Za razliku od direktora Arhivanalitike Velimira Šonje, profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Drago Jakovčević smatra da ukidanje valutne klauzule na kredite ne mora značiti i ukidanje štednje u stranoj valuti. Dok Šonje vjeruje kako bi ukidanje valutne klauzule imalo loše posljedice za cijeli financijski sustav, Jakovčić valutnu klauzulu u bankarskom poslovanju smatra nepoštenom i nelogičnom te zamjera bankama što drže u diskreciji kalkulaciju cijene novca odnosno kamatnih stopa

Rješenje koje je rašireno u praksi u Hrvatskoj - mogućnost promjene kamatnih stopa prema odluci banke, sigurno nije najbolje rješenje, smatra direktor tvrtke za poslovno savjetovanje Arhivanalitike Velimir Šonje. 'Praksa je razvijenih zemalja EU određivanje kamatne stope dodatkom na neku referentnu kamatnu stopu', pojašnjava Šonje dodajući da je problem Hrvatske to što nije u eurozoni te što njezina centralna banka nema utjecaja ni na Euribor niti na trošak financiranja u zemlji.

'U ovoj smo krizi vidjeli situaciju da su europske kamatne stope padale jer je ECB obarala temeljnu kamatnu stopu dok su kamatne stope na tržištima novca, depozita i obveznica u Hrvatskoj rasle, jer je rasla premija rizika države', objasnio nam je Šonje naglasivši pri tome da se promjene inozemnih referentnih kamatnih stopa ne mogu 'preslikavati' na promjene kamatnih stopa u Hrvatskoj.

Direktor Arhivanalitike upozorava da, kada bi netko kod nas nekim propisom ukinuo valutnu klauzulu ili na neki drugi način limitirao kamatne stope, tržište bi se jednostavno uravnotežilo preko suženih količina raspoloživih kredita. Upozorava da bi ukidanje valutne klauzule bilo kao 'piljenju grane na kojoj sjedimo'.

'Valutna klauzula nije nečija spekulativna igra nego je način zaštite od rizika u uvjetima kada ljudi većinu štednje drže u stranoj valuti', smatra Šonje, opravdavajući korištenje valutne klauzule na sličan način kao i guverner Rohatinski.

'U takvim uvjetima ili treba odobriti paralelnu cirkulaciju eura pa da se krediti izravno daju u eurima ili treba imati valutnu klauzulu. Ako se ukine, onda ili neće biti kredita ili će biti puno skuplji nego danas ili sva štednja mora prisilno u kune, a tek bi to bilo ne samo protuustavno, nego je pitanje što bi onda bilo s bankama i cijelim monetarno-kreditnim sustavom', pojašnjava Šonje naglasivši pri tome da se radi o ideji s vrlo izvjesnim troškovima i vrlo nejasnim koristima koje bismo kao klijenti banaka imali.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Drago Jakovčević objasnio nam je kako se određivanje kamatnih stopa u poslovnim bankama temelji na četiri inputa - trošku izvora (kamate na depozite), nekamatnim troškovima banke (plaće, režije, amortizacija), premiji za rizik dužnika te profitnoj marži.

'Prema tome, ako je hrvatska banka posudila novac u inozemstvu po varijabilnoj stopi Euribor, Libor plus jedan posto fiksne marže ona je na taj varijabilni trošak izvora dodala fiksni kamatnjak svoje marže te sve skupa prebacila na dužnika. Ako je to, primjerice, za Euribor šest mjeseci dva posto dodala je domaćem dužniku plus jedan posto za zaradu banke vjerovnika iz inozemstva plus tri posto za svoju zaradu koja uključuje i premiju za rizik neispunjenja obveza dužnika', ustvrdio je Jakovčić, zaključivši da domaći dužnik u Hrvatskoj ugovara i plaća šest posto varijabilno.

'Ako se Euribor poveća na tri posto, domaći dužnik će plaćati sedam posto varijabilno sve do nove promjene Euribora, ali domaća banka uvijek zarađuje tri posto kamatne marže, a strana banka vjerovnik jedan posto. To je logika prekograničnog posuđivanja', objašnjava profesor Jakovčić ustvrdivši kako valutna klauzula koja se nameće domaćem dužniku na kunske kredite nije poštena niti logična, jer domaći dužnik zarađuje u kunama i nema mogućnosti niti znanja štititi se od valutnog rizika.

Za razliku od Šonje, Jakovčić smatra da ukidanje valutne klauzule na kredite ne znači nužno i ukidanje devizne štednje. 'Naprotiv, tko je donio deviznu efektivu u banku ima pravo štedjeti u devizama i podizati ušteđevinu u devizama. Nadalje, ako neki uvoznik traži devizni kredit banka mu ga može odobriti u deviznoj efektivi i on će anuitete podmirivati u devizama. Ali ako građanin ili poduzetnik dobiva kredit u kunama, mora ga moći vraćati u kunama bez obzira na tečajne oscilacije', smatra Jakovčić, dodajući da je protivljenje zabrani primjene valutne klauzule alibi za fiksni tečajni režim kune kojim se plaši prezaduženo stanovništvo i gospodarstvo.

'Što se tiče prakse u kreditiranju građanstva i omjera Euribora te promjenjivosti kamata, to za sada banke drže u diskreciji ne želeći otkriti kalkulaciju cijene novca odnosno kamatnjaka', zaključio je Jakovčić.