Nakon što je u 2008. godini zabilježen najslabiji rast hrvatskog gospodarstva u ovom desetljeću, na početku ove godine zabilježeno je daljnje pogoršanje gospodarskog okruženja, analiziraju makroekonomske pokazatelje analitičari RBA.
Prvi ovogodišnji broj kvartalne publikacije RBAnalize donosi pregled odabranih makroekonomskih pokazatelja, zatim tekstove o državnom proračunu, financijskom sustavu i svjetskim trendovima, novosti o tijeku pregovora o pristupanju Europskoj Uniji, te kretanjima na tržištu obveznica i dionica.

Industrijska proizvodnja i trgovina na malo zabilježili su smanjenje dvoznamenkastim stopama, što je u konačnici rezultiralo i prekidom dugogodišnjeg trenda smanjenja nezaposlenosti. Nažalost, upozoravaju u RBA, niti naredno razdoblje ne donosi mnogo razloga za optimizam.

Kriza u najrazvijenijim zemljama svijeta složenija je i snažnija od prvotnih očekivanja, a samim time zahtijeva i dodatne napore kreatora gospodarske politike kako bi se preokrenuli trendovi u globalnom gospodarstvu. Pored kontrakcije gospodarstva te posljedično pada standarda stanovništva, Hrvatska se, poput ostalih zemalja u razvoju, suočava s opasnošću od narušavanja stabilnosti domaće valute i financijskog sustava uslijed višegodišnjih visokih vanjskih neravnoteža. U takvim okolnostima prostor za ekspanzivnu monetarnu politiku, kao reakcija na pad gospodarske aktivnosti, iznimno je smanjen.

Također, i mogućnosti za anticikličnim djelovanjem fiskalne politike značajno su ograničene uslijed nepovoljne strukture i visine javne potrošnje, što je primarno posljedica izostanka značajnijih reformi tijekom posljednjih godina. Nadalje, takva nepovoljna struktura državnih rashoda onemogućuje prilagodbu u kratkom roku na novonastalu situaciju u gospodarstvu, koja se reflektira i kroz značajnije smanjenje prihoda proračuna, upozoravaju analitičari.

U uvjetima ograničenog pristupa inozemnim izvorima kapitala država je većinu svojih potreba zadovoljila na domaćem tržištu kapitala, podsječaju u RBA. Međutim, ovakav način financiranja ovogodišnjeg proračunskog deficita u uvjetima izrazito restriktivne monetarne politike očekivano vodi rastu kamatnih stopa. Ako se ovakav trend zadrži izgledno je daljnje istiskivanje privatnog sektora s izvora kapitala, što će u velikoj mjeri oslabiti gospodarske potencijale Hrvatske u budućnosti.

Kada će Hrvatska izaći iz recesije za sada je još teško prognozirati s obzirom na brojne prisutne neizvjesnosti. Međutim, oporavak je jedino izgledan nakon dinamiziranja aktivnosti u gospodarstvu eurozone te barem djelomičnog normaliziranja međunarodnih tokova kapitala.

Upravo neprovođenje strukturnih reformi predstavlja dodatni uteg hrvatskom gospodarstvu u ovim iznimno turbulentnim vremenima. Sve je izglednije da ćemo te poteze biti prisiljeni povući u znatno nepovoljnijem gospodarskom okruženju, čime će i kratkotrajni negativni utjecaji na društvo biti izraženiji. Nadalje, ostaje otvoreno pitanje strategije i načina dugoročno održivog rasta Hrvatske. Bez obzira na ovisnost malog i otvorenog gospodarstva na globalna kretanja, pitanje hoće li ova kriza postati i prilika za “bolje sutra” ovisi uglavnom o nama samima, zaključuju analitičari RBA.