Kako bi zemlje dosegnule status visokog dohotka, umjesto pukog privlačenja ulaganja, moraju privlačiti tehnologije i znanja, kao i razvijati vlastite inovacije, rečeno je u utorak na predavanju o studiji Svjetske banke "Veće visine: Put prema visokom dohotku u Europi i središnjoj Aziji", održanom u HNB-u.

Guverner Hrvatske narodne banke (HB) Boris Vujčić je istaknuo da su od početka 1990-ih zemlje srednje i istočne Europe, zajedno s onima u regiji Srednje Azije, zabilježile impresivan napredak. Nakon završetka Hladnog rata, mnoge od njih, uključujući Hrvatsku, dostigle su status zemalja s visokim dohotkom, na valu demokratizacije i tržišnih reformi. Pritom, naveo je, deset država postalo je članicama Europske unije, a članstvo u Uniji pružilo je ne samo ekonomsku integraciju, već i okvir za nastavak strukturnih reformi i razvoja.

"I druge zemlje u regiji ostvarile su solidan razvoj, ali mnoge još nisu prešle na sljedeću razinu. Zašto je to slučaj? Odgovor leži u kombinaciji zaustavljenih strukturnih reformi i izazovnijeg globalnog okruženja", istaknuo je Vujčić.

Naime, kazao je, nekada je rast uglavnom bio potaknut ulaganjima i integracijom u globalnu trgovinu, a sudjelovanje u globalnim lancima opskrbe poticalo je brzi rast i stalnu konvergenciju prema višim razinama dohotka.

Prema Vujčićevim riječima, to je dobro funkcioniralo kada se svijet trgovinski otvarao, a one zemlje koje su se pridružile velikim priljevima stranih izravnih ulaganja imale su najviše koristi. No, stvari su se dosta promijenile od globalne financijske krize 2008.

"Danas se suočavamo s drugačijim svijetom, obilježenim geopolitičkom fragmentacijom, poremećajima u trgovini i visokom neizvjesnošću. Za mala, otvorena gospodarstva poput mnogih u našoj regiji, ovo je posebno teško okruženje. Globalni krajolik koji se stalno mijenja zahtijeva novi pristup rastu - prelazak s pukog privlačenja ulaganja na privlačenje tehnologije i znanja te, što je ključno, razvoj vlastitih inovacija", istaknuo je Vujčić u svom uvodnom govoru.

Izvorski: Izazov prespori gospodarski rast Europske unije

Predavanje je održao glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i središnju Aziju Ivailo Izvorski, napomenuvši da se studija "Veće visine" oslanja na strategiju "3i", opisanu u "Izvješću o svjetskom razvoju za 2024. - Investicije, infuzije i inovacije", a u cilju predlaganja opcije politika za pomoć zemljama srednjeg dohotka u Europi i središnjoj Aziji u nastojanju da postignu status visokog dohotka.

"Oslanjajući se na sveobuhvatnu empirijsku analizu, izvješće nudi praktične preporuke koje će omogućiti kreatorima politika da unaprijede jači gospodarski rast u cijeloj regiji. Takav prijelaz zahtijevat će kontinuiranu i održivu temeljnu reformu kako bi se maksimizirali pokretači gospodarskog rasta, uz istovremeno preusmjeravanje na nove transformativne reforme za promicanje razvoja složenijih gospodarskih struktura i institucija. To uključuje potrebu za discipliniranjem postojećih subjekata, jačanjem uloge privatnog sektora, jačanjem konkurentskog okruženja i nagrađivanjem zasluga. Naglasak na strategiji vođenoj inovacijama također je kritično važan za one zemlje koje su već postigle status visokog dohotka i suočavaju se s izazovima održavanja svojih postignuća", naglasio je Izvorski.

Istaknuo je da za većinu zemalja EU-a najveći izazov predstavlja to što Unija ne bilježi snažnije stope gospodarskog rasta. Taj rast se trenutno kreće oko jedan posto, a s obzirom da su manja gospodarstva, uključujući hrvatsko, snažno povezana s Unijom kroz trgovinu i ulaganja, očito će podnijeti teret tog sporog rasta.

Unatoč tome, hrvatsko gospodarstvo je zadnje četiri godine jedno od najbrže rastućih u Uniji, a kako je izjavio guverner Vujčić novinarima, to je posljedica i određenih strukturnih reformi, samog ulaska u EU, kao i u eurozonu.

No, da bi održali te stope rasta, istaknuo je, morat će se i dalje raditi na strukturnim reformama, poticanju inovacija te obrazovanju.

Vujčić o uvođenju digitalnog eura

Vujčić je odgovorio i na pitanje o uvođenju digitalnog eura, projekta koji vodi Europska središnja banka (ESB), a za čiju iduću fazu je potrebna odluka Europskog parlamenta o njegovom uvođenju.

"Nadam se da će ta odluka doći što prije, jer što prije dođe, mi možemo nastaviti s radom. Ali Parlament će u skladu sa svojim demokratskim procesom odlučiti kada će tu odluku donijeti", izjavio je Vujčić.

Nakon što se ta odluka donese, napomenuo je, ESB-u treba vremena, oko dvije godine, da se projekt završi i digitalni euro "lansira".

Ono što je bilo otvoreno pitanje, a oko čega je postignut konsenzus, kazao je Vujčić, jest određivanje maksimalnog iznosa sredstava koji će se moći držati u elektroničkom novčaniku.

Limit će se tek odrediti, a cilj te mjere je da ne dođe do ugroze bankovnog sustava, a do koje bi moglo doći kada bi građani masovno prebacivali depozite iz banaka u elektronički novčanik, čime bi nestalo novca za bankovne kredite, kazao je Vujčić.