ZAGREB - Više od 400 kilometara autoceste od Zagreba prema jugu, oko 100 kilometara prema Rijeci, oko 70 prema Macelju, 80-ak kilometara na istoku zemlje, 100-tinjak kilometara autoceste prema Goričanu, sve to u šest godina zvuči jako impresivno, ali Hrvatska sada treba usporiti gradnju autocesta. Pitanje je kako će vraćati dugoročne kredite koje je podizala za ovu gradnju. Sada treba ulagati u održavanje ostalih cesta koje su zbog ubrzane gradnje zapostavljene i u jako lošem stanju.

Siže je to dijela analize Svjetske banke koji se odnosi na razvoj autocestovne mreže u Hrvatskoj.

Pelješki most

Upozorenje Svjetske banke Hrvatskoj da uspori gradnju autocesta dolazi u trenutku kada su otvoreni radovi na nekoliko iznimno skupih projekta. Tu je prije svega riječ o Pelješkom mostu te autocesti Dubrovnik - Doli. Ta dionica autoceste Zagreb - Dubrovnik bit će najskupljih 28 kilometara autoceste u Hrvatskoj. Gradnja samo jednog kilometra stoji više od 17 milijuna eura ili u domaćoj valuti - jedan kilometar je 128 milijuna kuna! Ne treba zaboraviti ni da su otvoreni radovi na na Podravkom ipsilonu čija gradnja nema ekonomske opravdanosti, već je riječ o ustupku vladajuće stranke koalicijskom partneru. U isto vrijeme traje i gradnja autoceste Zagreb - Sisak te gradnja punog profila Istarskog ipsilona.

Otplata kredita

Svjetska banka ima razumijevanja za veliki graditeljski bum na autocestovnoj mreži u razdoblju od 2001. do 2008. iz turističkih, gospodarskih, socijalnih razloga, ali sada predlaže da se to uspori. Upozoravaju da će sljedeće tri godine otplata kredita, koji su podizani za gradnju, vrhunac doseći u sljedeće tri godine kada će doseći razinu između 0,7 i 0,8 posto BDP-a.

Iako se danas lijepo voziti autocestama prema jugu ili istoku zemlje, treba znati da se više od 60 posto njihove gradnje financira dugoročnim zaduživanjima. Od 2001. do kraja 2008. u gradnju autocestovnih pravaca, ne uključujući Istarski ipsilon i Zagreba - Macelj, uloženo je 42,7 milijardi kuna. Prema ovoj računici oko 25 milijardi kuna je posuđeno i treba vratiti sljedećih godina.

Svjetska banka smatra da financiranje otplate duga iz poreza na gorivo doseže svoj limit, a prihodi od cestarina svakako nisu dostatni za financiranje daljnje gradnje i otplate duga. Hrvatska u ovom trenutku ima 23 kilometara autocesta na 100.000 stanovnika, nasuprot 14 kilometara na 100.000 stanovnika u zemljama EU 15.

I dok je projekt gradnje mreže autocesta dobio pozitivnu ocjenu, sektor Željeznica je ocijenjen katastrofalnim.

Analitičari Svjetske banke nisu našli gotovo ni jedan pozitivan segment funkcioniranja željeznice. Smatra se da su subvencije od 0,6 posto BDP-a neodržive i visoke u usporedbi s članicama Europske Unije i susjednim zemljama te bi ih trebalo smanjiti za pola.

Nerentabilne pruge

Tako je, primjerice, Hrvatska 2005. po kilometru pruge dodijelila 190.000 dolara, što je deset posto više od Turske ili 422 posto više od Rumunjske. Broj zaposlenih i visina njihovih plaća je previsoka te prihodi HŽ-a ne pokrivaju troškove rada.

Preporučuje se ukidanje neisplativih linija, privatizacija ili likvidacija svih tvrtki u vlasništvu HŽ-a koje nisu nužne za osnovnu djelatnost te otpuštanje velikog broja zaposlenih.

Godine 2007. HŽ i njegova ovisna društva zapošljavali su oko 20.639 radnika, što je u međuvremenu smanjeno.

Iako je Vlada još prije dvije godine pompozno najavila ulaganje od 18 milijardi kuna idućih pet godina u željeznice, analitičari smatraju da će to pogoršati stanje jer će se financijska potpora udvostručiti, a program ulaganja neće utjecati na smanjenje subvencija.