Tehnički ministar financija Zdravko Marić izjavio je u srijedu da je rast BDP-a premašio ne samo očekivanja ekonomskih analitičara, već i Vlade te naveo da proračunski deficit opće države za prvih pola godine iznosi svega 518 milijuna kuna, što je 0,2 posto BDP-a te najavio reviziju vladinih projekcija.

"Taj rast je iznad očekivanja ne samo ekonomskih analitičara, nego i dijelom iznad naših očekivanja. Mi smo očekivali gospodarski rast negdje oko 2,5 posto", kazao je Marić novinarima u Banskim dvorima.

Važnim smatra to što je u ovom gospodarskom rastu nastavljen trend rasta iz prvog tromjesečja, prije svega osobne potrošnje, kao i rast investicijske potrošnje.

Po podacima DZS-a, među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava za 3 posto. Porasle su i ostale najvažnije sastavnice BDP-a, pa je tako državna potrošnja porasla za 2,6 posto, dok su bruto investicije u fiksni kapital (investicijska potrošnja) skočile 6,3 posto.

Izvoz i uvoz nastavljaju svojom dinamikom rasta. Uvoz je dobrim dijelom vezan uz situaciju s domaćom potražnjom, izvoz bilježi blago usporavanje, no sigurno će nastaviti biti jedan od glavnih pokretača uz osobnu potrošnju i vrlo ohrabrujuću investicijsku potrošnju, kazao je.

Proračunski deficit opće države svega 0,2 posto BDP-a

Ministar Marić iznio je i podatke o deficitu opće države u prvih šest mjeseci ove godine, u koji su uračunati i podaci iz izvanproračunskih fondova (Hrvatske vode, cestarska poduzeća, DAB, CERP, HZZO i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost) i jedinica lokalne i regionalne samouprave. Oni su, kako je kazao, "iznad svih očekivanja", odnosno deficit iznosi "svega 518 milijuna kuna, što je 0,2 posto BDP-a".

"Mi smo se u prvih šest mjeseci približili gotovo uravnoteženom proračunu. Deficit je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine niži za preko 5 milijardi kuna", poručio je Marić. Ocijenio je da je to dobra poruka, koju će i Europska komisija i rejting agencije prepoznati kao "jako dobar korak".

"Ovi rezultati govore u prilog ne samo gospodarskog oporavka, nego su i činjenice i argument prema EK i rejting agencijama da je Hrvatska napravila veliki iskorak na području javnih financija", istaknuo je.

Odgovarajući na upit novinara, Marić je istaknuo da su takvi proračunski rezultati postignuti čvrstom kontrolom rashodne strane.

"Ta kontrola rashodne strane, uz efikasno ubiranje poreza rezultiralo je upravo ovime. To je bio jedan od temeljnih elemenata na kojem gradimo priču o smanjivanju udjela javnog duga u BDP-u. Uz fiskalnu konsolidaciju, to je gospodarski rast i aktivacija državne imovine. Mi smo kao Vlada uspjeli pokrenuti određene projekte u tom segmentu, nismo u potpunosti bili u mogućnosti ispuniti sve što smo zacrtali kao cilj za ovu godinu, ali i to što smo napravili bit će dovoljno da ove godine po prvi puta u našoj povijesti zabilježimo smanjivanje javnog duga", ocjenjuje Marić.

Kako je istaknuo, proračun je sastavljan uz projekciju rasta BDP-a od 2 posto, a s ostvarenim rastom za prvih šest mjeseci od 2,8 posto, procjenjuje rast BDP-a u cijeloj 2016. na otprilike  2,5 posto.

Što se tiče procjena deficita i javnih financija, Marić je nešto oprezniji. "U trenutku kada smo sastavljali proračun, rekli smo da želimo ući duboko unutar Maastrichtskih kriterija te je proračun bio sastavljen uz 2,6 posto deficita. Ovo ostvarenje za 6 mjeseci sigurno daje razloga za optimizam i očekivanja da će taj deficit biti značajno niži, odnosno da ćemo nadmašiti svoja očekivanja", istaknuo je Marić, dodavši da unatoč tehničkoj Vladi i izborima, ostaju i dalje uz čvrstu kontrolu rashodne strane proračuna.

Naveo je i da su proračunski prihodi za prvih šest mjeseci za više od 7 posto veći u odnosu na prethodnu godinu, a neki porezni prihodi, konkretno od poreza na dobit, na dohodak i trošarine - pune se značajnije i iznad očekivanja.

"PDV je u prva tri četiri mjeseca bio u blagom kašnjenju, malo je bio pospan ali sad se probudio i zadnji podaci, uključujući jučerašnji dan, govore da su u odnosu na lani za 2,2 posto veći", naveo je Marić.

Istaknuo je i da je promijenjena praksa koja je dosad vladala, da se prihodna strana proračuna koristi za krpanje rashodne strane.

"Mi smo napravili obrnuti princip, zamrznuli smo rashodnu stranu i sav rast prihoda treba biti usmjeren gdje mu je mjesto, a to je smanjivanje deficita, jer to izravno utječe na smanjivanje javnog duga i relaksiranje ukupnih rashoda za kamate, odnosno porezno rasterećenje, koje je gospodarstvu potrebno", zaključio je Marić.