Guverner Boris Vujčić najavio je veliku promjenu u monetarnoj politici zemlje. U siječnju će HNB pokrenuti posve nove "strukturne repo operacije" čiji je glavni cilj smanjenje kamatnih stopa na kunske kredite. Detalji te operacije, kod nas dosad nezabilježene, znat će se u siječnju, a opseg operacija postavljen je vrlo neodređeno i ovisit će o nekoliko elemenata: dinamici gospodarskog rasta, potražnji za kunskim kreditima te fiskalnoj politici nove vlade, i to sve uz temeljni cilj očuvanja stabilnog tečaja kune.

Što više Vlada učini sa svoje strane, monetarna će politika imati veći manevarski prostor - kazao je Vujčić. HNB će, zapravo, tiskati nove kune i posuđivati ih bankama na rok od dvije do tri godine. Dosad su se takve repo aukcije provodile iznimno, na rok od sedam dana, kad bi se pojavljivali kratkotrajni problemi s likvidnošću, primjerice nedavno zbog konverzije kredita u francima. Vujčić je na konferenciji za novinare tek kazao da će taj potez pridonijeti motiviranju banaka da povećaju kreditiranje u kunama, spuste cijenu kunskog duga te razviju domaće tržište za državne vrijednosne papire. Nakon dugog opiranja i Hrvatska će, tako, krenuti u dodatno tiskanje kuna, koje, može li se vjerovati procjeni HNB-a, neće potaknuti inflaciju, koja će ostati ispod 1%, ali ni pad tečaja kune u odnosu na euro.

Niske kamate

Međunarodno će okruženje djelovati na hrvatsku ekonomiju povoljnije nego ove godine jer će se udvostručiti stopa rasta uvoza u državama koje su nam najveći trgovinski partneri, a glavne središnje banke zadržat će i niske kamate. Vujčićevo tiskanje novca ipak nije bezuvjetno, a ono podrazumijeva zaustavljanje rasta javnog duga i sastavljanje državnog proračuna uz primarni deficit koji bi iznosio jedan posto BDP-a. Ako bi se to prenijelo na brojke, proračunski bi deficit iduće godine morao biti približno 6 milijardi kuna niži nego što je ove godine. Dio deficita pokrio bi veći rast, za koji procjenjuju da će iduće godine biti 1,8%, ali glavnina prilagodbe mora se ići štednjom.

Fiskalna prilagodba koja je potrebna Hrvatskoj nije dramatična i manja je nego što je bila kod velikog broja drugih država koje su u krizi provele reforme - kazao je Vujčić dodajući da su Hrvatsku proteklih godina pratila dva glavna rizika - nedostatak rasta i brzina rasta javnog duga. Rast smo napokon ostvarili, a javni se dug, zbog velikih izdataka za kamate, može zaustaviti jedino tako da se idućih godina proračun sastavi uz približno 4,5 milijardi kuna primarnog suficita.

Tvrtke prezadužene

Vujčić je izrekao i jednu rečenicu koja dosta ide na ruku sadašnjoj vladi, a ona glasi da javni dug izgleda malo više "bu" nego što on to stvarno jest. Naš je dug prebrzo rastao ako se uspoređujemo s drugima, no dio tog rasta dogodio se zbog promjene metodologije, a postoje i druge činjenice s kojima guverner ide pred kupce hrvatskih državnih obveznica, primjerice da Hrvatska nije nacionalizirala privatnu mirovinsku štednju poput Mađarske, niti je dala svoju infrastrukturu u koncesiju. Vujčić je postojanje privatne mirovinske štednje spomenuo kao pozitivan doprinos mirovinskom sustavu jer bi bez tog novca sudbina budućih umirovljenika bila još lošija. Nakon ubrzanja rasta u trećem kvartalu, HNB očekuje da će i u četvrtom BDP rasti 2,3%. Uz izvoz, BDP su ove godine pogurale i investicije, i to prvenstveno javne. Povećanje privatnih investicija očekuje se od iduće godine. Trećina tvrtki je, kaže guverner, prekomjerno zadužena, a ako bi kamate za gospodarstvo porasle jedan postotni poen, 40% duga postalo bi neodrživo.