Europska središnja banka najavila je da će svojim bankama odobravati neograničene pozajmice na godinu dana s kamatom od 1,5 posto kako bi ih spasili od bankrota u dužničkoj krizi. Procjenjuje se da će europske banke izgubiti najmanje 150 milijardi eura nakon što se otpišu dvije trećine grčkog duga te dio duga Portugala i Irske, To je samo dio loših plasmana koji se nataložio u njihovim portfeljima zbog čega će, tvrdi MMF, nove udarce dobiti i zemlje srednje i istočne Europe.

Guverner središnje banke iz Velike Britanije kazao je da njegovu zemlju potresa najozbiljnija financijska kriza još od tridesetih godina 20. stoljeća, ako ne i najozbiljnija dosad, koju će Velika Britanija, jednako kao i ECB, pokušati riješiti tiskanjem funti i otkupom loših plasmana od svojih banaka. Belgija će nacionalizirati veliku Dexija banku, kako bi sačuvali 80 milijardi eura depozita, Danska je već nacionalizirala deset banaka, a tom nizu loših vijesti pridružila se i austrijska Erste banka koja je jučer najavila oko 800 milijuna eura gubitaka. Tržišta tek iščekuju detalje dogovora Angela Merkel - Nicolas Sarkozy od prošlog vikenda, jer su krediti ECB-a samo gašenje požara, a za stvarnu stabilizaciju eurozone očekuje se dodatno ulaganje država u bankarski sektor.

Bojim se da je ovo početak procesa koji je najavio i MMF da će zapadne banke smanjivati angažmane u srednjoj Europi i Rusiji radi potrebe da ojačaju kapitalnu poziciju i likvidnost u matičnim zemljama, komentira dr. Žarko Primorac. Banke u Hrvatskoj nalaze se izvan liste ugroženih europskih banaka, bez obzira na to što neke njihove vlasnice gube kapital i kreditni rejting. Banke u RH jesu u nešto boljoj situaciji, jer su bolje kapitalizirane od većine banaka u srednjoj Europi, kaže dr. Primorac.

Jednako kao i središnja banka i dr. Primorac ne očekuje ozbiljnije udare na naše banke jer njihove vlasnice ne pokazuju signale da su njihovi rizici prema spomenutim zemljama previsoki. K tome plasmani njihovih sredstava u hrvatske podružnice su rentabilniji nego u njihovim zemljama maticama. Opisana se situacija može vrlo brzo promijeniti, ako rizici perifernih zemalja EU budu rasli, odnosno ako intervencije za dokapitalizaciju jednog broja zapadnih banaka budu kasnile. Situacija je dosta neizvjesna i bit će jako opasno produži li se, kaže dr. Primorac.

Produžavanje agonije proizvodi strah, a to je, kaže, sada najveći problem za eurozonu i njezine banke. Banke su ustrašene od dolazećih rizika, ne samo rizika pojedinih zemalja, nego i korporativnih rizika i značajno smanjuju kreditiranje. Strah se prenosi na gospodarsku aktivnost koja opada, a time se smanjuje rast BDP-a i zaposlenost, što kao nusproizvod donosi strah kod stanovništva i ono manje troši. Kriza se tako počinje hraniti najgorim od svih mogućih uzroka, a to je strah. Jednostavno smo upali u psihološki problem kada počinje dominirati strah od straha, ističe dr. Primorac. Dužnička kriza eurozone zasad se u Hrvatsku prelijeva kroz skuplji kapital, jer se na eurpskom tržištu novca čak ni država danas ne bi mogla zadužiti ispod 8 posto, što će biti dodatni udarac na domaću ekonomiju.

Bečki Erste prvi otpisao gubitke
Uprava Erste Groupa priznala je oko 627 milijuna eura gubitaka u Rumunjskoj, 762 milijuna eura u Mađarskoj te smanjila izloženost u vrijednosne papire problematičnih članica eurozone, što će banci donijeti oko 800 mil. eura gubitaka u 2011. godini. Stipe Laća, analitičar ST investa, kaže da potezi Erste Groupe ne bi trebali imati značajne negativne efekte na poslovanje Erste banke u Hrvatskoj. Jedini je ispravan put da se banke suoče sa svim svojim problemima, i da počnu otpisivati ono što nije realno u bilanci. Problem cijele krize u eurozoni je što banke ne žele priznati gubitke, nego idu sa strategijom širi se i poziraj, i prolongiraju priznavanje gubitaka, čine to jer će uprave banaka na virtualnim financijskim rezultatima ostvariti bonuse koje ne bi ostvarili da prikažu realni gubitak. Pozdravljam odluku Erste Groupe o otpisu jednokratnih troškova, i to je jedini ispravan put za izlaz iz krize, kaže Laća.

Dr. Primorac pojašnjava da je pored općih rizika koje su rezultat financijske krize u eurozoni Erste banka izložena prema mjerama koje provodi mađarska vlada. Zakoni koje donosi Mađarska jesu neobični i prilično pravno sumnjivi, ali banke moraju poduzeti mjere da neutraliziraju utjecaje takvih na svoje bilance, bez obzira kako će se sve to skupa na kraju završiti. Taj razlog je, izgleda bio primaran da Erste smanji svoje financijske rezultate za ovu godinu i dokapitalizira svoju mađarsku podružnicu, ističe Primorac .