Upravljački model u Ini ipak nije u skladu sa zakonom, zaključak je to analize odvjetničkog društva Hanžeković i partneri koju je naručio hrvatski dio Nadzornog odbora Ine. Pravna studija je u petak proslijeđena Upravi i Nadzornom odboru Ine, a njezin je zaključak dijametralno suprotan zaključku pravne analize društva Madirazza i partneri koja je Upravi Ine, kao naručitelju, dostavljena svega četiri dana prije, u ponedjeljak.

U tom se pravnom mišljenju zaključuje da je struktura korporativnog upravljanja Ine u skladu s propisima hrvatskog zakonodavstva. Hrvatski članovi Nadzornog odbora Ine, međutim, tvrdili su da Uprava Ine nije dostavila društvu Madirazza sve dokumente te su stoga naručili drugu, i to od odvjetničkog društva Hanžeković i partneri. "Prvo odvjetničko društvo nije imalo dokument koji se zove Lista odgovornosti i donošenja odluka. Riječ je o materijalu koji je ispod razine dioničarskog ugovora, a njime se zapravo regulira upravljanje kompanijom", rekao nam je Davor Štern, predsjednik NO Ine, dodajući da se bez tog dokumenta ne može napraviti potpuna analiza usklađenosti upravljačkog modela Ine s hrvatskim zakonima. Tako će se na idućoj sjednici NO-a naći dva mišljenja s potpuno različitim zaključcima, a naši izvori nagađaju da će Uprava predvođena Zoltanom Aldottom zatražiti treće mišljenje, čiju će izradu povjeriti društvu s kojim Mol već godinama surađuje.

Za hrvatsku stranu je sporno to što mađarska strana kombinacijom monističkog i dualističkog modela upravljanja pokušava osigurati premoć u upravljanju Inom. Pored šesteročlane Uprave (tri Mađara i tri Hrvata) u Ini postoji i šesteročlani Odbor izvršnih direktora (Peter Chmurčiak, Berislav Gašo, Andras Huszar, Darko Markotić, Želimir Šikonja i Tomislav Thür) koji se u pojedinim slučajevima pokazivao moćnijim od Uprave. Osim toga u vrijeme sklapanja dioničarskog ugovora između hrvatske Vlade i Mola hrvatski zakoni nisu poznavali monistički model.

Istog dana kad je Upravi Ine stiglo novo pravno mišljenje, objavljeno je da Aldott od 1. lipnja više neće biti izvršni potpredsjednik Mola za istraživanje i proizvodnju te da će se posvetiti Ini. "Vrlo sam zadovoljan što sam ovako odlučio. Ne samo da volim svoj posao već mi se i Hrvatska i Hrvati jako sviđaju. Hrvatska je ‘cool' zemlja i više sam nego sretan što ću provoditi više vremena ovdje", rekao je Aldott nakon što su objavljene promjene. Mađari tvrde da je ova promjena važna za Inu, koja je u fazi transformacije i rasta. Ina će morati pritisnuti "gas do daske", za što će biti potrebna potpuna koncentracija, poručuju. "Ovo je vrlo važan korak koji pokazuje da je Ina vrlo značajna članica Mol grupe. Gospodin Aldott će predstavljati Inu u Izvršnom odboru Mola, što je presedan", rekao nam je Domokos Szollar, glasnogovornik Mola.

No neki hrvatski naftni stručnjaci ne dijele to mišljenje, a posebno im smeta što Mađari tretiraju Inu kao dio Molove grupe, jer hrvatska strana zastupa tezu da je Mol strateški partner Ine. Osim toga naši sugovornici tvrde da Aldottova smjena nije rezultat želje da se posveti Ini, već je rezultat činjenice da se Aldott barem dva puta našao u sukobu interesa zbog visokih funkcija u Ini i Molu; prvi put kad je Mol htio kupiti od Vlade 50 posto sirijskog projekta Ine za oko 200 mil. dolara. Riječ je o poslu koji Ini danas mjesečno donosi oko 40 milijuna dolara neto prihoda. Tu je kupnju forsirao Molov "upstream", na čijem je čelu bio Aldott. U sukobu interesa se našao i prije dva mjeseca kad je Mol Ini htio "uvaliti" tri prilično loša naftna polja koja čak nisu spojena cijevima, već se nafta prevozi vlakom. Cijena koja se tada skoro postigla bila je 70 mil. dolara, no posao nije realiziran jer su mu se usprotivili hrvatski članovi Uprave.

Hernadijev čovjek od povjerenja
Zoltan Aldott se gotovo sigurno nalazi među 12 osoba iz Mola protiv kojih je Hanfa prije tjedan dana podnijela kaznenu prijavu, što je vjerojatno također pridonijelo Molovoj odluci da je bolje da Aldott odstupi i bude u Ini, procjenjuju naftni stručnjaci. Takvih je pritisaka iz Mola na Aldotta bilo i prije, no nakon što je zaprijetio da će umjesto iz Mola otići sa čela Ine, oni su utihnuli. Aldotta se percipira kao čovjeka od povjerenja Zsolta Hernadija, predsjednika Uprave Mola, za kojeg se pak tvrdi da polako gubi utjecaj u kompaniji. Krajem prošle godine mediji su čak objavili da napušta kompaniju, no vijest se uskoro pokazala netočnom. Neki izvori, međutim, tvrde da je njegova smjena tek odgođena zbog pregovora koje je kompanija vodila sa Surgutnjeftegasom. Sad kad su pregovori završili, ponovo se mogu čuti glasine o slabljenju Hernadijeva utjecaja i o njegovu mogućem skorom odlasku pa se u tom smislu može tumačiti i Aldottov gubitak pozicije.