Da smo pozvali Međunarodni Monetarni fond prije dvije godine, već bismo izišli iz krize, skraćeni je zaključak ankete koju je Business.hr proveo među domaćim političarima, ekonomistima i financijašima.

Kao što je poznato, u posljednje dvije godine vlade su više napora ulagale u sprječavanje MMF-ova dolaska, nego u rad na gospodarskom oporavku. Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski iznio je u intervjuu za slovenski "Bančni vestnik" procjenu kako će pad hrvatskog BDP-a u ovoj godini iznositi oko dva posto, ključnim je ocijenio predstojeće rezultate u konsolidaciji javnih financija, a ne uspije li Vlada u svojim naporima, kaže, traženje novog stand-by aranžmana s MMF-om možda neće imati alternativu.

„Guvernerova je izjava na mjestu, ali zakašnjela. Moje je mišljenje da su se najbolji efekti mogli polučiti da smo aranžman s MMF-om sklopili na početku krize, dakle krajem 2008. ili početkom 2009.“, rekao je ekonomist Velimir Šonje. Iz današnje je perspektive jasno da se namjerno izbjegavalo MMF ne bi li se odgodile nužne reforme ekonomske politike, a rezovi u proračunu, privatizacija i druge mjere koje bi podržali i MMF i Svjetska banka do danas bi već počeli davati i pozitivne rezultate da su poduzeti prije godinu i pol dana.

„Samozvani guverner HNB-a Željko Rohatinski preko slovenskih novina poručuje što Hrvatska treba raditi, što govori koliko je udaljen od hrvatske stvarnosti. Hrvatskoj ne treba MMF, jer je on prisutan u Hrvatskoj od 1949. godine, kao i u ostalim zemljama dužničkog industrijalizma. Strane bi se banke trebale ponašati onako kao što se ponašaju u zemljama maticama, a ne pljačkaški“, riječi su profesora Slavka Kulića s Ekonomskog instituta.

Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević kazao je kako s obzirom na stanje u kojem jesmo, u kojem se ne provode donesene gospodarske mjere, u kojem nelikvidnost buja puno brže nego prije donošenja mjera, u kojem se i dalje pogoduje uvoznom lobiju, nema sumnje u to da moramo zvati MMF. „Dežurni policajac MMF od nas će tražiti bolne rezove, ali će uvesti reda u gospodarstvo i pospješiti kreditiranje“, rekao je.

Glavni ekonomist Societe Generale Splitske Banke Zdeslav Šantić misli da bi nam angažman MMF-a mogao pomoći i da smo ga trebali iskoristiti prije dvije godine. Šantić je naglasio da reformi nema, javna potrošnja i dug nisu ništa manji, što je smanjilo izglede za oporavak. Zbog nadolazećih izbora misli da bez MMF-a neće biti ni štednje ni reformi, a siguran je da zahtjevi MMF-a neće biti pretjerani. MMF sigurno neće tražiti promjenu tečajne politike jer znaju da smo euroizirana zemlja, a njihova prisutnost donijela bi nam veću sigurnost.

Ekonomist Ljubo Jurčić kaže da bi bilo dobro pozvati MMF, ali samo ako on poštuje hrvatsku strategiju razvoja. Jurčić objašnjava kako bi se MMF orijentirao samo na rezanje potrošnje, a ne na razvoj gospodarstva tj. podizanje industrijske proizvodnje. „Uz pomoć MMF-a mogli bismo izaći na zelenu granu za četiri do pet godina“, kazao je Jurčić.

IDS-ovac Damir Kajin smatra da bez pomoći MMF-a nemamo puno šanse za boljitak. Kajin tvrdi da će hrvatska udariti u ekonomsko dno tek oko Uskrsa sljedeće godine. Prema njemu, dok građani Vladu Jadranke Kosor ne bace u opoziciju, u Remetinec ili u političku mirovinu, nemamo se čemu nadati. „Zbog nagomilanog duga i oporba bi trebala biti opreznija s obećanjima da neće biti rezanja plaća i mirovina jer to neće biti moguće“, objašnjava Kajin.

SDP-ov ekonomski strateg Branko Grčić rekao je kako je Vlada u proračunu za 2011. godinu trebala uračunati početak reformi i deficit usmjeriti ka proaktivnim mjerama za pomoć privredi. Mišljenja je da ako budemo čekali izbore i formiranje nove Vlade možemo izgubiti dragocjeno vrijeme, a takav nas propust može odvesti u dugotrajnu stagnaciju. „Trogodišnje projekcije ne obećavaju. U sljedećoj godini doći će do novog povećanja neto inozemnog duga i zbog toga će nam biti potrebna pomoć međunarodnih institucija, pa možda i MMF-a“, zaključio je.