Općina koje ne mogu same sebe održavati u Hrvatskoj je mnogo, no čini se da je napokon postignut dogovor o njihovom ukidanju, saznaje Jutarnji list.

Potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešić otkrila je kako će na jesen ustrojiti radnu skupinu koja će izraditi analizu održivosti i učinkovitosti svih 430 općina, 126 gradova i 21 županije te krenuti u regionalni preustroj.

Prema prvim procjenama, trebala bi se ukinuti trećina općina, ili njih oko 150, a tek treba vidjeti modus po kojem bi se ukidali gradovi i županije.

„HSLS već dugo ukazuje na nužnost ukidanja malih, nepotrebnih općina, čiji izvorni proračun ne pokriva ni plaće zaposlenih u općinama. Na posljednjem međukoalicijskom sastanku napokon smo dobili punu podršku svih partnera te ćemo na jesen krenuti s tim poslom“, prokomentirala je potpredsjednica Vlade.

Adlešić je objasnila kako će osnovni kriterij ukidanja biti njihova financijska križaljka. „Dogovoreno je da općine i gradovi kojima plaće zaposlenih u lokalnoj samoupravi prelaze 40 posto njihova izvornog proračuna naprosto ne ispunjavaju svoju svrhu“, rekla je.

U upravnim tijelima gradova, općina i županija radi gotovo 14.000 ljudi, a gotovo 3400 ih radi u općinama. Ukine li se sada trećina njih, bez posla bi moglo ostati više od 1000 ljudi. Tu je i 5400 općinskih vijećnika, koji mahom primaju naknade, te 850 načelnika i zamjenika.

Prema dostupnim podacima, plaće načelnika koji ne volontiraju variraju od 6000 do 12.000 kuna u neto iznosu.

Vlada ukida trećinu općina?Vlada ukida trećinu općina?“Prerano je o svemu tome još govoriti, jer nisu dovršene analize, no smatram da trenutačno imamo prevelik broj općina koje se ne mogu financijski održati niti obavljati poslove koji su im dodijeljeni decentralizacijom. No, u konačnom prijedlogu sigurno nećemo zaboraviti na ljude zaposlene u općinama koje će se eventualno ukidati“, kaže ministar uprave Davorin Mlakar.

Oko ukidanja gradova očekuje se više bure, a najviše se negodovanja očekuje oko ukidanja županija.

Najveći će gubitnici biti HDZ i HSS, koji drže najviše malih općina. HDZ je o tome, kaže ministar Mlakar, ozbiljno razgovarao i pristao odreći se “svojih” načelnika i gradonačelnika bez zadrške. HSS je pak mnogo oprezniji.

Kao primjer financijski neisplative općine je i općina Ervenik, osnovana nakon Oluje u Šibensko-kninskoj županiji. Ima 988 stanovnika i samo 14 zaposlenih. Njihovo općinsko vodstvo čak ni ne boravi u Erveniku jer, kažu, nemaju telefon ni adekvatnu zgradu, nego već 15 godina načelnik i suradnici žive u Kninu. Da bi mogli funkcionirati, država im godišnje dotira oko tri milijuna kuna, a plaće načelnika variraju od 6000 do 12.000 kuna u neto.

“Prerano je o svemu tome još govoriti, jer nisu dovršene analize, no smatram da trenutačno imamo prevelik broj općina koje se ne mogu financijski održati niti obavljati poslove koji su im dodijeljeni decentralizacijom. No, u konačnom prijedlogu sigurno nećemo zaboraviti na ljude zaposlene u općinama koje će se eventualno ukidati“, rekao je ministar uprave Davorin Mlakar.

Najveći će gubitnici zbog ukidanja biti HDZ i HSS, koji drže najviše malih općina. HDZ je o tome, kaže ministar Mlakar, ozbiljno razgovarao i pristao odreći se “svojih” načelnika i gradonačelnika bez zadrške. HSS je pak mnogo oprezniji.

"Mi nećemo podržati preustroj po principu ‘mijenjaj samo da se nešto mijenja’. Želimo pravu analizu, a ona će pokazati da su brojne male općine preduvjet ravnomjernog razvoja zemlje jer su uvele komunalije, gradile vrtiće i brinule se o standardu života svojih stanovnika koji su ranije bili zanemareni na račun velikog općinskog centra", kaže Josip Friščić, šef HSS-a, koji ima tri župana, 12 zamjenika župana i 185 dužnosnika u općinama i gradovima.