Fiskalni rizici rastu i Hrvatska je ponovno na rubu procedure prekomjernog deficita, tvrdi Hrvatska udruga poslodavaca u tjednom analitičkom prilogu Fokus tjedna.

Poslodavci kažu da je Hrvatska "u posljednjem trenutku spriječila probijanje proračunskog deficita od tri posto BDP-a", pri čemu je lokalna razina ostvarila deficit od 333 milijuna eura umjesto planiranog viška od 520 milijuna eura.

"Promašaj od jedan posto BDP-a proizlazi iz prebrzog rasta rashoda središnje države - konsolidirana masa plaća rasla je 46 posto u dvije godine (od 2023.-2025.), a transferi stanovništvu i dalje rastu. Uz podbačaj prihoda od PDV-a u odnosu na plan od 381 milijuna EUR, Hrvatska bilježi jedno od najvećih pogoršanja proračunskog salda među svim članicama EU-a", kaže se u HUP-ovom tjednom analitičkom prilogu.

HUP upozorava da "takva fiskalna politika povećava rizik manjkova i smanjuje prostor za djelovanje u razdoblju usporavanja ili krize".

Poslodavačka udruga predviđa da će Hrvatska "i u 2026. biti na rubu proboja zakonske razine deficita u EU-u od tri posto BDP-a", zbog gomilanja rizika za izvršenje proračuna po planu za 2026. godinu s obzirom na sporiji rast osobne potrošnje, izostanak oporavka u euro području, većih izdataka za masu plaća, obranu i zdravstvo te troška financiranja u euro području.

Napominju da je to projekcija temeljena na očekivanju suficita lokalne države, pa svaki manjak discipline na spomenutim stavkama rashoda lako može gurnuti Hrvatsku u proceduru prekomjernog deficita i, kako se navodi, "baš kao u periodu od 2014. do 2017. ugušiti razvojne mogućnosti".

Potencijalna "sidra" za hrvatske javne financije su prema HUP-u očekivani ulazak u OECD kao i politička stabilnost u iduće tri godine tijekom kojih nema redovnih izbora, što podupire predanost fiskalnim reformama (uključujući migraciju poreznog tereta s dohotka na imovinu) i smanjenje strukturnog primarnog deficita na 0,4 posto do 2028. godine.

Plan proračuna za 2026. temelji se na optimističnim pretpostavkama rasta BDP-a od 2,7 posto, kažu poslodavci i dodaju da HUP vidi nešto skromniji rast od 2,5 posto, zbog slabijeg okruženja u eurozoni, manjeg fiskalnog impulsa i hlađenja tržišta rada.

Vladina prognoza inflacije od 2,8 posto bi se prema mišljenju glavnog HUP-ova ekonomista Hrvoja Stojića mogla pokazati preniskom s obzirom na nastavak snažnog rasta plaća i pritisaka na javnu potrošnju.