izgubilo između 200 i 300 milijuna kuna. Imajući u vidu da su i u regiji kojoj su znatnim dijelom okrenuti domaći fond menadžeri indeksi u posljednjih mjesec dana mahom oslabili, i dio dioničkog portfelja u inozemnim dionicama (a on je na kraju svibnja težio 5,8 milijardi kuna) teško će u lipnju pridonijeti porastu ukupne fondovske imovine. Hoće li korekcija na tržištu dionica koja se u slučaju Crobexa očituje u padu za manje od četiri posto nakon dugo vremena rezultirati i prvim mjesečnim izvješćem Hanfe u kojem se bilježi stagnacija ukupne imovine fondova ili će se dogoditi samo usporavanje rasta, vidjet će se za desetak dana. To će ovisiti o tome jesu li burzovna kretanja i nekoliko burzovno osjetljivih događaja u ovom mjesecu pokolebali i tempo priljeva novih uplata u fondove. Nešto kolebljivijem raspoloženju, naime, posredno su pridonijele najprije neizvjesnosti vezane uz uvjete povlaštene prodaje sedam posto dionica Ine zaposlenicima, a potom i negativan prizvuk korupcijske afere u HFP-u te najave širenja istraga. S druge strane, i najava početka upisa dionica u sklopu javne ponude dionica Magme vjerojatno je skrenula barem dio potencijalnih uloga u fondove na izravno sudjelovanje u tom IPO-u. Kao što je izglednije da su spomenuti događaji više bili povod negoli uzrok narušavanja uzlazne linije indeksa, tako lipanjska kretanja ne mijenjaju u bitnome ni ocjenu da je ekspanzija jedno od glavnih ovogodišnjih obilježja fondovske industrije. Sedamdesetak otvorenih investicijskih fondova (ne računajući one privatnom ponudom) potkraj svibnja je neto imovinom premašilo 26 milijardi kuna, što je u odnosu na početak godine porast za čak 10,5 milijardi. Dio tog porasta posljedica je novih uplata, a dio valja pripisati porastu vrijednosti portfelja slijedom zavidna tempa rasta burzovnih cijena.
U svemu, doduše, ima i malo privida zbog unakrsnih fondovskih ulaganja, ali nedvojbeno je da je porast imovine za više od dvije trećine u samo pet mjeseci više nego dojmljiv. Možda i zanimljivije od same brzine rasta su znatne promjene u strukturi ukupne imovine, i to u prvom redu kao rezultat ekspanzije dioničkih (i mješovitih) fondova. Potkraj 2006. petina (3,36 milijardi kuna) ukupne fondovske imovine bila je u domaćim dionicama, a na kraju svibnja svaka je četvrta kuna (6,7 milijardi) bila u domaćim dionicama. Raskorak u brzini rasta domaće (institucionalne) potražnje i ponude dionica jedno je od najčešćih objašnjenja i za već prilično dugo razdoblje visokih stopa rasta cijena domaćih dionica, a dosegnuti parametri vrednovanja ove su godine rezultirali jačim okretanjem fondova inozemnim burzama, kao i znatnom povećanju imovine plasirane u bankovne depozite. Imovina uložena u inozemne dionice od početka godine gotovo je učetverostručena; sa 1,5 na 5,8 milijardi kuna. Dionička ulaganja izvan Hrvatske tako su udjelom u ukupnoj imovini u pet mjeseci porasla sa 9,3 na 22 posto, posve se približivši domaćem dioničkom portfelju. Povećanje depozita može se promatrati kroz pitanje rizika i opreza, ali možda ne treba posve zanemariti ni to da je najveći dio fondovske imovine i dalje pod upravljanjem društava u vlasništvu (velikih) banaka koje posljednjih mjeseci više nego očito nastoje privući domaću štednju. Na kraju svibnja fondovi su u depozitima imali čak 6,4 milijarde kuna ili gotovo tri milijarde više nego početkom godine pa je i njihov udjel porastao s petine na gotovo četvrtinu. Kako su za ovogodišnji ukupni rast zaslužni fondovi koji ulažu i rizičnije instrumente, očito je da su njihovi fond menadžeri proteklih mjeseci više bježali u sigurnost. Na to, konačno, upućuju i promjene u portfeljima tih fondova. Još početkom godine dionički su fondovi u bankovnim depozitima imali samo osam posto imovine (371 milijun kuna), a danas u bankama drže šest puta veći iznos (2,2 milijarde kuna) ili svaku petu kunu. I kod mješovitih fondova zamjetan je oprezniji pristup; u depozitima imaju također 20 posto imovine ili gotovo dvije milijarde kuna, što je pak više nego dvostruko više u odnosu na početak godine. U obje kategorije je pak uočljivo pojačavanje inozemne komponente, u prvom redu inozemnih dionica, uz istodobno smanjenje udjela domaćih dionica. Tako je kod mješovitih fondova, čija je imovina u pet mjeseci uvećana 56 posto, stavka inozemnih dionica gotovo upeterostručena te se udjelom povećala sa pet na 16,5 posto. Kod dioničkih također brže raste portfelj inodionica nego domaćih, a od travnja ove godine one vrijednošću i premašuju imovinu u domaćim dionicama; 4,2 prema 3,9 milijardi kuna.
Sve tanji novčani i obveznički fondovi
Rast dioničkih i mješovitih fondova u prvih pet mjeseci 2007. bio je veći od porasta ukupne fondovske imovine jer su istodobno novčani i obveznički fondovi nastavili kopnjeti. Kako su se i mnoge tvrtke kao prirodni klijenti konzervativnijih vrsta fondova uvelike okrenule investiranjima viškova u fondove koji pretežito ulažu u dionice, novčanim i obvezničkim fondovima imovina je sa 5,4 milijarde kuna smanjena na 4,2 milijarde. Time su udjelom pali na samo 16 posto ukupne fondovske imovine, a prije samo dvije godine su participirali više od tri četvrtine.