Vlada je u četvrtak predstavila prijedlog državnog proračuna za 2016. godinu u kojem su planirani prihodi od 114,9 milijardi kuna, a rashodi od 122,4 milijarde, te deficit od 7,5 milijardi kuna ili 2,2 posto BDP-a. 

Kada se tomu doda šest izvanproračunskih fondova i lokalna samouprava, taj se deficit na razini opće države penje na 9,2 milijarde kuna ili 2,7 posto BDP-a, prema nacionalnoj metodologiji. I prema EU metodologiji ESA 2010 proračunski deficit bit će ispod 3 posto BDP-a.

"Imali smo dva vrlo uspješna tjedna, ali idemo dalje raditi", kazao je hrvatski premijer Tihomir Orešković na početku sjednice Vlade.

"Ovo je samo početak, to nam je svima jasno. Što se sve više upoznajemo s našim resorima, mislim da ćemo naći dodatne mogućnosti za povećanje efikasnosti i druge reforme kroz ove četiri godine", izjavio je Orešković, ocijenivši da je prijedlog proračuna za 2016. kvalitetan.

Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da je pred ministrima akt koji sadržava 18.245 proračunskih pozicija, podijeljenih u 53 razdjela, 203 glave i dr.

"Radi se o velikom dokumentu, najvažnijem koji se u tijeku godine donosi. Donosimo ga ni dva mjeseca od stupanja ove Vlade na snagu", izjavio je Marić, predstavljajući prijedlog proračuna.

Vlada je temeljila proračun na procjenama da će ove godine BDP porasti za dva posto, nakon što je lani ojačao 1,6 posto.

"Najznačajniji doprinos gospodarskom rastu trebao bi doći od domaće potražnje, a i inozemna bi trebala biti pozitivna", kazao je ministar financija, koji u ovoj godini očekuje rast zaposlenosti za više od 1 posto, a pad nezaposlenosti.

U prijedlogu proračuna ove se godine planiraju porezni prihodi od 68,9 milijardi kuna, što je 1,2 posto više u odnosu na izvršenje u 2015. godini. Prihodi od pomoći EU iznosili bi, pak, 9,7 milijardi kuna.

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine u ovoj se godini planiraju od gotovo 603 milijuna kuna, a najveći dio prodajom stanova i ostalih građevinskih objekata u državnom vlasništvu te aktivacijom neiskorištene državne imovine.

Ukupni rashodi od 122,4 milijarde kuna viši su za 3,8 milijardi kuna u odnosu na izvršenje u 2015. godini.

Na rashodnoj strani Vlada se suočila s potrebom dodatnog povećanja rashoda u iznosu od 2,5 milijardi kuna zbog doprinosa proračunu EU-a, kamata, učešća u financiranju EU projekata, poticaja za novorođenčad, mirovina i minulog rada, kazao je Marić. Istaknuo je da što se tiče ušteda od 2,5 milijarde kuna, a radi se o strukturnim uštedama, odnosno racionalnijoj uporabi novca, obuhvaćeno sve osim plaća i mirovina.

Na materijalnim rashodima planiraju se uštede od 260 milijuna kuna, subvencijama 550 milijuna, pomoćima 300 milijuna, naknadama građanima i kućanstvima 560 milijuna kuna, ostalim rashodima 550 milijuna kuna te na nabavi nefinancijske imovine 280 milijuna kuna, od čega se dobar dio odnosi na Ministarstvo obrane.

Kod naknada građanima i kućanstvima zahvatit će se među ostalim u socijalne naknade povezane uz dohodovne cenzuse, uz djelomično preusmjeravanje prema europskim fondovima. Pri tome proračun za branitelje iz općih izvora neće biti smanjen. Kod subvencija, očekuju se zahvati u sektoru prometa, dok u poljoprivredi ne bi trebalo biti većih izmjena.

Kod plaća nisu predviđena sredstva za njihovo povećanje od šest posto koliko traže sindikati, već samo za godišnji rast od 0,5 posto po godini staža. 

Ekonomski program Vlade temeljit će se na dva ključna područja, a to su stabilizacija i smanjivanje javnog duga te strukturne reforme, kako bi se ojačali temelji za rast gospodarstva, navodi se u prijedlog proračuna.

Stabilizacija i smanjenje javnog duga temeljit će se na fiskalnoj konsolidaciji, odnosno smanjenju proračunskog manjka, aktivaciji državne imovine i poticanjem ekonomskog oporavka.

Vlada će biti usmjerena na intenziviranje privatizacije poduzeća u državnom vlasništvu, izuzev onih koja su od strateške važnosti, navodi se.

Marić je istaknuo da bi ovogodišnji deficit proračuna od 7,48 milijardi kuna iznosio 2,2 posto BDP-a, najniže od 2008. godine. Ujedno, prema projekcijama, manjak državnog proračuna u 2017. trebao bi pasti na 2, a u 2018. godini na 1,8 posto BDP-a.

Istaknuo je i da se Vlada uhvatila u borbu s galopirajućim javnim dugom, pa već u ovoj godini očekuje njegovu stabilizaciju, a u idućim godinama smanjenje.

Prema projekcijama, udio javnog duga u BDP-u na kraju 2015. godine iznosio je 86,9 posto BDP-a, dok bi na kraju ove godine trebao blago pasti na 86,8 posto BDP-a. Na kraju projekcijskog razdoblja, do 2018. godine, javni dug trebao bi pasti na 84,7 posto BDP-a.

Premijer Orešković istaknuo je da će uskoro biti predstavljene reforme koje će dodatno dati dugoročne gospodarske rezultate.