Povisili smo prognozu BDP-a za 2016. godinu s 2,0% na 2,7% zahvaljujući turističkoj sezoni koja je nadmašila očekivanja, i dalje solidnom vanjskom okruženju nakon Brexita, te održivijem oporavku domaće potrošnje i investicija. Pritom, osobna potrošnja nije podržana samo rekordnom turističkom sezonom, nego i oporavkom zaposlenosti, upornom deflacijom, padom stope štednje, oporavkom kredita stanovništvu, kao i najavama daljnjeg poreznog rasterećenja dohotka. Usto, jače korištenje EU fondova, pojačano kreditiranje poduzeća te optimizam izvoznika potiču relativno snažan oporavak investicija u privatnom sektoru.

S obzirom na izvjesno usporavanje rasta izvoza dobara uslijed usporavanja aktivnosti u euro zoni, snažnu domaću potražnju te normalizaciju cijena sirovina, očekujemo da neto izvoz negativno doprinese rastu BDP-a. Smanjena politička neizvjesnost nakon rujanskih izbora, daljnji oporavak uvjeta financiranja, uključivo putem EU fondova, te kontinuirani oporavak potrošnje i investicija potakli su nas da povisimo procjenu rasta i u 2017. godini na 2,2%. Pritom usporavanje dinamike u odnosu na 2016. proizlazi iz usporavanja rasta realnog raspoloživog dohotka, izostanka rekordne ′delte′ turističkih prihoda iz zadnje dvije sezone te nepovoljnog utjecaja političke neizvjesnosti diljem EU i to posebno na investicije. Rizici po naše projekcije u 2017. su ujednačeni, pri čemu se silazni odnose na eksterno okruženje - u slučaju obnavljanja dužničke krize u euro zoni, te kašnjenje reformi uoči lokalnih izbora u proljeće 2017. Također,brinu nas dugoročniji rizici manifestirani već u aktualnim trendovima, poput demografskih kretanja, rasta populizma te daljnjeg razduživanja. Snažniji utjecaj mjera monetarne i fiskalne politike u kombinaciji s poreznim rasterećenjem, ubrzanom prodajom loših kredita banaka i ostalim mjerama za poboljšanje poslovne klime nose uzlazne rizike po naše projekcije.

Nakon prosječne deflacije potrošačkih cijena od -1,4% u 2016., sljedeće godine vidimo blaži oporavak cijena, no uz prosječnu inflaciju i dalje ispod 1%. Glavni razlozi promjene trenda leže u oporavku cijena nafte i drugih sirovina, jačanju domaće potražnje te rastu cijena prehrambenih proizvoda. Pritom nastavak solidnog rasta mase plaća (iako sporijeg intenziteta u realnom iznosu) te solidna inozemna potražnja sugeriraju da tržište rada nakon više godina ponovo doprinosi razvoju inflacije.

Usporavanje investicijske te potrošačke potražnje u euro zoni utječu na usporavanje rasta hrvatskog izvoza, čemu još doprinosi niska sofisticiranost hrvatskog izvoznog miksa te nedovoljni daljnji pomaci u povećanju distribucijske snage izvoznih tvrtki. Za to vrijeme, snažnija domaća potražnja, privatne investicije te oporavak kreditiranja poduzeća i oporavak cijena nafte i drugih sirovina pogoduju rastu uvoza, blažem širenju robnog trgovinskog deficita, odnosno padu paltnobilančnog suficita u odnosu na 2016. godinu.

Unatoč tome, očekujemo da stabilni devizni prihodi od turizma te povećani transferi iz EU fondova održe višak u platnoj bilanci na solidnih 3,5% BDP-a. Posljedično niže potrebe za inozemnih zaduživanjem u kombinaciji sa rekordnom neto inozemnom aktivom banaka i solidnim priljevom portfolio investicija omogućuju pad vanjskog duga te daljnji oporavak neto inozemne investicijske pozicije zemlje.

Pad političke neizvjesnosti, rast neto inozemne pozicije banaka, bolji no očekivani fiskalni izgledi te predanost ECB-a u monetarnoj relaksaciji s pozitivnim implikacijama na apetit za rizikom, stvaraju uvjete za nastavak monetarne relaksacije HNB-a, a s ciljem oporavka u domaćoj kreditnoj aktivnosti. Kontinuirani višak međubankarske likvidnosti uz mogućnost povećanja dugoročne likvidnosti kroz 4-godišnje repo operacije usidrio je kunske kamatne stope na rekordno niskim razinama, što doprinosi oporavku kreditiranja, stabilizira tečaj i daje opravdanje za daljnju monetarnu relaksaciju, bilo povećanjem opsega strukturnih repo operacija ili smanjenjem obvezne rezerve. Povećani volumen na repo operacijama je ubuduće podržan HNB-ovim prihvaćanjem hrvatskih inozemnih obveznica među instrumente kolaterala. Kako bilo, monetarna transmisija je i dalje ograničena relativno visokim troškom rizika u bankarskom sustavu, što zahtijeva koordinirani pristup na njenom daljnjem obaranju - kroz poticajne mjere za prodaju loših plasmana banaka, dokapitalizacije poduzeća, kreditne sheme koje uključuju dijeljenje rizika, te dodatne ′benefite′ za razduživanja banaka i klijenata.

Pad proračunskog deficita za 62% u prvih sedam mjeseci 2016. na svega 0,6% BDP-a reflektira snažan rast prihoda te ispod-planiranu javnu potrošnju. I dok rast prihoda odražava iznad-očekivanu ekonomsku aktivnost, zadržavanje troškova treba zahvaliti privremenom zamrzavanju javnih investicija te padu izdataka na subvencije i materijalne troškove usred političkog zastoja, kao i nižim izdatcima na kamate, unatoč nedostatku reformskog sadržaja na rashodnoj strani proračuna. U konačnici ovogodišnja fiskalna konsolidacija će nadmašiti sva očekivanja pa deficit proračuna vidimo blizu 2% BDP-a. Zbog nedorečenog principa ′financiranja′ poreznog rasterećenja u sljedećoj godini te povećanja javnih investicija, očekujemo da deficit proračuna u 2017. godini blago poraste te da i dalje ostane ispod 3% BDP-a zahvaljujući daljnjem padu troška (re)financiranja države, širenju porezne baze te djelomičnom financiranju javnih investicija mimo pravila ESA 2010 za uključivanje u konsolidirani deficit opće države. Pritom je i dalje najveći rizik u javnim financijama konačni ishod u pogledu rasta mase plaća za skoro 2 milijarde kuna, što je omogućeno kontinuiranim rastom ekonomije iznad 2%.

Snažniji no očekivani nominalni rast BDP-a u kombinaciji sa fiskalnom konsolidacijom u zadnje dvije godine (među najsnažnijima u EU) pridonio je bržoj no očekivanoj stabilizaciji javnog duga na oko 87% BDP-a. Potonje u kombinaciji sa političkom stabilnosti, smanjenim potrebama za (re)financiranjem pogoduje izlasku Hrvatske iz Procedure prekomjernog deficita, poboljšanju kreditnog rejtinga te u konačnici daljnjem padu premije na rizik ugrađene u cijenu hrvatskih obveznica.

Izvor: Addiko Bank